PDA

View Full Version : Samo pozitivne ekonomske vijesti iz BiH



Pages : [1] 2

skenan
07.05.2010., 20:34
Poštovani forumaši, odlučio sam da otvorim temu isključivo o pozitivnim ekonomskim vijestima u Bosni i Hercegovini. Naime, svjedoci smo uvijek loših i crnih vijesti. U ovoj temi želim samo pozitivne ekonomske primjere navoditi u ekonomiji u Bosni i Hercegovini. Slobodno kada naletite na neku pozitivnu ekonomsku vijest postavite u ovu temu.


Posao za 190 radnika

Služba za zapošljavanje Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) ovog mjeseca će početi paralelnu realizaciju tri programa zapošljavanja, za koje je novac osigurao Federalni zavod za zapošljavanje, potvrdio je za "Avaz" Nihad Pašalić, direktor Službe, naglasivši da se poslodavci zainteresirani za radnu snagu mogu prijavljivati do 28. maja.

Seoski turizam

Program predviđa zapošljavanje 70 pripravnika na području ZDK, starosti do 30 godina, za šta je namijenjeno 321.000 KM, a u posebnom projektu Služba namjerava osigurati zapošljavanje ili samozapošljavanje 15 invalidnih osoba i pet žena žrtava nasilja, za šta će biti izdvojeno 168.000 KM.

- Uvjet je da su kandidati bili na evidenciji nezaposlenih prije raspisivanja javnog poziva, pri čemu će se sa po 700 maraka finansirati zapošljavanje tih kategorija na period od 12 mjeseci, dok će podsticaj u samozapošljavanju iznositi 8.400 KM za oblast poljoprivrede, zanatstva, domaće radinosti i seoskog turizma - istiće Pašalić.

U trećem projektu Služba planira zapošljavanje žena, starijih od 30 godina, s ukupnim iznosom podsticaja od 320.000 maraka, čime bi se s evidencije nezaposlenih brisalo 96 žena, i to 80 kroz zapošljavanje kod poslodavaca na period od 12 mjeseci, te 16 putem samozapošljavanja na godinu, pri čemu je najveći podsticaj, od 5.000 KM, predviđen za oblast poljoprivrede.

Oblast poljoprivrede

- Krajem aprila na evidenciji nezaposlenih u Službi je bilo 66.028 osoba. Radni angažman u aprilu je našlo 709 osoba. Naknadu za nezaposlenost po zakonu prima 11.328 osoba - kaže Pašalić.

Autor: A. DŽONLIĆ

skenan
07.05.2010., 20:35
Triglav BH osiguranje i u 2009. godini poslovalo pozitivno

Predstavljajući rezultate poslovanja ovog osiguravajućeg društva u protekloj godini, predsjednik Uprave Fejsal Hrustanović istaknuo je danas na konferenciji za novinare u Sarajevu da je Triglav BH osiguranje u 2009. riješilo šteta u vrijednosti 13,7 miliona KM, procentualno imalo efikasnost rješavanja šteta od 88,9 posto, dok je brutodobit Društva iznosila 3,3 miliona KM.

Ukupni kapital Društva s tehničkim rezervama krajem 2009. iznosi 63 miliona KM, što omogućava daljnji stabilan razvoj i garantira ispunjenje svih preuzetih obaveza.

Plan za 2010., kako je istaknuo Adnan Suljagić, rukovodilac Sektora za plan i analizu jeste da Triglav BH osiguranje bude među prvih pet osiguravajućih društava, zadrži tržišno učešće i ostvari rast premije, održi ugled Društva te ga finansijski ojača.

Planirana premija osiguranja u 2010. je 34,2 miliona KM, odnosno više za 8,7 posto, a planirano povećanje tržišnog učešća je sa sadašnjih 9,5, na 9,7 posto. Planirani profit je 1,5 miliona KM.

Također planirano je i da tehničke rezerve bude povećane za 10 posto, na nešto više od 41 milion KM, dok je planirana isplata šteta 13,5 miliona KM.

Direktor Triglav BH osiguranja kazao je da se, naravno, javljaju poteškoće u poslovanju tog društva, kao i kod drugih društava i da znatno utiču na profit.

Kako je istaknuo, tome posebno doprinosi sve češće prijavljivanje šteta direktno preko tužbe, što povećava njihov iznos zbog sudskih troškova, zatim znatno povećanje krađe vozila koja su kasko osigurana, kao i odustajanje od osiguranja vozila te smanjenje prodaje vozila na tržištu BiH.

Triglav BH osiguranje, ipak, održava kontinuitet u svom radu i posluje u FBiH sa šest podružnica i više od 50 poslovnica i s 265 uposlenika nudi sve vrste imovinskih i osobnih osiguranja.

Autor: FENA

skenan
07.05.2010., 20:37
Otvorena tvornica za preradu plastične mase

Dugogodišnja saradnja bh. firme Ambra iz Gračanice i holandske kompanije Bema Kunstoffen rezultirala je otvaranjem tvornice za preradu plastične mase Bema Ba, koja je s radom počela u utorak u Gračanici.

Holandski partneri u ovu tvornicu površine 1.500 kvadratnih metara, koja će proizvoditi predmete od plastične mase za tržište BiH i Evropske unije, uložili su 226.000 eura.

Više od 85 posto proizvodnje ići će u izvoz, a za početak će biti uposleno 20 radnika.

Autor: H. Č.

skenan
07.05.2010., 20:37
Rudnik Arcelor Mittal povećava proizvodnju

Murari Mukardži (Mukherjee), generalni menadžer rudnika Arcelor Mittal Prijedor, potvrdio je da će ova kompanija, zbog povećane potražnje željezara za rudom, zasigurno biti u prilici da za deset posto prebaci ovogodišnji plan proizvodnje težak 1,3 miliona tona koncentrata željezne rude.

- Možda čak postignemo i više, jer postoje uvjeti da radimo punom parom i bez ograničenja. I što je najvažnije, svi smo motivirani da to i uradimo - kazao je Mukardži.

Prema njegovim riječima, ove godine 85 posto proizvodnje ovog rudnika otići će prema željezari u Zenici, dok će ostatak biti plasiran kompanijama koje posluju u okviru Arcelor Mittala u Rumuniji, Češkoj i Poljskoj.

Autor: M. Z.

skenan
07.05.2010., 20:38
Potpisan ugovor o izgradnji termoelektrane "Stanari"


Energetska kompanija „EFT Group“ potpisala je danas u Banjoj Luci ugovor s kineskom korporacijom „Dongfang electric corporation Ltd. International“ o izgradnji i puštanju u pogon termoelektrane Stanari kod Doboja.

Kineska kompanija će izvesti kompletne radove po sistemu „ključ u ruke“, a rok za izgradnju je 45 mjeseci od stupanja na snagu ovog ugovora.

- Ukupna planirana investicija u rudarsko-energetski kompleks Stanari iznosi više od 500 miliona eura, a EFT će četvrtinu ove sume finansirati iz sopstvenih sredstava, dok će ostatak finansirati grupa kinesko-evropskih banaka, rekao je Vuk Hamović, predsjednik EFT-a, koji ima koncesiju na Rudnik i termoelektranu Stanari.

Hamović je naglasio da je ugovor između dvije kompanije potpisan nakon višemjesečnih pregovora te da će u izgradnji biti uključena i domaća radna snaga i oprema.

Planirana snaga buduće termoelektrane smanjena je s ranije planiranih 410 na oko 300 megavata, s godišnjim proizvodnim kapacitetom od oko dva megavat-sata električne energije.

Funkcionirat će u skladu s direktivama Evropske unije o zaštiti životne sredine.

„Dongfang electric“ je jedan od vodećih proizvođača energetske opreme na svijetu i jedna je od najvećih kompanija u Kini, rekao je predsjednik uprave te korporacije Wang Ji, nakon potpisivanja ugovora koji je obavljen u Vladi RS-a.

Poznata je, prije svega, po proizvodnji opreme za velike hidro, termo i nuklearne elektrane, vjetrogeneratora i realizaciji izgradnje projekata po sistemu "ključ u ruke" u svojstvu generalnog izvođača radova.

„Dongfang electric“ u svojim fabrikama zapošljava 23.000 radnika, a godišnji obim proizvodnje opreme je 30.000 megavata.

Ta kineska korporacija je do sada uspješno realizirala veliki broj projekata van Kine, a izgradnja termoelektrane Stanari je najveći posao te kompanije na evropskom tlu.

Potpisivanju ovog ugovora prisustvovao je i premijer RS-a Milorad Dodik, koji je ocijenio značajnim ovaj projekt i za koji vjeruje da je prvi od nekoliko važnih angažmana s tom kineskom kompanijom na ovim prostorima i u regionu.

Dao je podršku entitetske vlade za ovaj projekt, kao i za druga ulaganja u oblasti energetike, ističući da je cilj da zajedno s kineskom korporacijom i EFT i Elektroprivrednom RS-a" u budućnosti se razviju partnerski oblici saradnje i time pospješe investicije.

Autor: FENA

skenan
07.05.2010., 20:40
Dugovi smanjeni, posao dobilo još 150 radnika

Više od 1.700 zaposlenih u travničkoj Konfekciji Borac s optimizmom gleda u blisku budućnost.

Plan sanacije koji provodi novi menadžment, na čijem je čelu generalni direktor Ahmed Čurić, daje rezultate, pa su posljednjih osam mjeseci plaće redovno isplaćivane, a stara dugovanja dobavljačima i bankama se izmiruju.

Ispunjenje obećanja

- Skoro 30 posto ukupnih dugovanja uspjeli smo sanirati i stvoriti realne pretpostavke da do kraja godine taj iznos od 11 miliona KM bude smanjen za 70 posto! Ali, ne radi se tu samo o finansijskim pokazateljima. Borac prelazi u red firmi koje danas pozitivno posluju i stvaraju se pretpostavke za pozitivan nastavak. Da nije ranijih zaostataka, danas bismo o Borcu razgovarali kao o jednoj vrlo uspješnoj firmi - kaže Čurić za "Avaz".

Nova faza

Novi menadžment ispunjava svoja obećanja kako prema radnicima i bankama tako i prema državi. Jedno od tih obećanja bilo je otvaranje novih radnih mjesta. Radnici su primljeni, a vrlo brzo travnički konfekcionari mogli bi raditi i drugu smjenu, što bi bilo prvi put nakon rata u BiH.

- Ovo je početak faze koja znači povećanje prihoda. Planiramo povećati prihode na milion eura mjesečnog izvoza samo od lon-poslova. To znači povećanje izvoza za još 30 posto. Posljednjih šest mjeseci intenzivno pripremamo broj radnika da bi se već od juna moglo krenuti s realizacijom rada u drugoj smjeni.

U posljednjih osam mjeseci primili smo 150 osoba u radni odnos i 50 na obuku. Plani je u naredna tri mjeseca primiti još 150 radnika na obuku, kaže Čurić, koji najavljuje da će Borac uskoro dati priliku i mladim ekonomistima i dizajnerima.

Vratiti Borac državi

Aneks privatizacijskog ugovora nije potpisan već duži period i Čurić smatra da kompanija treba biti vraćena državi. Nakon stabilizacije stanja u kompaniji, država bi mogla daleko bolje prodati Borac.

- Mislim da Borac ne bi trebalo prepustiti nekom eksperimentu i da bi država hitno trebala prihvatiti naš prijedlog raskida ugovora o privatizaciji. Nakon toga, država Borcu treba pomoći da se finansijski konsolidira s aspekta doprinosa, a onda našim partnerima, vodećim evropskim modnim kućama, njih pet, ponuditi da kupe upravljački paket dionica do 51 posto - smatra Čurić.

Autor: K. KAVAZOVIĆ

skenan
07.05.2010., 20:41
Nema elektrane bez dijelova iz Metalnog

Nakon završenog velikog mosta kojim su premostili Jablaničko jezero, radnici zeničkog preduzeća Metalno nastavili su rad na desetak lokacija u BiH i inozemstvu, potvrđujući lidersku poziciju u državi, ali i regionu, kada su u pitanju složene metalne konstrukcije.

- Prošle godine u vlastita postrojenja i objekte investirali smo 2,5 miliona KM, a da se kreditno nismo zadužili nijednu KM, nego smo zaradu reinvestirali. Uz sve to, uspjeli smo dioničarima isplatiti dividendu - s ponosom ističe direktor preduzeća Metalno Semiz Šišić.

Ovih dana privodi se kraju rekonstrukcija pogona u Zenici, u kojima će se proizvoditi dijelovi za vjetroelektrane koje će se instalirati širom Evrope, ali i dijelovi za filterska postrojenja i termoelektrane u BiH.

- Nemoguće je da se kvalitetno uradi neko veliko postrojenja, a da tu ne bude barem mali dio opreme proizveden u našim pogonima. Zahvaljujući dugogodišnjoj saradnji s našim partnerima iz Njemačke i drugih zemalja EU, već smo prisutni i na tom tržištu, a dijelovi koji se proizvode u Zenici mogu se naći od autoputeva, mostova, elektrana, pogona, tvornica i visokih objekata u cijeloj Evropi - kaže Šišić.

Autor: A. Dž.

skenan
07.05.2010., 20:42
Zenički Mittal povlači dio radnika sa čekanja

Arcelor Mittal Zenica namjerava vratiti u radni angažman zaposlenike koji su bili na takozvanom čekanju posla u protekloj i dijelu ove godine.

- Kao rezultat prirodnog odljeva kadrova, odnosno odlaska zaposlenika u penziju, te provođenja programa dobrovoljnih otpremnina, u kompaniji Arcelor Mittal Zenica u toku je proces reorganizacije. Iako uvjeti na tržištu ostaju nestabilni, ova reorganizacija omogućit će da se u maju veliki broj radnika povuče sa čekanja - potvrdila je Dijana Božić-Srdanović, portparol kompanije.

Mjera čekanja posla u zeničkom Arcelor Mittalu provodila se uz plaćanje 70 posto osnovne prosječne plaće. Na čekanju posla bilo je između deset i 40 posto radnika, zavisno od pogona i složenosti radnog mjesta.

Autor: A. Dž.

skenan
07.05.2010., 20:43
BH Airlines u maju otvara linije za Zagreb i Beograd

Bosanskohercegovačka nacionalna aviokompanija BH Airlines otvorit će u maju dvije nove linije u regiji Balkana.

Direktna linija na relaciji Sarajevo - Beograd bit će otvorena 17. maja, a 20. maja otvara se linija na relaciji Sarajevo - Zagreb.

Letovi na obje destinacije odvijat će se šest puta sedmično i funkcionirat će na principu poslovanja low-cost evropskih aviokompanija, saopćeno je iz BH Airlinesa.

Povratna karta na relaciji Sarajevo - Beograd - Sarajevo iznosit će 29 eura, plus aerodromske takse, a na relaciji Sarajevo - Zagreb - Sarajevo 30 eura, plus aerodromske takse.

Na početku će BH Airlines letove obavljati samostalno, ali je izražena želja za nastavkom suradnje s srbijanskom aviokompanijom JAT te s hrvatskom Croatia Airlines.

BH Airlines je uveo i dodatne letove za Beč, pa sada za austrijsku prijestolnicu lete šest puta sedmično. I ova linija funkcionira na principu poslovanja low-cost kompanija. Cijena povratne karte sada iznosi 49 eura uvećana za aerodromske takse.

Karte za ove, ali i ostale destinacije na kojima lete avioni BH Airlinesa, mogu se kupiti online.

Autor: FENA

skenan
07.05.2010., 20:45
Privatizacija: U planu prodaja 12 firmi

Federalna agencija za privatizaciju objavila je javne pozive za prodaju 81 posto udjela državnog kapitala u širokobriješkom preduzeću Altra i stopostotni udio u ugostiteljskom i turističkom preduzeću Grude. Te firme idu na tender u okviru velike privatizacije, a za njihovu prodaju zadužena je Agencija za privatizaciju u Zapadnohercegovačkom kantonu.

Kako saznajemo u ovoj agenciji, na tender ide kapital Altre procijenjen na 1,24 miliona KM, na osnovu početnog bilansa na dan 31. decembar 2009. godine. Altra se bavila popravkom i održavanjem vozila, ali nije aktivna već nekoliko godina i praktično je gubitaš. Njena imovina, vrijedna 1,5 miliona KM, sastoji se od udjela firmama Autocentar i Port iz Širokog Brijega.

Kada je u pitanju preduzeće Grude, njegov kapital procijenjen je 1,88 miliona KM, a početkom godine bilo je dužno 487.778 maraka.

Osim ova dva, Agencija za privatizaciju u ZHK ove godine planira prodati još deset preduzeća. U Grudama se prodaju Duhanprodukt, preduzeća za otkup i obradu duhana, i Bekija, trgovačko preduzeće na malo i veliko.

U procesu privatizacije u Ljubuškom se nalaze Agroprom, Tvornica vratila i igličastih ležajeva i Vodoprivredno preduzeće, a u Posušju Rudnici boksita, Trgopromet i Polivinil (tvornica za preradu plastičnih materijala i tapeta).

Osim Altre, iz Širokog Brijega još se prodaju i preduzeće Lištica i Rudnici boksita.

Već prodat hotel "Bigesta"

Početkom godine KAP je uspješno prodao hotel "Bigesta" za 317.770 maraka ljubuškoj firmi Unitrade, uz obavezu da investira 2,7 miliona KM i uposli 34 nova radnika.

Autor: A. Du.

skenan
07.05.2010., 20:46
Most u Čelebićima najveća metalska konstrukcija u BiH

Vrijedni neimari zeničkog preduzeća Metalno okončali su izradu najveće metalske konstrukcije u BiH, čeličnog luka mosta preko Jablaničkog jezera, u Čelebićima kod Konjica.

Montaža 12 mjeseci

Za potrebe naručioca, Općine Konjic, Zeničani su radili metalni dio mosta, u dužini od 528 metara i visini tri metra, ukupne težine 1.100 tona, uz 250 tona pomoćne čelične konstrukcije. Finansijer ovog posla je Elektroprivreda BiH u sklopu svojih obaveza prema lokalnim zajednicama.

- Most je i duži i viši, ali ove cifre se odnose na naš, čelični dio konstrukcije. Mi smo svoj dio posla usklađivali s ostalim izvođačima. Postavke smo radili u protekle dvije godine u Zenici i Čelebićima, s pedesetak ljudi, a montažu 12 mjeseci - kaže nam direktor Metalnog Semiz Šišić.

Specijalni transporti

Most premoštava Čelebiće i Lisičiće, na najširem dijelu jezera, a obećanje da će biti napravljen dato je prije 55 godina, kada je izgrađena HE Jablanica i formirano jezero.

Kako nam je kazao inžinjer Nesim Mujezinović, most čini 11 raspona, tirkizno plave je boje, što odgovara boji jezera, a čine ga 33 segmenta koja su montirana i dovezena specijalnim transportom u 66 tura iz Zenice, uz još nekoliko tura "dodatne opreme".

- Tri početna i tri krajnja raspona mosta su u krivini, a pet srednjih raspona su u jednom pravcu i s pravom možemo istaći da je ovo najveći kompleks u BiH. Spremni smo i za veće, jer uz 150-tonsku dizalicu imamo pumpnu stanicu s hidrauličnim cilindrima i drugu opremu kojom se mogu "navlačiti" čelični i betonski mostovi do 6.000 tona, dakle pet puta veći od ovog - kaže Šišić.

Bez ijedne povrede

- Iako cifre djeluju impozantno, najvredniji podatak je da je dvanaestomjesečni posao na dva radilišta okončan bez ijedne povrede - kaže Šišić.

Autor: A. DŽONLIĆ

skenan
07.05.2010., 20:47
Novoteks polako izlazi iz problema

Sa njemačkom kompanijom Toni Dress trebinjska firma Novoteks potpisala je ugovor o izradi 20.000 ženskih pantalona, a probni uzorci proizvoda ove tvornice poslani su i kupcima na francuskom tržištu, od kojih očekuju odgovor.

Puna norma

- Nakon što su radnice u januaru obustavile rad, dobili smo šansu da se ponovo dokazujemo na probirljivom evropskom tržištu, jer smo izgubili kupca, kojeg je u ovom trenutku teško naći. Iako je rukovodstvo sve vrijeme upozoravalo radnice da se najveći kupac mora sačuvati, čini mi se da im je to tek sada, kada nema posla, postalo jasno - kaže direktorica Ljiljana Mastilović.

Ona dodaje da je na početku 2008., kada je ona došla na tu funkciju, preduzeće imalo skoro 30 miliona maraka neizmirenih obaveza prema državi, koje su uspjeli reprogramirati, te da su od toga perioda uplaćivali tekuće obaveze i isplaćivali plaće.

- Predstoje nam i pregovori sa Vladom Republike Srpske o deblokadi računa Novoteksa, koji je Porezna uprava blokirala prethodnih dana. Borimo se da nađemo posao, a vidjet ćemo hoće li Vlada omogućiti da ova firma ponovo radi i izmiruje tekuće obaveze - kaže Mastilović.

Radnice Novoteksa kategorične su i kažu da žele raditi. Tvrde da su spremne raditi punu normu i da se nadaju da će od maja ponovo sarađivati sa njemačkim kupcem, firmom Toni Dress.

Smjena rukovodstva

Radnice, koje su u januaru obustavile rad zbog, kako su tada tvrdile, neisplaćenog toplog obroka, a tražile su i smanjivanje normi i plaćanje prekovremenog rada, kada je firma izgubila i najvećeg kupca, njemački Braks, za sve probleme optužuju rukovodstvo pa čak traže i njegovu smjenu.

Direktorica Mastilović, s druge strane, kaže da će sama podnijeti ostavku ako ocijeni da ništa nije uspjela uraditi.

Autor: P. M.

skenan
07.05.2010., 20:49
Lijek protiv krize dobro planiranje i investiranje

Na vrijeme planiramo i investiramo i kod nas se kriza ne osjeti. Prema našim radnicima ponašamo se kao prema članovima porodice, jer bez njih ne bi bilo ovog Mlina, riječi su Čede Pavlovića, vlasnika preduzeća Mlin Pavlović iz Gornjeg Crnjelova pored Bijeljine.

On nastavlja uspješno voditi Mlin koji je prije 40 godina osnovao njegov djed Čedo Pavlović. Po proizvodima, za koje dobiva brojna priznanja, Mlin s tradicijom i 35 uposlenih postao je prepoznatljiv širom Bosne i Hercegovine i regiona.

- Od 2008. imamo i Fabriku stočne hrane. Prvi smo mlin u regionu koji je osigurao ISO i HACCP certifikate za kvalitet, a lani smo u Banjoj Luci proglašeni firmom godine - kaže Čedo Pavlović za "Avaz".

Mlin dnevno preradi 75 tona pšenice, što godišnje iznosi skoro 30.000 tona, dok Fabrika stočne hrane proizvede 600 tona proizvoda mjesečno.

- Najčešće radimo sa žitaricama iz uvoza, od čega je 70 posto iz Mađarske, deset posto iz Srbije, dok je ostatak pšenica sa naših prostora. Osim cijene, razlog za to je kvalitet mađarske pšenice, koja je za 30 posto bolja od naše, što garantira kvalitet naših proizvoda - kaže naš sagovornik te ističe da je ove godine u planu gradnja novih silosa, kapaciteta 8.000 tona, dok je za 2011. planirana potpuna automatizacija Mlina.


Autor: E. M.

skenan
07.05.2010., 21:32
Tvornici "Bimal" tri zlatne medalje za kvalitetu

U sklopu Međunarodnog poljoprivrednog sajma u Novom Sadu, stručna Komisija za ocjenjivanje kvalitete jestivih ulja, biljnih masti i sličnih proizvoda dodijelila je danas tri zlatne medalje tvornici "Bimal" d.d. Brčko.

Zlatne medalje tvornica je dobila za Bimal suncokretovo ulje u pakiranju od 2, 5 i 10 litara, dok je jestivo rafinirano suncokretovo ulje "BIMAL" u pakiranju od 1 litra proglašeno šampionom kvalitete.

Od ukupno 17 prijavljenih proizvođača rafiniranih jestivih ulja od kojih uz ostale Dijamant, Iskon, Čepin, Gea u toj kategoriji Komisija je pregledala i ocijenila 52 uzorka.

Direktorica proizvodnje Bimal Helena Bijelić kazala je kako priznanja na Novosadskom sajmu predstavljaju izuzetno važnu potvrdu da napori i trud uloženi u unapređenje kvalitete Bimalova jestivog ulja iz godine u godinu vrijede i to prvenstveno zbog kvalitete koju tvornica postiže.

"Naš osnovni cilj je kvaliteta proizvoda i zadovoljstvo potrošača, a zlatne medalje su svakako dodatni bonus za sve zaposlene u Bimalu", kazala je Bijelić.

U ime Bimala nagrade na Novosadskom sajmu preuzeli su savjetnik generalnog direktora za gotove proizvode Boško Mojsin i šef pogona rafinerije Fuad Mujkanović.

Autor: FENA

skenan
07.05.2010., 21:34
Predstavilo se više od 40 izlagača

Turistička zajednica Opštine Bijeljina proteklih je dana organizirala prvi Međunarodni sajam turizma i gastronomije na kojem se predstavilo više od 40 izlagača iz BiH, Srbije i Makedonije.

Ministar trgovine i turizma RS Predrag Gluhaković istakao je da je Sajam vrlo značajan događaj za cijelu bijeljinsku regiju, te da je turizam jedan od strateških pravaca razvoja manjeg bh. entiteta.

Predrag Jović, načelnik opštinskog Odjeljenja za privredu i poljoprivredu, rekao je da Semberija ima šta ponuditi turistima, od čuvene Banje Dvorovi s termalnim ljekovitim vodama do vjerskog turizma, lova i ribolova.

Autor: E. M.

skenan
07.05.2010., 21:35
Uzgoj gljiva sve unosniji biznis


Udruženje poljoprivrednih proizvođača (Zepolj) iz Zenice i Sekcija uzgajivača gljiva organizirali su u Zenici skup gotovo 50 uzgajivača gljiva s područja srednje Bosne.

Smanjenje rizika

Predavači su bili stručnjaci iz firme Compost Group iz Vršca, a teme seminara odnosile su se na tehnologiju uzgoja gljiva i unapređenje ekonomskih efekata uzgoja, te smanjenja rizika u proizvodnji šampinjona.

- Prenijet ćemo naša iskustva u proizvodnji šampinjona i nadamo se produbiti saradnju na obostrano zadovoljstvo - kazao je je Đorđe Cvejin, upravnik Compost Group Vršac.

Poljoprivrednici Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) mogu ići ukorak s novim trendovima u poljoprivrednoj proizvodnji, tvrdi Jasmin Šarić Mišo, predsjednik Sekcije uzgajivača gljiva općine Zenica, ističući da trenutno imaju 14 aktivnih proizvođača, te da očekuje uključenje novih uzgajivača u Sekciju.

Prema procjenama poljoprivrednika, na jednu marku uloženih sredstava sa prvim rodom proizvođač bi trebao ostvariti dupli prihod, a u ovoj, kao i oblasti malinarstva, otkup svih proizvedenih količina je zagarantiran. Zato je i područje srednje Bosne i ZDK, prema rezultatima proizvođača, lider u BiH.

Sekcija uzgajivača gljiva formirana je prije mjesec u okviru Udruženja Zepolj, a uskoro se očekuje i formiranje sekcije malinara.

Bez interesa

Stručni saradnik za poljoprivredu u Općini Zenica Mladen Šikić kazao je da poljoprivredni proizvođači mogu i ove godine računati na poticaje od 100.000 KM, a i Vlada ZDK je osigurala sredstva za sve one koji apliciraju.

- Imamo 800 zainteresiranih za poljoprivrednu proizvodnju. Građani shvataju da je u tome budućnost. Nažalost, nijedna domaća institucija nije pokazala interes da otkupljuju naše proizvode, bosanske, zeničke, nego radije uvoze ono što mi proizvodimo - kaže predsjednik Zepolja Mujo Šeper.

Autor: A. DŽONLIĆ

skenan
07.05.2010., 21:37
Atom Company: Sva proizvodnja ide na strano tržište

Preduzeće Atom Company iz Srpca punih deset godina uspješno se bavi proizvodnjom konstrukcija u građevinarstvu, metalnih stolica i ukrasa od metala te kompletnu proizvodnja izvozi u Italiju.

Nova hala

- Sve je počelo prije deset godina kada sam odlučio napustiti posao nastavnika praktične nastave u Metalskoj školi u Srpcu i počeo se baviti proizvodnjom. Moju ideju podržala je italijanska kompanija TSG, pa sam sagradio halu površine 650 kvadratnih metara i počeo posao s pet radnika koji su proizvodili 3.000 metalnih konstrukcija za stolice. Nakon pet godina broj zaposlenih popeo se na 20, a proizvodnja na 12.000 stolica - priča vlasnik i direktor firme Momir Aničić.

Ipak, globalna ekonomska kriza uzela je danak i u ovoj firmi. Tako je danas proizvodnja smanjena na 8.000 stolica, a angažirano je 15 radnika.

Zbog širenja proizvodnje, Aničić je odlučio sagraditi novu halu površine 1.500 kvadratnih metara koja će biti završena u maju ove godine i u njoj će biti smješteno šest velikih mašina za obradu metala, skladište za repromaterijal i gotove proizvode.

ISO certifikat

Ukupna vrijednost investicije iznosi 500.000 KM, a uz vlastita uložena su i kreditna sredstva Investicijsko-razvojne banke (IRB) RS.

- Strani kupac nema primjedbi na kvalitet naših proizvoda, za šta posjedujemo certifikat za kvalitet ISO 9001-2008, koji smo dobili od nadležnog instituta u Austriji - kaže Aničić.

Autor: LJ. K.

skenan
07.05.2010., 21:38
U Srebrenici otvoren centar BH Telecoma

Otvaranjem centra u Srebrenici, Bh telecom je nastavio realizaciju plana širenja mreže na širem teritoriju Bosne i Hercegovine.

Centar je otvorio Osman Suljić, načelnik Općine Srebrenica, istakavši da će građani od sada imati sigurnu komunikaciju i uklapat će se u svjetski trend. S druge strane, značaj ovog centra, kako je rekao Suljić, je što su ovdje posao dobila četiri povratnika.

„Naše prisustvo ovdje je vrlo bitno. Ne možemo očekivati finansijski efekat u početku, ali ćemo nastojati da uspostavimo partnerske odnose s ljudima koji imaju poslovne ideje koje ćemo podržati na obostrano zadovoljstvo, istakao je generalni direktor BH Telecoma Nedžad Rešidbegović.

Radomir Pavlović, predsjednik Skupštine općine Srebrenica izjavio je da očekuje da će BH Telecom prepoznati potrebe građana i općine u cjelini i da će se uključiti u realizaciju strategije razvoja općine za dobrobit svih stanovnika Srebrenice.

Gosti na otvaranju centra BH Telecoma, među kojima je bio veći broj djece, dobili su prigodne poklone.

Autor: FENA

skenan
07.05.2010., 21:41
Bosnalijek ostvario prihod od 109 miliona KM

Nezavisna revizija poslovanja Bosnalijeka d.d. (Bosnalijek) za 2009. godinu, uz pozitivno mišljenje nezavisnih revizora, potvrdila je ostvaren ukupni prihod od prodaje proizvoda kompanije u iznosu od 109,6 miliona KM, sa rastom od 2 odsto u odnosu na 2008. godinu. Neto dobit za 2009. godinu je iznosila 9 miliona KM, uz rast od 9,5 odsto na godišnjem nivou.

U Bosni i Hercegovini je ostvaren prihod od 69,9 miliona KM, što je na nivou ostvarenja iz 2008. godine. Vodeća izvozna regija je bila Istočna Evropa i Rusija gdje je ostvaren godišnji rast prodaje od 36%, dok je u regiji Jugoistočne Evrope ostvaren godišnji rast prihoda od 9%.

Ukupna vrijednost imovine Bosnalijeka iznosi 173 miliona KM a ukupne obaveze 59,6 miliona KM. Ukupna vrijednost kapitala kompanije, na kraju godine, je iznosila 113,9 miliona KM, uz rast od 6% na godišnjem nivou.

Ostvareni rezultati su u skladu sa planom poslovanja Bosnalijeka za 2009. godinu. Uprava kompanije smatra da je Bosnalijek i 2009. godine pokazao sposobnost da se prilagodi čestim promjenama uslova poslovanja, kako na domaćem tako i na izvoznim farmaceutskim tržištima.

Zbog posljedica globalne ekonomske krize, koje su i dalje prisutne u punom intenzitetu, Uprava Bosnalijeka očekuje da će poslovanje i u 2010. godini biti dodatno otežano. To se posebno odnosi na smanjenje opće likvidnosti prouzrokovane malim obimom ekonomskih aktivnosti realnog i finansijskog sektora.

Izvještaj nezavisnog revizora o poslovanju Bosnalijeka za 2009. godinu je dostupan na web stranici Društva.

Autor: FENA

skenan
07.05.2010., 21:45
Proširenje kapaciteta i nova zapošljavanja

Preduzeće Prominvest iz Konjica privredni je kolektiv koji se može pohvaliti uspješnim poslovanjem.

Zajednički angažman

Uz osnovnu djelatnost inžinjering, proizvodnju, transport i montažu građevinskih materijala i montažnih konstrukcija, Prominvest je napravio i značajan iskorak ulaganjem u Tvornicu betonskih pragova za željeznice.

- Još 2001. krenuli smo s pripremnim aktivnostima projekta i sada je došlo vrijeme za realizaciju ovog programa - kaže za "Avaz" generalni direktor Prominvesta Enver Bećirović.

On najavljuje da će ovih dana početi i isporuka betonskih pragova, u okviru ugovora s firmom Arge, koja predstavlja zajednički angažman s austrijskim kompanijama Swietelski i Alpine.

Novi poslovi razlog su i proširenja kapaciteta te se radi u dvije smjene, uz mjesečnu proizvodnju do 10.000 pragova.

Očekivani posao

Ako ova firma dobije i novi, očekivani posao na relaciji Jošavka - Banja Luka, to će značiti i nova upošljavanja i stavljanje i treće smjene u funkciju.

- Trenutno na ovom projektu radi 25 radnika, a treća smjena značila bi upošljavanje još 15 njih - istakao je Bećirović.

Ulaganje u turizam

Enver Bećirović u Konjicu gradi i Garden-City, koji čine stambeni blok, hotel sa četiri zvjezdice, tržni centar te svi prateći objekti vrhunske turističke usluge. Početak ljeta bit će u znaku otvaranja ovog projekta, a u prvoj fazi u njemu će biti angažirano 50 radnika.

To će značiti i nova upošljavanja u konjičkoj općini, a cilj ovog projekta je otvoriti Konjic kao pravu turističku atrakciju, uz spajanje prirodnih ljepota i vrhunskih sadržaja za sve goste.


Autor: M. ĆOSIĆ

skenan
07.05.2010., 21:48
Smanjenje proizvodnje nije oslabilo poslovne rezultate


Komar - Tvornica gipsa iz Donjeg Vakufa lani je, zbog utjecaja ekonomske krize, zabilježila pad proizvodnje za 20 posto.

S obzirom na to da je 2008. bila rekordna po obimu proizvodnje, ovo smanjenje nije utjecalo na poslovne rezultate koji su za firmu u konačnici bili pozitivni.

- Radi zaštite preduzeća ponudili smo uposlenicima sporazumni prekid radnog odnosa, uz otpremninu i izmirenje svih obaveza prema njima, što je određen broj radnika i prihvatio - naglašava za "Avaz" Dževad Kapetan, predsjednik Skupštine dioničara donjovakufske firme.

Prema njegovim riječima, preduzeće je na taj način izbjeglo gomilanje nepotrebnih troškova i ublažilo tešku situaciju.

Kada je u pitanju tržište, osim domaćeg, preduzeće je zadržalo plasman svojih proizvoda u zemljama regije obnavljajući ugovore s većim kupcima.

Kapetan kaže da bi to, uz strogu kontrolu troškova, trebalo rezultirati pozitivnim poslovnim rezultatima i na kraju ove godine.

Autor: D. MAKIĆ

skenan
07.05.2010., 21:50
Livnjaci dobivaju hidro i vjetroelektranu

Federalna vlada, na prijedlog resornog ministarstva, odobrila je izgradnju elektroenergetskih objekata na području FBiH u sklopu kojih su odobrene aktivnosti i na dva objekta u Livnu - za crpnu hidroelektranu kod sela Kablići i vjetroelektranu na Borovoj Glavi.

Velika vrijednost

Planirana snaga elektrane u Kablićima, koja bi crpila vode Livanjskog i Glamočkog polja, jeste 52 megavata, a njena investicijska vrijednost je 58,42 miliona eura. Iste snage bila bi i vjetroelektrana na Borovoj Glavi, čija se investicija procjenjuje na skoro 78 miliona eura.

Nosilac aktivnosti na oba projekta bila bi Elektroprivreda (EP) HZHB, na kojoj je zadatak da obavi i pripreme i realizaciju izgradnje, za koje EPHZHB treba sačiniti finansijski plan. Osim toga, plan je potrebno napraviti i za vjetroelektrane na Poklečanima i Velikoj Vlajni, koje će finansirati EPHZHB i čija se vrijednost procjenjuje na 52,72, odnosno 108 miliona eura.

Uz ove projekte u Livanjskom kantonu i Hercegovini, Federalna vlada odobrila je aktivnosti i na termoelektranama u Bugojnu i Kaknju, hidroelektranama na Sani i vjetroelektranama na Podveležju.

Za sada, zbog neslaganja lokalnih vlasti, Rudnik i Termoelektrana Kongora u Tomislavgradu su na čekanju.

Alternativne lokacije

Ako ne bude javnog interesa, od tih projekata će se odustati i potražiti alternativna lokacija. Te lokacije, prema nekim najavama, trebale bi biti u donjem Livanjskom polju, ako i Livnjaci prihvate ovu termoelektranu koja bi zapošljavala 800 ljudi.

Autor: A. KAMBER

skenan
07.05.2010., 21:51
Nova Ivančica: U planu zapošljavanje i obuka 76 radnika

Samir Alihodžić, rukovodilac proizvodnje u firmi Nova Ivančica, potvrdio je da ova tvornica za izradu gornjih dijelova obuće iz Kozarca kod Prijedora planira do kraja godine, uz postojećih 125, obučiti i zaposliti još 76 radnika.

Veliki troškovi

- Zapošljavanje će teći fazno. U proteklom mjesecu primili smo 15 radnika, koji su trenutno na obuci. U međuvremenu, na adresu Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske proslijedili smo zahtjev u kojem tražimo da nam u primanju novih radnika Zavod i praktično bude partner, i to kroz podjelu troškova, jer dugotrajna obuka nove radne snage, koja za složenije operacije može potrajati i do dvije godine, iziskuje ogromne troškove, koje Nova Ivančica u ovom trenutku teško može podnijeti - kaže Alihodžić.

On naglašava da odgovor još nisu dobili te dodaje da je Nova Ivančica u godinima krize opstala samo zahvaljujući matičnoj firmi Ivančici iz hrvatskog Ivanca i stalnom partneru, austrijskoj kompaniji Paul Green, kojoj, inače, odlazi i cjelokupna proizvodnja.

Izvršenje plana

- Cilj nam je stopostotno izvršenje plana i samostalan opstanak na tržištu. U ovom trenutku plan proizvodnje izvršavamo sa 92 posto, što ilustrira i podatak da je ova tvornica tokom marta napravila 15.499 pari gornjih dijelova obuće i plasirala ih našem austrijskom kupcu, koji je sa proizvedenim više nego zadovoljan - kazao je Alihodžić.

Obućarski smjer

Alihodžić kaže da je za svaku pohvalu potez lokalne zajednice da se od naredne godine u Srednjoj poljoprivredno-prehrambenoj školi organizira i odjeljenje obućara, koje će pohađati 24 učenika.

Autor: M. ZGONJANIN

skenan
07.05.2010., 21:53
Swisslion: Prodor na tržište SAD i Kanade

Tri mjeseca nakon pokretanja proizvodnje u pogonima Swisslion (SL) prehrambene industrije Trebinje, proizvodi jedine fabrike konditorskih proizvoda u istočnohercegovačkoj regiji našli su mjesto na tržištu država bivše Jugoslavije, a preko koncerna Swisslion Takovo izvoze se i na tržište Sjedinjenih Američkih Država i Kanade.

Prema riječima Radoslava Marića, direktora ove firme, u veoma kratkom vremenu osposobljeni su domaći kadar i cjelokupan proces proizvodnje tako da od 1. aprila ova "slatka" fabrika radi sa vlastitim kadrom i bez direktne pomoći stručnjaka iz koncerna SL Takovo.

U ovoj fabrici trenutno je u funkciji pet od sedam instaliranih linija. Neke od njih rade i u tri smjene, a tokom maja trebale bi u pogon biti puštene i dvije preostale linije.

Marić naglašava da je proizvodnja prilagođena potrebama tržišta i za poznatog kupca te da nema zadržavanja proizvoda na lageru.

- Fabrički pogoni ovog preduzeća, uzevši u obzir i prehrambeni i metalski sektor, u martu su ostvarili profit od 3,3 miliona KM, što je najveća realizacija u posljednjih 15 godina - rekao je Marić.

Autor: P. M.

skenan
07.05.2010., 21:54
Višegrad: Pogoni u FKL-u ponovo rade

Fabrika kotrljajućih ležajeva (FKL) iz Višegrada obnovila je proces proizvodnje i ovih dana priprema prvu isporuku svojih proizvoda na inozemno tržište.

Veliki podstrek

- Švedskoj firmi SKF bit će isporučeno 15 tona dijelova za ležajeve. Radi se o plasmanu prema poznatom svjetskom kupcu tako da ugovorenog posla za ovu godinu ima dovoljno - potvrdio nam je direktor ove firme Milosav Krunić.

On je rekao da su za pokretanje prizvodnje u FKL-u zaslužni mladi ljudi, koji su prošli obuku za rad na savremenim mašinskim tehnologijama u trajanju od tri mjeseca.

- Za početak, angažirali smo 25 radnika, a za dva mjeseca proširujemo proizvodnju, što će biti šansa za zaposlenje još desetak mladih zanatlija sa biroa nezaposlenih - istakao je Krunić.

Dodao je da je menadžment FKL-a u Višegradu podnio zahtjev Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske za dodjelu 100.000 maraka po osnovu sufinansiranja poticaja izvoza za ovu godinu.

Redovne plaće

Načelnik općine Višegrad Tomislav Popović smatra da su pokretanje proizvodnje u FKL-u i zapošljavanje veliko ohrabrenje i podstrek i za ostale u posrnuloj višegradskoj privredi.

- Općina je već pomogla FKL za stimulativno zapošljavanje i podsticaj proizvodnje od 300.000 maraka, a ranije je reprogramiran dug kako bi se i na taj način pomoglo ovoj firmi - kazao je Popović.

Božo Krsmanović, šef proizvodnje, rekao je u ime radnika da su zadovoljni početkom rada, da imaju osiguran prijevoz i topli obrok, a nadaju se i redovnoj plaći.

Nakon privatizacije, u preduzeće je uveden stečaj, a radnici su završili na birou za zapošljavanje. Godinu i po poslije zatvaranja, fabričke hale ponovo su oživjele.


Autor: M. ANDRIĆ

skenan
07.05.2010., 21:55
Industrijska proizvodnja u FBiH veća za 7,4 posto


Industrijska proizvodnja u Federaciji Bosne i Hercegovine u martu ove godine u odnosu na prethodni mjesec bila je veća za 7,4 posto, saopćeno je iz federalnog Zavoda za statistiku.

Industrijska proizvodnja u Federaciji Bosne i Hercegovine u ovom mjesecu u odnosu na prosječnu mjesečnu proizvodnju iz 2009. godine manja je za 0,3 posto, a u odnosu na proizvodnju iz istog mjeseca prošle godine veća je za 2,5 posto.

Ukupna industrijska proizvodnja u periodu januar-mart u odnosu na isti period 2009. godine veća je za dva posto, u oblasti vađenja ruda i kamena manja je za 5,7 posto, u oblasti prerađivačke industrije veća je za 0,5 posto, a u segmentu proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, plinom i vodom veća je za 10,7 posto.

Ukupan indeks potrošačkih cijena u martu ove godine viši je za 0,1 posto u odnosu na prethodni mjesec, za 1,8 posto viši je u odnosu na prosjek 2009. godine, a u odnosu na prosjek 2005. godine viši je za 17,9 posto.

U prva tri mjeseca ove godine u odnosu na isti period prethodne godine, ukupan indeks potrošačkih cijena je viši za jedan posto.

Autor: SRNA

skenan
07.05.2010., 21:56
Cvijetin Stajić najveći proizvođač mrkve u Semberiji

Cvijetin Stajić iz Bijeljine najveći je individualni proizvođač mrkve u Semberiji, a vjerovatno i u cijeloj Republici Srpskoj. Sa deset hektara zemljišta zasijanog mrkvom lani je imao 400 tona prinosa, a mrkva iz Semberije stiže u sve krajeve Bosne i Hercegovine i regiona.

- Uvijek težim da budem korak ispred drugih. Na uzgoj mrkve prešao sam, jer tu nema konkurencije u cijeloj BiH, a tržištu je veoma potrebna - kaže Stajić te ističe da je i proizvodnja krastavaca kornišona vrlo rentabilna.

On će ove godine za hrvatsku Podravku isporučiti 250 tona kornišona. Za poljoprivredu kaže da bi mogla biti zlatni rudnik u BiH ako bi država vodila više računa o proizvođačima.

- Nažalost, premalo je podsticaja, ali opet, svi prerađivački pogoni u Semberiji na godinu mogu preraditi povrća i voća koliko ova ravnica proizvede za jedan dan - kaže Stajić.

Loše navike, nepostizanje potrebnih standarda, sistem pakovanja... neki su od razloga zašto povrće iz BiH ne stiže do tržišta Evropske unije.

Autor: E. M.

skenan
07.05.2010., 21:58
ŽRS i Arcelor Mital sklopili posao vrijedan 12 miliona KM

Željeznice Republike Srpske (ŽRS) sklopile su ugovor sa Kompanijom "Arcelor Mital" iz Prijedora o prevozu željezne rude, vrijedan 12 miliona KM.

Ugovorom je predviđen prevoz 1 300 000 tona željezne rude do kraja ove godine, od čega će 1 200 000 tona rude iz Omarske biti prevezeno za zeničku željezaru, a preostalih 100 000 tona biće transportovano prema graničnim željezničkim stanicama Dobrljin, Šamac i Luka Brčko, navodi se u današnjem saopštenju ŽRS.

Ovogodišnji ugovor o prevozu rude sa Kompanijom "Arcelor Mital" u odnosu na prošlogodišnji količinski je veći za više od 100 000 tona, a na pojedinim relacijama povećana je i transportna cijena.

ŽRS navodi da se dugogodišnja saradnja sa "Arcelor Mitalom" odvija na obostrano zadovoljstvo.

U teretnom saobraćaju ŽRS su za prvih 13 dana ovog mjeseca prevezli 145 646 tona razne robe, što je više za 91 odsto u odnosu na isti period prošle godine, kada su prevezene 75 963 tone.

Na 420 kilometara pruga ŽRS svakodnevno saobraća 85 putničkih vozova, a u teretnom 46 međunarodnih i 38 vozova u unutrašnjem i međuentitetskom saobraćaju.

Red vožnje ŽRS projektovan je u skladu sa komercijalnom politikom preduzeća i raspoloživim mobilnim kapacitetima, a usaglašen je i sa redovima vožnje željezničkih kompanija Srbije i Hrvatske i evropskih željezničkih uprava.

Autor: SRNA

skenan
07.05.2010., 21:59
Autoindustrija: Bh. proizvođači trenutno najspremniji za tržište EU

Industrija autodijelova je bh. privredna oblast koja je trenutno najspremnija za evropsko tržište, ocijenjeno je jučer na skupu o ovoj temi, koji su u okviru Međunarodnog sajma privrede u Mostaru organizirale Agencija za unapređenje stranih investicija BiH (FIPA) i Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza Srbije (SIEPA).

Atraktivna oblast

Prema riječima Amira Kazića iz FIPA-e, zahvaljujući radnoj snazi, iskustvu, tehnologiji i tradiciji, industrija autodijelova može biti konkurentna u Evropi.

- Sa ovog skupa želimo poručiti da je to sigurna i atraktivna oblast za ulaganje. Također, smatram da se šansa za bh. proizvođače autodijelova krije i u najavljenom početku proizvodnje novih Fiatovih modela - rekao je Kazić.

Na skupu su, pored predstavnika državnih institucija, učestvovali i proizvođači autodijelova iz BiH i Srbije, koji su razgovarali o partnerstvu sa fabrikom Fiat-Srbija u Kragujevcu.

Prezentirana su dosadašnja ulaganja u ovaj industrijski sektor i saradnja sa proizvođačima kao što su njemački Volkswagen i slovenski Cimos.

Brojne firme

U BiH se nalazi veliki broj kompanija koje proizvode različite dijelove za automobilsku industriju, kao što su kočnički sistemi, spojnice, motori, svjećice, različite pumpe, filteri i drugi proizvodi koje firme izvoze na tržište EU.

Tradicija u proizvodnji autodijelova i dobra saradnja sa njemačkom automobilskom industrijom u prošlosti, kao i sa Tvornicom automobila Zastava u Kragujevcu, predstavlja prednost BiH u odnosu na druge zemlje u okruženju u toj oblasti.

Autor: A. DUČIĆ

skenan
07.05.2010., 22:00
BH Telecom 2009. godinu okončao sa 144,2 miliona KM neto dobiti

Kompanija BH Telecom je poslovnu 2009. godinu okončala sa pozitivnim finansijskim rezultatom u iznosu od 160,3 miliona KM, što je ostvarenje od 97 posto godišnjeg plana, rečeno je na današnjoj svečanosti "Ponosni na partnere 2009“, koju je organizirala ova kompanija.

Kako je pojašnjeno, neto dobit BH Telecoma u 2009. ostvarena je u iznosu od 144,2 miliona KM, zatim ukupni prihodi od 605,4 miliona KM, te ukupni rashodi sa 445,2 miliona KM.

- Ovakav pozitivan rezultat Društvo je ostvarilo, iako je bilo izloženo brojnim tržišnim uticajima, kao što su recesija, djelovanje konkurencije, te potpuna liberalizacija telekomunikacijskog tržišta, kazao je, ovom prilikom, generalni direktor BH Telecoma Nedžad Rešidbegović.

Prema njegovim riječima, BH Telecom je u 2009. godini ostao najuspješnija i najprofitabilnija kompanija u BiH.

Rešidbegović je dodao kako su poslovni planovi ove kompanije garancija da će BH Telecom ostati lider na bosanskohercegovačkom tržištu u segmentu u kojem posluje.

BH Telecom je u fiksnoj mreži 31. decembra 2009. godine imao 764.456 instalisanih priključaka. Istovremeno, broj iskorištenih priključaka je 536.307 pretplatnika, od čega 86 posto fizičkih lica, 12 posto pravnih lica i dva posto službenih telefona.

Ova kompanija je 2009. godinu okončala sa registriranih 14.83 dial-up korisnika.

Broj ADSL korisnika sa 31. decembrom prošle godine iznosi 85.288, što u odnosu na prethodnu godinu predstavlja povećanje ADSL korisnika za 69 posto.

- Navedeni podaci ukazuju da je ovo najznačajnija i najtraženija naša usluga u 2009. godini, kazala je portparol BH Telecoma Nađa Lutvikadić.

Prema njenim riječima, ukupni kapacitet mobilne mreže dostignut je za 1.900.000 korisnika, a ukupan broj korisnika ove mreže je 1.621.798, što je u odnosu na isti period 166.594 iskorištenih priključaka.

Lutvikadić je kazala i da je BH Telecom u prošloj godini otvaranjem 12 Telekom centara omogućio veću dostupnost informacija i raspoloživost usluga svojim korisnicima.

- Završene su i investicije sa procentom većim od 60 posto, povećan je asortiman usluga LBS i SDO i dr. Izvršena je modernizacija prenosne mreže uvođenjem DWDM tehnike, IP/ MPLS prenosa i MAN mreže čime je ostvarena prva faza realizacije NGN mreže BH Telecoma. Istovremeno, povećan je broj ADSL portova, i dr., kazala je ona.

Podsjetila je da je Nadzorni odbor BH Telecoma u 2009. usvojio Odluku o donacijama od 1,4 miliona KM, i sredstva su raspoređena na 179 udruženja i fondacija u Federaciji BiH.

Na kraju 2009. ova kompanija je imala ukupno 3.308 zaposlenika. U prošloj godini je u BH Telecomu 150 mladih studenata obavilo praktičan rad.

U okviru svečanosti "Ponosni na partnere 2009", dodijeljena su i priznanja u više kategorija.

U kategoriji Najveći korisnici svake mreže priznanja u mreži BH Line dobili su: Raiffesen bank d.d. Sarajevo, Klinički centar Univerziteta u Sarajevu, te Unicredit banka d.d. Mostar.

Istovremeno, u mreži BH Mobile dobitnici priznanja su: Ured OHR-a, Sarajevska pivara d.d. Sarajevo i Ambasada SAD-a u BiH.

Priznanja u VPN/ TOP TIM dobili su: Rudnici mrkog uglja "Banovići", Teloptic d.o.o. Sarajevo, te Boreas d.o.o. Kreševo.

U kategoriji BihNet dobitnika priznanja je UTIC- Univerzitetski teleinformatički centar.

Također priznanja su dodijeljena i u kategorijama: Poslovni partneri, zatim Projekti općedruštvenog značaja, te Predstavnici elektronskih i printanih medija.

U okviru pedstavljanja novih usluga BH Telecoma, najavljeni su: Mobile Office usluga, zatim PAY4ME, IP Centrex, te Ozone-HOTSPOT.

Autor: ONASA

skenan
07.05.2010., 22:02
Certifikati za proizvođače bobičastog voća


Direktor Misije USAID-a u BiH Allan Reed i direktor Švedske agencije za međunarodni razvoj (SIDA) Anders Hedlund uručili su danas u Sarajevu certifikate za tridesetoro bh. proizvođača bobičastog voća, koji su boravili u studijskoj posjeti Poljskoj u sklopu programa "Farma" koji podržavaju vlade SAD-a i Švedske.

USAID i SIDA su danas organizirali susret članova ove grupe da bi sumirali utiske iz Poljske, ali da i sami daju smjernice za buduće projekte iz programa "Farma".

Poljska je jedan od vodećih proizvođača bobičastog voća u EU te je ovo studijsko putovanje i organizirano s ciljem da bh. proizvođači s poljskim domaćinima razmijene iskustva o proizvodnji i preradi bobičastog voća.

Učesnici studijskog putovanja su naglasili da nakon ovog putovanja žele i u BiH vidjeti proizvodnju po svjetskim kriterijima, uključujući sigurnu proizvodnju za svoje potrošače.

Direktor Misije USAID-a Reed je kazao da i USAID i SIDA vide veliki razvojni potencijal za bh. poljoprivredu te je i konačni cilj projekta "Farma" da se poveća poljoprivredna proizvodnja.

Naveo je da su učesnici putovanja imali priliku da razmijene mišljenja s poljskim proizvođačima, što je posebno važno jer Poljska nije tako davno bila na putu ka EU, dodajući da se nada da će im stečeno iskustvo pomoći da unaprijede proizvodnju.

Direktor SIDA-e Hedlund se složio s ocjenom da postoji veliki potencijal u ovoj industriji, a uspjehe učesnika projekta nazvao je uspjehom SIDA-e i USAID-a.

Autor: FENA

skenan
07.05.2010., 22:03
Elektroprivreda RS: Ostvaren prihod od 140 miliona maraka

Elektroprivreda Republike Srpske (ERS) lani je direktno ili preko trgovaca izvezla ukupno 1.700 gigavat-sati električne energije, čime je ostvaren prihod od skoro 140 miliona maraka. Ostvareni prihodi od prodaje struje u prošloj godini veći je za 29,3 posto nego u prethodnoj. Razlog za ovakve rezultate je pogonska spremnost svih hidroelektrana, ali i hidrološke prilike.

Niže cijene

- Najviše električne energije kupili su trgovci koji trguju u više evropskih zemalja, a razlog za to je razvijen portfolio kupoprodaje električne energije, koji posjeduju trgovci, zbog čega nude i više cijene. Naš interes je da bilansne viškove prodajemo po što višim cijenama, a osim trgovcima, oni su prodavani i elektroprivredama u okruženju i u Brčko Distriktu, ali po cijenama koje su niže od tržišnih - objašnjavaju u Elektroprivredi RS.

U ovoj kompaniji ističu da je u ovoj godini planirana značajno manja prodaja bilansnih viškova prvenstveno zbog kapitalnog remonta Termoelektrane Ugljevik, koja će trajati tri mjeseca i za to vrijeme neće proizvoditi struju.

Najznačajniji sektor

Ekonomisti ocjenjuju da povećanjem izvoza električne energije i velikim udjelom u ukupnoj strukturi izvoza ova oblast opravdava ocjenu kao jedan od najznačajnijih privrednih sektora.

- Prodajom električne energije, ali i izvozom generalno ostvaruje se pozitivan efekt na privredu, obezbjeđuje priliv novca iz inostranstva i smanjuje vanjskotrgovinski deficit. Na tržitu je došlo do smanjenja cijene električne energije, ali je manji bh. entitet i pored toga povećao izvoz ovog energenta - naglašavaju u Udruženju ekonomista SWOT.

Autor: B. SPASENIĆ

skenan
07.05.2010., 22:05
Početkom maja probna proizvodnja fabrike vode u Brčkom

Fabrika vode na Pazuljama kod Brčkog, u čiju je izgradnju i opremanje uloženo oko 11 miliona eura, spremna je za tehnički prijem što će omogućiti probnu proizvodnju početkom maja, izjavio je danas, nakon obilaska postrojenja, gradonačelnik Brčko distrikta Dragan Pajić.

On je sa članovima Vlade i delegacijom Skupštine distrikta posjetio danas lokalitet ove fabrike.

Šef Vladinog Odjeljenja za komunalne poslove Predrag Ljubojević rekao je da je brčanska Fabrika vode projektovana na 330 litara u sekundi, te da je u toku završetak opremanja laboratorije za praćenje kvaliteta vode i provjeru njenog hemijskog i biološkog sastava, čime se omogućava službeni tehnički prijem, odnosno, ulazak u probni rad početkom maja.

- Za provjeru i atestiranje kompletnog procesa i proizvedene vode, angažovali smo stručnjake beogradske fabrike vode `Makiš`, koji su inače vršili nadzor, kao i svih relevantnih institucija i zavoda iz Sarajeva i Banjaluke, rekao je Ljubojević.

Računa se da bi fabrika vode nakon probnog rada u avgustu mogla biti predata na upravljanje Javnom preduzeću "Komunalno Brčko", o čemu je lokalna vlada već izradila pravnu regulativu.

Projekt menadžer Fabrike vode Slobodan Čubrilo objasnio je da postojeći glavni cjevovod do gradskih rezervoara može prihvatiti maksimalno 150 litara u sekundi što podrazumijeva potrebu njegove hitne rekonstrukcije i nastavak ulaganja u razvodnu mrežu.

U Vladi kažu da je izgradnja magistralnog kraka već u fazi projektovanja i da će biti realizovana prema prioritetima u više faza.

- Uz oko 14 kilometara glavnog voda koji se zbog dotrajalosti i neprilagođenog kapaciteta mora mijenjati, mi hitno ulazimo i u pripremu projekata za zamjenu oko 60 kilometara razvodne mreže u gradu koju čine, azbestne i olovne cijevi, vrlo opasne po zdravlje ljudi. Zato je zamjena tog cjevovoda neminovnost koja ne trpi odlaganje, naglasio je gradonačelnik Dragan Pajić.

Autor: SRNA

skenan
07.05.2010., 22:06
Za 100 dana proizvedeno je 751,48 GWh električne energije

Zahvaljujući povoljnoj hidrološkoj situaciji i izuzetnoj pogonskoj spremnosti kolektiv Hidroelektrana na Neretvi, u čijem sastavu su HE Jablanica, Grabovica i Salakovac, već u nedjelju je prebacio pola ovogodišnjeg plana proizvodnje električne energije.

Za 100 dana proizvedeno je 751,48 GWh električne energije što je 52 procenta godišnjeg plana proizvodnje električne energije, saopćeno je iz JP Elektroprivreda BiH.

Prema riječima Omera Macića, direktora Hidroelektrana na Neretvi, sve tri hidroelektrane svoje mjesečne planove, u proteklih 100 dana, ostvarivale su uz mjesečni prebačaj proizvodnje prosječno za 37 procenata a, s obzirom na povoljnu hidrološku situaciju i vrhunsku pogonsku spremnost, za očekivati je da će značajno biti prebačen i godišnji plan proizvodnje električne energije jer je trenutni prirodni dotok vode značajno iznad očekivanog i planiranog za ovo doba godine.

Hidroelektrane na Neretvi trenutno rade punim kapacitetima te je za očekivati da će godišnji plan proizvodnje od 1.478,4 GWh električne energije biti ispunjen znatno prije roka.

Autor: Fena

skenan
07.05.2010., 22:07
Formira se "Energoinvest Grupa": Cilj zajednički nastup na domaćem i ino tržištu

U poslovnoj zgradi Energoinvesta u Sarajevu danas je potpisan Sporazum o organizovanju poslovne unije „Energoinvest Grupa“.

Sporazum su potpisali direktor Energoinvesta d.d. Sarajevo Džemail Vlahovljak, direktor Energoinvesta - Tvornica dalekovodnih stubova d.d. Sarajevo Sead Kečo, direktor Energoinvesta - Sistemi upravljanja energijom d.d. Sarajevo Nebojša Marjanović i direktor Delinga d.o.o. Tuzla Omer Delalić.

„Osnivanje Energoinvest Grupe je izraz potrebe onih koji je osnivaju i budućih članica te grupe“, kazao je Vlahovljak, napominjući da se na ovaj način ne stvaraju kapitalne veze, već da je povezivanje interesnog karaktera.

Ideju je inicirao Energoinvest, namjera je korištenje međusobnih referenci i prednosti pojedinih članica radi zajedničkog nastupa na domaćem i inostranim tržištima, a konačni cilj ostvarivanje što većeg profita, poboljšanje vlastitog razvoja i otvaranje mogućnosti za zapošljavanje mladih stručnih kadrova u članicama Energoinvest Grupe.

„Kao društveno odgovorna kompanija smatrali smo već nekoliko godina da je potrebno da damo poticaj državnim i privatnim firmama, da se udružimo u jednu grupaciju i damo svoj znak i ime tim firmama po određenim pravilima kako bi zajedno i pojedinačno lakše nastupali na domaćem tržištu i u inostranstvu“, istakao je Vlahovljak.

Energoinvest se na ovaj način povezuje s firmama koje su sposobne da ih prate u poslovima sa visokim nivoom kvalitete kakve moraju imati kad se radi o Energoinvest grupaciji.

„Smatramo da bilo kakva investicija u ovoj državi, posebno kad je u pitanju ovlast elektroenergetike, neće i ne može proći bez nas“, kazao je Vlahovljak .

U poslovnoj saradnji članice ove poslovne unije saglasne su da zaštićeno ime i znak te reference Energoinvesta i drugih članica „Energoinvest Groupa“ koriste na način uobičajen za korištenje zaštićenog imena i znaka, navedeno je u sporazumu.

Direktori triju firmi su nakon potpisivanja sporazuma kazali da je ovo ideja koju trebaju iskoristiti i druge firme jer mogu imati velike koristi od toga. Oni će zajednički, dogovorima, analizom tržišta i svjetskih cijena lakše dolaziti do novih poslova.

Autor: Fena

skenan
07.05.2010., 22:07
Svečano otvoren tržno-poslovni centar Importanne

U Sarajevu je sinoć svečano otvoren tržno- poslovni centar Importanne.

Kako je naglašeno tokom svečanog otvaranja, Importanne Centar je prvi objekt u Sarajevu koji konceptualno spaja poslovni, stambeni i šoping prostor.

Riječ je o višeetažnom uslužnom objektu smještenom na oko 60.000 m2 gdje se nalaze: savremeni uredski prostori, šoping centar, 44 luksuzna stana, te troetažni parking sa oko 450 mjesta.

Trospratni šoping centar smješten na više od 6.000m2 u središnjici cjelokupnog objekta, između ostalog, sadrži Konzumovu prodavnicu na oko 900m2 prodajne površine, zatim kafe restorane, trgovinu IT opreme, zatim apoteku, butike itd.

Uredski prostori, koji se nalaze u sklopu Importanne Centra podijeljeni su u tri zasebne cjeline, koji međusobno formiraju jedinstven poslovni centar.

U jednom od tornjeva smješteno je glavno sjedište Sparkasse banke u BiH.

Prilikom svečanog otvaranja vlasnik kompanije Teloptic, koja je investitor Importanne-a Nedim Čaušević naglasio je kako već oko 70 posto kapaciteta objekta popunjeno.

On se, između ostalog, zahvalio bankama na finansijskoj potpori u realizaciji ovog projekta.

Svečanom otvorenju prisustvovao je i načelnik sarajevske Općine Novo Sarajevo Nedžad Koldžo, koji je prilikom obraćanja prisutnim naglasio da je u Općini Novo Sarajevo u proteklih nekoliko godina izgrađeno nekoliko većih objekata.

Prema njegovim riječima, osim što ovaj novootvoreni objekat uljepšava cjelokupnu općinu, izuzetno je značajan jer kreira nova radna mjesta.

Importanne centar Sarajevo nalazi se u sarajevskoj ulici Zmaja od Bosne, uz glavnu gradsku saobraćajnicuna sjevernoj strani, dok na južnoj strani gleda na Vilsonovo šetalište.

Sa njegove istočne strane nalazi se Historijski muzej Bosne i Hercegovine i budući Muzej modernih umjetnosti Ars Aevi.

Autor: ONASA

skenan
07.05.2010., 22:15
Puštena u pogon linija za proizvodnju najsavremenijih elektronskih brojila


U Sarajevu je danas puštana u pogon linija za proizvodnju najsavremenijih elektronskih brojila namijenjenih za ugradnju u AMM sistema, odnosno sistema za automatsko upravljanje brojilima.

Kako je pojašnjeno, ugradnjom AMM sistema se omogućava ograničavanje potrošnje, daljinsko isključenje opterećenja i rad u pretplatnom režimu.

- Riječ je o novoj sofisticiranoj proizvodnoj liniji koja je projektovana za proizvodnju oko 50.000 novih brojila godišnje u jednoj smjeni, rečeno je na današnjoj konferenciji za novinare u Sarajevu, koju su organizirale JP Elektroprivreda BiH i kompanija Iskraemeco Kranj- suvlasnik Iskraemeca Sarajevo.

- Ovaj projekat je usko vezan za koncept kojeg je Elektroprivreda BiH predvidila za period od 10 godina. U tom periodu, planiramo zamijeniti svih 700.000 brojila u industriji i domaćinstvima, a koja su u našem vlasništvu, pojasnio je generalni direktor JP Elektroprivreda BiH Amer Jerlagić.

Prema njegovim riječima, Elektroprivreda BiH će u zamjenu starih brojila novim elektronskim, krenuti po principu step by step, "odnosno prioritet će biti zamjena brojila starijih od 40 godina, a vremenom i sva ostala."

- Zamjena brojila je ukalkulisana u troškove Elektroprivrede BiH, kazao je Jerlagić i dodao kako u ovim troškovima neće participirati krajnji korisnici.

Naglašeno je i da će se cjelokupna proizvodnja elektronskih brojila obavljati u preduzeću Iskraemeco Sarajevo d.d, koje se bavi mjerenjem i upravljanjem energijom.

Iskraemeco Sarajevo je osnovarno zajedničkim ulaganjem 4,2 miliona KM dvije kompanije, i to JP Elektroprivreda BiH i Iskraemeco Kranj, gdje je većinski vlasnik Elektroprivreda BiH.

Kako je rečeno, oba partnera su u novu opremu investirala 500.000 KM.

Direktor Iskraemeca Kranj Dieter Brunne je istakao da je prednost elektronskog brojila, između ostalog, što potrošač u svakom trenutku može vidjeti koliko je energije potrošio.

- Do sada je postupak prikupljanja podataka o potrošenoj energiji bio manuelni, te je moglo dolaziti do pogrešaka, kazao je Brunne i dodao kako upotreba elektronskih brojila, reducira mogućnost pogrešaka.

Prema njegovim riječima, zahvaljujući elektronskim brojilima Elektroprivreda BiH može bolje planirati kada da kupuje struju, i tako snižavati troškove.

- Ovo je nastavak inovativnog razmišljana i praćenja najsavremenijih trendova u oblasti mjeriteljstva, kazao je, između ostalog, direktor Iskraemeca Sarajevo Josip Frančić.

Prema njegovim riječima, ovo preduzeće trenutno ima 39 radnika iz BiH, a do kraja godine će uposliti još 15.

Ovom prilikom je kazano i da, ukoliko se ostvare prodori na tržišta van BiH, stvoriće se pretpostavke da Iscraemeco Sarajevo uvede u proizvodnju i drugu radnu smjenu, što će rezultirati otvaranjem još radnih mjesta.

Autor: ONASA

skenan
07.05.2010., 22:25
Reciklaža otpada osnovni izvor prihoda za njegovu porodicu

Približno 90 tona prikupljenog otpada koji se može reciklirati, rezultat je dvogodišnjeg rada Donjovakufljanina Senada Čaluka. Dok su stari papir, kartoni, plastika, staklene boce i limenke za druge samo smeće, za Senada i njegovu porodicu osnovni su izvor prihoda.

- Ovo što radim predstavlja mi i zadovoljstvo jer doprinosim čišćem i ljepšem izgledu našeg grada. Moj radni dan počinje u pet sati ujutro i završava kasno uvečer - ističe Čaluk.

Da Senadove riječi nisu samo fraza, potvrđuje dvorište njegove kuće koje uređuje sam s puno ljubavi i za koje je u više navrata nagrađivan u okviru eko-akcije izbora najljepše okućnice na području općine Donji Vakuf.

Postavljanjem metalnih boksova za odlaganje otpada za reciklažu na više mjesta u gradu i u seoskim područjima, Senad je omogućio svojim sugrađanima da pokažu ekološku svijest. U početku je u boksevima, kako kaže, bilo svega i svašta, međutim nakon dvije godine primjetan je korektniji odnos prema Senadovom radu i trudu.

- Donjovakufljani mijenjaju navike i sve više brinu o vlastitom okolišu - zaključuje Senad.

Kako bi pokazao ozbiljnost svojih namjera, Čaluk je prije nekoliko mjeseci registrovao samostalnu djelatnost pod simboličnim nazivom „Eko-planet“, uz odobrena sredstava Federalnog zavoda za zapošljavanje za poticaj samozapošljavanju.

Posebno ističe podršku porodice, supruge i dva sina. Saradnja sa nadležnim općinskim organima i komunalnim preduzećima je dobra, ali uvijek može bolje.

Posao budućnosti

- Ovaj posao ima budućnost, a građani trebaju educirati sami sebi. Ne poznajem ni jednu osobu koja ne voli zelenu površinu i miris cvijeća. Kada vide moje boksove očišćene i pometene poslije svakog pražnjenja, onda im ne bi trebalo biti teško razvrstati otpad, kada im je za to pružena prilika - kaže Senad.

Autor: D. MAKIĆ

skenan
07.05.2010., 22:26
Hurem: Sa prodajom ide solidno, godinama ima stalne mušterije

Fojnica je od davnina poznata po ljekovitoj vodi i rudama zlata, srebra i žive, a također i po fojničkom krompiru. Jedan od najvećih proizvođača konzumnog i sjemenskog krompira na području Fojnice je Alija Hurem (45) iz naselja Pločari Polje.

Alija je član Zemljoradničke zadruge „Fojnica“ kao kooperant. Našli smo ga na njivama kod naselja Oglavak, gdje je iznajmio
velike površine vakufskog zemljišta koje je zaraslo u šikaru. Čisti ga i pretvara u obradivu zemlju gdje će zasaditi krompir i luk.

- Imamo dosta svoje zemlje, a iznajmio sam i ovu vakufsku koju ću pretvoriti u oranicu i tu zasijati sjemenski krompir. Proizvedem godišnje od 250 do 300 tona. Na oglednim parcelama proizvodim sjemenski krompir pod nadzorom stručnjaka sa Poljoprivrednog instituta.

Ove godine sam već zasijao na 14 dunuma rani sjemenski krompir. Od prošle godine mi je ostalo za prodaju još 40 do 50 tona. Sa prodajom ide solidno jer na pijacama se traži fojnički krompir. Uglavnom je to tržište Sarajeva i šire. Koliko je kvalitetan pokazuje što imam godinama stalne mušterije - kaže Alija Hurem.

Autor: H. Ču.

skenan
07.05.2010., 22:29
Za sarajevski „Milkos“ mlijeko sa višegradske farme

Najveći proizvođač mlijeka na području višegradske opštine, Mitar Bjeloš, zakupio je njivu od 250 dunuma od Zemljoradničke zadruge Župa, te počeo oranje i pripremu za sjetvu silažnog kukuruza, kako bi obezbijedio ishranu za farmu krava muzara.

- Nema kvalitetne ishrane stoke bez silažne hrane pa se zbog toga dobro organizujem, kako bi obezbijedio sigurne rezerve za svoju farmu -rekao je Bjeloš.

On je prošle godine u selu Sase izgradio savremeno opremljen objekat u kojem trenutno ima 53 krave muzare. Pored toga, posjeduje 10 steonih junica. Za sarajevsku mljekaru „Milkos“ sa Mitrove farme mjesečno odlazi oko 14.200 litara mlijeka za šta je na vrijeme i uredno plaćen.

- Sa otkupom i cijenom izuzetno sam zadovoljan rekao je Bjeloš.

Ovaj proizvođač iz Sasa planira da ovog ljeta pojača proizvodnju mlijeka i plasira na tržište oko 18.000 litara mlijeka.

Bjeloševa farma krava podignuta je uz pomoć stimulativnog kredita opštine Višegrad i postala je primjer uspješnog porodičnog biznisa u koji su uključeni njegova supruga, sin i dva zaposlena radnika.U budžetu opštine za ovu godinu za uspješne projekte u poljoprivredi planirano je 100.000 KM.

Autor: M. An.

skenan
07.05.2010., 22:34
Uh pa već ja sabrah 40 postova :) Dakle 40 pozitivnih vijesti iz naše zemlje. Pa nije sve tako crno u Bosni i Hercegovini...

pepeljuga
08.05.2010., 00:51
Uh pa već ja sabrah 40 postova :) Dakle 40 pozitivnih vijesti iz naše zemlje. Pa nije sve tako crno u Bosni i Hercegovini...
Uh #-o , da ovo neće biti i previše pozitivnih "vijesti" za 07. mai 2010? :D

Inače, vijesti koje su izgubile osnovne elemente jedne vijesti u normalnom slučaju završavaju u Avazovoj arhivi...

...ili u Avazovom forumu. :D

skenan
08.05.2010., 01:04
Uh pa već ja sabrah 40 postova :) Dakle 40 pozitivnih vijesti iz naše zemlje. Pa nije sve tako crno u Bosni i Hercegovini...
Uh #-o , da ovo neće biti i previše pozitivnih "vijesti" za 07. mai 2010? :D

Inače, vijesti koje su izgubile osnovne elemente jedne vijesti u normalnom slučaju završavaju u Avazovoj arhivi...

...ili u Avazovom forumu. :D

Pa dobro ovo je za zadnje možda 2,3 sedmice. U zadnje 2,3 sedmice 40 vijesti i to dobrih koje niko ne komentira. Od sada ćemo odmah ovdje trpati, a ako i ostali negdje drugo nađu dobre vijesti neka ih postave u ovaj forum. Cilj je da pokažemo svima da ima i dobrih stvari u Bosni i Hercegovini :)

harison
08.05.2010., 15:36
[color=#004040]ovo mi mirisi na...... predizborne.... podvige,da ti nisi bojse Tihicev...igracic :-j :-j [/color
a lijepo je za ....procitat.....pa makar...

Evita
08.05.2010., 15:53
U Vogošći je počela gradnja staračkog doma sigurno jednog od najvećih na ovim prostorima koji je fantastično zamišljen.U sklopu Staračkog doma biće i mala poliklinika tako da će stari i bolesni ljudi imati kompletan tretman od ljekara ..terapeuta..pedikera..frizera.Konačno nešto za stare da mogu stariti dostojanstveno.
Ono što je najpozitivnije je ogroman broj radnih mjesta.
Čestitke Općini Vogošći koja se razvija u pozitivnom smislu i daje mogućnost onima koji žele investirati -da to urade na kvalitetan način.
Radovi u toku ..mislim da ćemo dobiti nešto što ovom gradu zaista treba i da će stariji -zaboravljeni konačno odahnuti.

Čestitke investitorima jer ulagati u BiH...možete samo uz razumjevanje Općinskih struktura.

skenan
08.05.2010., 21:23
Stečaj ne mora završiti likvidacijom preduzeća

Iako se nalazi u sastavu preduzeća Majevica, u kojem skoro šest godina traje stečajni postupak, Tvornica Corn flips, kao jedini profitabilan dio nekadašnjeg srebreničkog giganta, bilježi dobre proizvodne i poslovne rezultate.

- Zahvaljujući podršci većinskog vlasnika, firme Bingo iz Tuzle, koja osigurava sirovine i repromaterijal te plasman gotovih proizvoda, u prva tri mjeseca ove godine ostvarivali smo prosječnu mjesečnu proizovdnju od skoro 100 tona prehrambenih proizvoda, što je za 30 posto više nego u istom periodu lani. Skoro deset posto proizvodnje izvozimo u Srbiju, Makedoniju i na Kosovo, a nedavno smo prve količine naših proizvoda isporučili i na probirljivo tržište SAD - ističe Husnija Avdić, šef proizvodnje u Tvornici Corn flips.

Ovih dana u funkciju je puštena i nova linija za proizvodnju slanih štapića, a slatki proizvodi na bazi čokolade, također s jedne od novih proizvodnih linija, već su našli svoje mjesto na bh. tržištu.

Počela je i izgradnja hladnjače za krompir, kapaciteta 400 tona, koja bi trebala biti završena do naredne sezone otkupa krompira, a pri kraju je i procedura uvođenja ISO standarda 9001-2008, HCCP i halal certifikata.

Trenutno je u Tvornici Corn flips zaposleno 58 radnika, kojima se redovno isplaćuju plaće i topli obrok, a izmirene su i sve obaveze prema državi i povjeriocima, tako da bi ova tvornica uskoro mogla postati jedan od rijetkih bh. privrednih kolektiva u kojima stečaj nije okončan likvidacijom.

Autor: O. MUJKIĆ

skenan
08.05.2010., 21:27
Muslibegovića kuća među osam najboljih hotela u svijetu

U anketi jedne od najpopularnijih internet-stranica za online rezervacije putovanja "Expedia", u kojoj je učestvovalo milion posjetilaca, Muslibegovića kuća u Mostaru zauzela je osmo mjesto na listi najboljih svjetskih hotela i smještajnih objekata. Mnogo toga govori i podatak da je u konkurenciji bilo čak 110.000 hotela.

Vlasnika ovog prekrasnog objekta u Mostaru Tadžudina Muslibegovića jučer smo zatekli još pod dojmom ove fantastične vijesti.

- Prvog momenta kada su me nazvali i saopćili ovu vijest, bio sam u nevjerici. Mislio sam da se radi o šali. Jednostavno, to je predivna vijest. Drago mi je da je ovaj historijski objekt dobio priznanje koje zaslužuje, ali mi je drago i zbog BiH. Da konačno iz naše države svijetom kruže neki pozitivni signali. Mislim da ovakve vijesti dižu moral i samim građanima - kazao nam je Muslibegović.

Objekt, čijoj se ljepoti ni mi jučer nismo mogli dovoljno nadiviti, izgrađen je prije 300 godina, a sastoji se od dva dijela, "familijarnog" (ženska avlija - haremluk) i "poslovnog" (muška avlija - selamluk).

Prema procjenama stručnjaka, Muslibegovića kuća i Konak Kneginje Ljubice u Beogradu dvije su najljepše građevine na Balkanu, kada su u pitanju gradski stambeni objekti.

Muslibegović kaže da objekt danas, osim muzejske postavke sa starim dokumentima i artefaktima, ima i hotelski smještaj od 12 soba. Ističe da su kapaciteti za ljetnu sezonu, koja traje od 15. aprila do 15. oktobra, već popunjeni. Tokom jedne sezone, navodi, Muslibegovića kuću posjeti oko 10.000 gostiju, mahom iz zapadne Evrope.

Autor: A. Du.

skenan
09.05.2010., 18:25
"Cargill" želi saradnju sa firmom "Prevent BH"

Predstavnik vodećeg sjevernoameričkog proizvođača mesa i mesnih prerađevina, kompanije Cargill John Hochstein posjetio je Preventu BH u Visokom.

Tokom razgovora sa predsjednikom Uprave Prevent BH Admirom Pejkušićem i članom Uprave Almirom Jazvinom razmatrane su mogućnosti saradnje ove dvije kompanije, saopćila je Agencija PRag.

"Razgovarali smo o mogućnostima direktne saradnje između Prevent Leathera i Cargilla, najveće sjevernoameričke klaonice. Na sastanku su, također, razmatrane neke nove ideje o eventualnim interesima za zajedničko ulaganje u BiH i unapređenju poslovne saradnje“, rekao je Pejkušić nakon sastanka sa američkim biznismenom.

Kompanija Cargill osnovana je 1865. godine u Kansasu (USA).

Posluje u 67 zemalja širom svijeta u kojima je zaposleno oko 138.000 ljudi.

Godišnji promet Cargilla veći je od 100 milijardi USD, navodi se u saopćenju.

Autor: ONASA

skenan
10.05.2010., 15:06
Vispakova Guinnessova džezva na sajmu "EXPO 2010."

Na međunarodnom sajmu "EXPO 2010." koji se održava u Šangaju, Narodnoj Republici Kina, pod sloganom "Cijela zemlja, jedan grad" (Whole country one city) juče je zvanično otvoren bosanskohercegovački paviljon na kojem je bila izložena i Vispakova Guinnessova džezva, saopćio je Vispak d.d.

Vispakova Guinnessova džezva je kao i mnogo puta do sada plijenila pažnju mnogih domaćih posjetilaca ovog Sajma, međunarodnih gostiju, kao i zvaničnih političkih predstavnika iz BiH, navodi se u saopćenju.

Tema Sajma je "Bolji grad, Bolji život“ (Better City, Better Life), a baviće se problemom života u gradovima.

Do sada su svoje učestvovanje potvrdile 192 zemlje i 50 međunarodnih organizacija.

Očekuje se da će sajam posjetiti između 70 i 100 miliona ljudi.

Autor: Onasa

skenan
10.05.2010., 15:07
Inovatori iz BiH osvojili medalje na 109. izložbi inovacija u Parizu

Članovi Asocijacije inovatora BiH postigli su značajan uspjeh na 109. izložbi inovacija u Parizu. Bosanskohercegovački inovatori predstavili su 10 inovacija od kojih se šest odnosi na očuvanje prirode.

- Štand BiH na 109. Međunarodnoj izložbi inovacija „Konkur Lepin“ (Concours Lépine) zračio je inovacijama koje, budu li primijenjene, trasiraju put ka toliko željenom i nužnom životu čovjeka u skladu sa prirodom, saopćeno je iz Asocijacije inovatora BiH.

Članovi žirija izložbe su zlatnu medalju dodijelili vjetroturbini, čiji je autor Josip Bilić iz Livna. Još pet, od ukupno 10 bh. inovacija, u potpunom su skladu sa ekološkim kriterijima očuvanja prirode.

- Pavel Pavelka, iz Sarajeva, dobio je počasne medalje Udruženja francuskih inovatora i fabrikanata, AFFI, za inovacije za koje bi se moglo reći da su preuzete iz prirode, gotovo neprerađene: „biološko đubrivo“ i „antiksidant-detoksikant“. Obje su namijenjene očuvanju koliko ljudskog zdravlja toliko i majke-prirode, navodi se u saopćenju.

Bugojanac Sanel Alagić predstavio je tehnologiju za proizvodnju „običnog“ kajmaka, sa dodacima voća ili povrća; „običnu“, ali dovoljno originalnu tehnologiju da je u zemlji sireva i kajmaka dobio medalju AFFI.

U ekološki asortiman spadaju i inovacije Azre Hadžić iz Sarajeva („pazušni umetak-upijač znoja“, od pamuka i sličnih biorazgradivih materijala - bronzana medalja) i Milke Matešić iz Bihaća („prirodna pomada za liječenje psorijaze“ - medalja AFFI).

Dvije srebrene medalje odlaze u Banja Luku: jedna Vukosavi Božić („krevetna kada za održavanje higijene nepomičnih bolesnika“) i srednjoškolcu Filipu Dujakoviću („prozorski držač građevinske skele“).

Srebro je dobio i Sašenko Sadiković, iz Ljubuškog („uređaj za bušenje dublje od 12 km“; rekordna dubina od 12.262 m ostvarena je 1989. godine, na ruskom poluotoku Kola).

Doktori tehničkih nauka Omer Musić i Muradif Memić iz Tuzle, nagrađeni su bronzanom medaljom za „ekspanzioni anker sa drvenim umetkom“, saopćeno je iz Asocijacije inovatora BiH.

Autor: FENA

skenan
12.05.2010., 01:24
GRAWE osiguranje prošle godine ostvario dobit od 800.000 maraka

Kompanija Grawe osiguranje ostvarila je lani premijski prihod od 18,2 miliona KM, dok je neto profit iznosio 800.000 maraka. Od ukupnog prihoda nešto više od 17 miliona maraka prikupljeno je od životnih, dok je ostatak od neživotnih osiguranja.

Ovo je za „Avaz“ kazao generalni direktor ove osiguravajuće kuće Georg Šnajder (Schneider) ističući da je Grawe osiguranje, u odnosu na 2008., ostvarilo rast premije od milion maraka i pored ekonomske krize.

- Svaka kriza ima loše i dobre strane. Loša utječe na pad poslovanja kompanija, radnici ostaju bez posla,smanjuje se ekonomska aktivnost. U krizi se vidi koje firme imaju poslovnu stabilnost i efikasnost, dugotrajnost i povjerenje klijenata - kaže Šnajder.

Prema njegovim riječima, osim što je Grawe osiguranje zabilježilo rast premije u prošloj godini, kompanija je u prva četiri mjeseca zaposlila 30 novih radnika, otvorila dvije nove poslovnice, a pojačat će i marketinške aktivnosti.

- U krizi se ne smijemo skrivati, jer onda klijenti i poslovni partneri zaključuju da loše poslujemo. Moramo biti otvoreni prema javnosti i klijentima. To je stvar psihologije, tako se pobjeđuje kriza - ističe Šnajder.

Ovo osiguravajuće društvo svu svoju dobit reinvestira u Bosni i Hercegovini i Šnajder kaže da je najbolje da novac ostaje ovdje, jer pomaže oporavku, vrti se ukrug i prisutan je na tržištu. Grawe osiguranje u narednom periodu pokreće
i dvije nove usluge za klijente, a to je osiguranje štednje osiguranja obrta za mala i srednja preduzeća.

Osigurana suma

- Što je veća osigurana suma novca, to je veća dobit za osiguranika. Osim toga, na tržištu ćemo nastupiti i sa ponudom osiguranja obrta za mala i srednja preduzeća. Najbitnije je da osiguranik dobije pokriće za novu nabavnu vrijednost. Naprimjer, ako nekome izgori kuća, onda će osiguranik dobiti kuću, a ne amortizovanu vrijednost. To je najbitnije. Ako klijent nešto osigura, da zna šta će dobiti u slučaju štete - ističe Šnajder.

Autor: I. ŠMIGALOVIĆ

skenan
12.05.2010., 19:18
Bh. inovatorke u Seulu osvojile šest nagrada

Prva ženska asocijacija inovatorki u Bosni i Hercegovini NOVA, ujedno prva ovakve vrste na Balkanu, osvojila je zapažen rezultat na 3. svjetskoj izložbi inovatorki u Seulu, u Južnoj Koreji, od 4. do 10. maja.

Kako se ističe u saopćenju iz te asocijacije, prezentirano je šest inovacija i svaka od njih je dobila nagradu.

Vukosava Božić iz Banja Luke dobila je zlatnu medalju za krevetnu kadu za higijenu teških bolesnika.

Azra Hadžič iz Sarajeva za pazušni umetak - upijač znoja te Milka Matešič iz Bihaća za prirodnu pomadu za liječenje psorijaze dobile su srebrne medalje, dok su dobitnice bronzanih medalja Galina Marjanović iz Banja Luke za lutku u narodnoj nošnji, Ajla Sadiković iz Ljubuškog za držač korneta za sladoled i Mika Stupar iz Potkozarja za motive s narodnog tradicionalnog rada iz Potkozarja.

Pored navedenog, Asocijacija inovatorki NOVA u BiH je dobila i dva priznanja: Specijalno priznanje Instituta za zaštitu intelektualne svojine Makedonije te Specijalno priznanje KIVI za razvoj ženskog inovatorstva.

Autor: Fena

skenan
13.05.2010., 18:17
Posao za 115 osoba

Služba za zapošljavanje Unsko-sanskog kantona (USK) i Federalni zavod za zapošljavanje započeli su više projekata zapošljavanja na području ovog kontona.

Pripravnički staž

Riječ je o tri projekta čijom bi realizacijom radne knjižice trebalo dobiti 115 nezaposlenih osoba iz kategorija invalida, žena - žrtava nasilja, mladih osoba bez radnog iskustva te žena bez posla.

- Nosilac projekata je Federalni zavod, a Služba za zapošljavanje USK prati njihovu realizaciju. Nedavno smo okončali projekt zapošljavanja Roma, a u maju je u planu realizacija projekta Centra za zapošljavanje mladih UNDP-a - ističe Mesud Mešić, direktor Službe za zapošljavanje USK.

On navodi da je za rad ovog Centra, jednog od 17 u BiH, izdvojeno šest miliona KM, a u naredne tri godine će putem ove ustanove biti odrađen 51 pripravnički staž mladih ljudi sa područja USK.

Služba za zapošljavanje planira još nekoliko projekata, a Mešić ističe projekt izdavanja biometrijskih iskaznica za nezaposlene osobe, čime bi se spriječile zloupotrebe, ubrzala registracija i ostale procedure.

Uplate doprinosa

- Putem projekta ELMO želimo, također, informatički uvezati našu ustanovu sa PIO, poreznom i službom zdravstvenog osiguranja. Na taj bismo način u svakom trenutku mogli pratiti stepen uplate doprinosa i ostalih obaveza osiguranika - kaže Mešić.

Napominje da bi za realizaciju ovog i drugih projekata Skupština i Vlada USK trebale naći bolje rješenje za poslovni prostor Službe za zapošljavanje USK.

Autor: M. DEDIĆ

skenan
13.05.2010., 18:18
Bosnalijek nastoji održati stabilno poslovanje

Bosnalijek d.d. Sarajevo je u prvom kvartalu 2010. godine ostvario ukupan prihod od 21,7 miliona KM, od čega je 15,1 milion KM realizirano na tržištu Bosne i Hercegovine, a 6,6 miliona KM na izvoznim tržištima.

Kako se navodi u saopćenju Bosnalijeka, kompanija je u prvom kvartalu ove godine zabilježila pad prihoda od 11 posto u odnosu na isti period prošle godine jer je na domaćem tržištu zabilježen nekontrolirani pad cijena lijekova, zbog nepostajanjem sistema utvrđivanja cijena lijekova koji se finansiraju iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja.

Na izvoznim tržištima ostvaren je prihod na nivou prihoda iz prvog kvartala 2009. godine, a vodeće izvozno tržište u ovom periodu je Rusija, dok su značajne stope rasta ostvarene u Ukrajini 224,2 i Hrvatskoj 66,5 posto.

Dobit prije amortizacije, kamata i poreza je iznosila 3,5 miliona KM, dok je ostvarena neto dobit iznosila 1,1 milion KM.

Ukupna vrijednost imovine Bosnalijeka na dan 31.03.2010. godine je iznosila 174 miliona KM, sa povećanjem od 0,3 posto u odnosu na 31.12.2009. godine.

Ukupne obaveze su smanjenje za jedan posto u odnosu na prethodni period i iznose 59 miliona KM, od čega su kratkoročne obaveze 54 miliona KM i dugoročne pet miliona KM.

Vrijednost kapitala Bosnalijeka je uvećana za jedan posto u odnosu na prethodni period i iznosi 115 miliona KM.

Uprkos usporenoj dinamici prodaje u prvom kvartalu i očekivanjima da će i 2010.godina biti obilježena svim negativnim efektima globalne finansijske krize u farmaceutskom sektoru, Uprava kompanije predviđa da će prihode od prodaje ostvariti na nivou 2009. godine, uz dvocifrene stope rasta u izvozu, te neto dobit na prošlogodišnjem nivou.
Autor: Fena

skenan
13.05.2010., 18:20
Rafineriji šećera srebreni pehar za kvalitet

Rafinerija šećera "Studen-Agrana" iz Brčkog osvojila je dvije zlatne medalje za kvalitet proizvoda na 77. međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu, saopćeno je danas iz ove kompanije.

"Agragold" kristalni bijeli šećer u pakovanju od jednog kilograma osvojio je zlatnu medalju i "Agragold" kristalni bijeli šećer u pakovanju od pet kilograma nagrađen je sa velikom zlatnom medaljom.

U saopćenju se ističe da nepune dvije godine nakon otvaranja Rafinerije šećera ovaj proizvođač već ima šampionski kvalitet za dvije kategorije proizvoda.

- Komisija za ocjenu kvaliteta na međunarodnom sajmu u Novom Sadu je prepoznala pobjedničku kombinaciju, najmodernije proizvodne tehnologije i posvećenost zaposlenih, koji su zaslužni za bijeli kristalni šećer sa vrhunskim kvalitetom, a na veliko zadovoljstvo potrošača. Upravo zato je `Studen- Agrana` nagrađena srebnim šampioniskim peharom za odličan kvalitet šećera, navodi se u saopćenju.

Kapacitet proizvodnje rafinerije, koja je jedini prozvođač šećera u Bosni i Hercegovini, je 150.000 tona bijelog kristalnog šećera koji se proizvodi iz uvoznog sirovog šećera.

Autor: SRNA

skenan
28.05.2010., 18:24
Hercegovina će u narednom periodu dobiti najveći vinograd u BiH i regionu. Riječ je o plantažama nekadašnjeg mostarskog giganta Hepoka, kojem se, nakon uspješno provedene privatizacije, ponovo vraća stari sjaj.


Obnova pogona

Taj sjaj ogleda se u četiri miliona kvadratnih metara zasada na lokalitetima Željuša i Kosor. Radnici mostarske firme već danima rade na poljima, kojima se ne nazire kraj. Radi se o projektu vrijednom čak 42 miliona maraka!

U razgovoru za Dnevni avaz direktor Hepoka Sinan Merzić kaže da su ogromne površine vinograda skoro u cijelosti zasađene za nepunu godinu. Usporedbe radi, za podizanje Hepokovih vinograda u zlatnim vremenima prije rata bilo je potrebno punih osam godina.

- Riječ je o najvećem projektu takve vrste u BiH. Njegova prva faza, koja podrazumijeva podizanje vinograda i njegovo održavanje, košta osam miliona maraka. Naravno, ovako ambicizan projekt, od kojeg će, faktički, profitirati cijela poljoprivreda u BiH, neće biti moguć bez pomoći države. Stoga smo u Razvojnoj banci Federacije BiH aplicirali za kredit od pet miliona KM i nadamo se pozitivnom ishodu. Također, nadamo se i poticajima Federalnog ministarstva poljoprivrede - ističe Merzić.

Nakon otvaranja pogona vinarije polovinom prošle godine, trenutno se privodi kraju obnova pogona za proizvodnju soka. Tu su, kako kaže Merzić, instalirane četiri proizvodne linije sirupa i sokova. Osim punjenja pića, u sokari će biti pogoni i za preradu raznih vrsta voća. Tu će biti organiziran prihvat voća iz cijele BiH.

Vrhunski destilati

Obnovljen je i dio trećeg pogona ove firme, takozvana destilerija, u kojoj su zalihe vina već prerađene u vrhunske destilate. Merzić ističe kako je rukovodstvo kompanije zadovoljno prodajom vrhunskog bijelog i crnog vina.

- Trenutno je uposleno 120 do 140 stalnih i 150 sezonskih radnika. I dalje smo otvoreni za zapošljavanje i moram priznati da nam svakodnevno dolaze ljudi iz cijele BiH koji su željni posla - kaže Merzić.


Uspješna privatizacija

Ako se uzmu u obzir provedene i propale privatizacije u FBiH u proteklim godinama, onda je prava rijetkost da jedna kompanija dobije rješenje o ispunjavanju svih obaveza iz ugovora za prvu godinu, što je upravo slučaj sa Hepokom. Mostarsku firmu, koja je bila na koljenima, 2008. godine kupili su ortačka grupa, sarajevski Amko-komerc i aleksandrovačka Vino Župa.

skenan
28.05.2010., 18:27
U aprilu ove godine ostvareni izvoz iz Bosne i Hercegovine vrijedio je 594 miliona KM, a uvoz 1,1 milijardu KM. U okviru ukupno ostvarenog vanjskotrgovinskog prometa BiH u prošlom mjesecu, procent pokrivenosti uvoza izvozom iznosio je 52,6 posto.

Saopćio je ovo Zdenko Milinović, direktor Agencije za statistiku BiH, na jučerašnjoj konferenciji za novinare.

Govoreći o statističkim podacima za prva četiri mjeseca ove godine, Milinović je kazao da je ostvaren izvoz u vrijednosti od 2,1 milijardu KM, što je za 27,9 posto više u odnosu na isti period prethodne godine.

- U istom periodu uvoz je iznosio 3,8 milijardi maraka, što je jednako uvozu u istom periodu prethodne godine. U istom periodu procent pokrivenosti uvoza izvozom iznosio je 55 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 1,7 milijardi maraka - kazao je Milinović.

Gledano prema carinskoj tarifi, u periodu od januara do aprila najveće učešće u izvozu ostvareno je u sektoru obični metali, dok je najviše uvezeno mineralnih tvari.

Najveći uvoz iz Hrvatske

U prva četiri mjeseca ove godine najviše se izvozilo u Njemačku, i to u vrijednosti od 340 miliona KM, dok smo najviše uvozili iz Hrvatske, i to u vrijednosti od 572 miliona maraka.

skenan
02.06.2010., 15:08
Generalni direktori Elektroprivrede BiH i Energoinvesta, Amer Jerlagić i Džemail Vlahovljak, potpisali su danas Ugovor o izgradnji silosa za pepeo u TE Tuzla, vrijedan 5,05 miliona KM, bez PDV-a.

Riječ je o poslu koji će realizirati konzorcij Energoinvest i firma Butmir iz Sarajeva u roku od osam mjeseci, a odnosi se na istovremeni transport pepela s blokova 4 i 5 i transport s bloka 6, u paru s nekim od blokova 4 i 5.

Direktor Elektroprivrede BiH Amer Jerlagić istaknuo je danas na konferenciji za novinare u Sarajevu da je Elektroprivreda nastavila s politikom dodjele poslova domaćim firmama koje za te poslove posjeduju reference i kurentne su na tržištu. Novi silos, kako je naglasio, treba da omogući bolju i fleksibilniju isporuku pepela, kao nusproizvoda od kojeg Elektroprivreda ostvari značajan prihod.

Džemail Vlahovljak, generalni direktor Energoinvesta, istaknuo je da je zadovoljan što će njegova kompanija raditi još jedan značajan posao za Elektroprivredu.

- Nadam se da ćemo to uspješno okončati, kao i dosadašnje poslove. Garancija za to su naše iskustvo u srodnim poslovima, u poslovima zaštite okoliša, ali i u projektiranju i realizaciji projekta, istaknuo je Vlahovljak i naglasio da je sličan posao Energoinvest ovih dana okončao u Srbiji.

Kako je rečeno, kapacitet instalacije za suho pražnjenje pepela iz silosa pepela je 3.000 m3 je 200 t/h po jednoj instalaciji, dok sadržaj čvrstih čestica u ispušnom zraku na vrećastom filteru između silosa i silosu pepela 3.000 m3 mora biti ispod 5 mg/m3, što je u skladu s normama EU o zaštiti okoliša.

Ugovorom je predviđeno da se 90 procenata ukupno ugovornog iznosa isplaćuje sukcesivno, prema dinamici izvšene isporuke opreme, izvršenih radova i usluga, a da se 10 procenata isplati nakon uspješno završenog probnog pogona postrojenja.

Autor: FENA

Nastavljaju se investicije i u elektroenergetskom sektoru. Opet nikoga nema na ovoj temi da diskutuje. Izgleda nikoga i ne zanimaju pozitivne vijesti.

skenan
03.06.2010., 13:55
Udruženju "Kupujmo i koristimo domaće - kvalitetno proizvedeno u BiH" pridružile su se još četiri bh. firme tako da Udruženje trenutno ima 412 članica.

To su komapnije: 'Pinjo Linea', 'Imtec', 'PG Ekoprodukt' i 'Slatka Varoš'.

'Pinjo Linea' poznati je bh. proizvođač kupaćih kostima, 'Slatka Varoš' spada u oblast prehrambene industrije i bavi se izradom kolača posebne recepture, 'PG Ekoprodukt' spada u oblast organske proizvodnje, a 'Imtec' u oblast novih tehnologija.

U Udruženju "Kupujmo i koristimo domaće - kvalitetno proizvedeno u BiH" trenutno je 88 firmi koje na ambalažama svojih proizvodnih asortimana apliciraju znak "Kvalitetno proizvedeno u BiH".

Autor: FENA

Dobro je da se proširuje ova kampanja :)

skenan
03.06.2010., 17:36
Predstavnici firme SAL.INCO Improve S.L. iz Frankfurta, odnosno firme Matrix strategic solutions AG iz Švicarske, potencijalnog investitora, prezentirali su predstavnicima izvršne i zakonodavne vlasti u Bugojnu projekt izgradnje tvornice za proizvodnju električne energije na bazi komunalnog otpada.

Tvornica bi u svom radu koristila novu tehnologiju u upravljanju otpadom koja se uspješno primjenjuje u nekim gradovima u Švicarskoj, Njemačkoj, Švedskoj i Norveškoj, pri čemu su, istaknuto je, zadovoljeni najviši ekološki standardi. U tvornici bi se zaposlilo 25 radnika. Jedanaest i po godina bila bi u vlasništvu investitora a nakon toga Općine Bugojno.

Riječ je o investiciji “teškoj” više od 40 miliona eura i, s obzirom na probleme koje općina Bugojno ima zadnjih godina u deponiranju otpada, inicijativi koju bi, mišljenje je većine učesnika, trebalo podržati.

U slučaju da inicijativa, koja bi se trebala naći među tačkama dnevnog reda naredne sjednice općinskog parlamenta, dobije saglasnost vijećnika, uslijedit će aktivnosti na izradi studije izvodljivosti ovog projekta na teritoriji bugojanske općine.

Autor: FENA

Eh da i na to smo čekali :D

skenan
04.06.2010., 02:17
Udruženju "Kupujmo i koristimo domaće - kvalitetno proizvedeno u BiH" pridružile su se još četiri bh. firme tako da Udruženje trenutno ima 412 članica.

To su komapnije: 'Pinjo Linea', 'Imtec', 'PG Ekoprodukt' i 'Slatka Varoš'.

'Pinjo Linea' poznati je bh. proizvođač kupaćih kostima, 'Slatka Varoš' spada u oblast prehrambene industrije i bavi se izradom kolača posebne recepture, 'PG Ekoprodukt' spada u oblast organske proizvodnje, a 'Imtec' u oblast novih tehnologija.

U Udruženju "Kupujmo i koristimo domaće - kvalitetno proizvedeno u BiH" trenutno je 88 firmi koje na ambalažama svojih proizvodnih asortimana apliciraju znak "Kvalitetno proizvedeno u BiH".

skenan
07.06.2010., 13:42
Salih Šabović, vlasnik i direktor kompanije Giprom Tuzla, ovogodišnji je dobitnik nagrade na Međunarodnom samitu za kvalitet koju dodjeljuje "Business Initiative Directions" (BID). Dodjela priznanja održana je u konferencijskoj dvorani hotela Marriott Marquis u Njujorku.

Šabović je dobio priznanje u Platinum kategoriji, za predanost kvalitetu, upravljanju kompanijom, tehnologiji, društveno odgovornom poslovanju, humanitarnim i sportskim aktivnostima, te podržavanju lokalne zajednice.

Inače, BID je međunarodna organizacija za kvalitet koja održava kontinurano glasanje među kompanijama koje između sebe biraju najbolje. Nagrade se dodjeljuju na osnovu ispunjavanja kriterija upravljanja kvalitetom QC 100 (Total Quality Management), sa sadržajem koji služi kao smjernica čelnim ljudima u kompanijama za unapređenje njihovih poslovnih procesa i sistema.

- Ovo poslovno priznanje će koristiti Gipromu u globalnoj komunikaciji s kompanijama širom svijeta i označava ga kao pouzdanog partnera za saradnju - kazao je Šabović.

Uz čelne ljude BID-a, dodjeli ovogodišnjih međunarodnih priznanja prisustvovale su kompanije iz više od 60 zemalja širom svijeta.

Autor: E. H.

Bravo za Giprom, svaka čast

skenan
07.06.2010., 13:43
Danas je libijski vođa Muammer el-Gaddafi primio generalnog direktora ANS Drive-a Aliju Gadžu, koji ga je upoznao sa svojom ponudom za izgradnju tornja Burj al-Gaddafi, jednog od najvećih libijskih projekata kojeg bi gradila bosanska kompanija ANS Drive iz Sarajeva.

Toranj al Gaddafi će po svoj prilici biti najviši toranj u Africi.

Libijski vođa al Gaddafi oduševljen je ponudom ANS Drivea.

Autor: Redakcija

Bh firme dobro drmaju u Libiji :D

skenan
08.06.2010., 19:15
U Plazuljama kod Brčkog danas je svečano puštena u probni rad Fabrika vode, kapaciteta 330 litara u sekundi, koja će prerađivati savsku vodu za potrebe gradskog i prigradskog stanovništva, te lokalne industrije.

Obraćajući se prije svečanog presijecanja vrpce, gradonačelnik Brčko distrikta Dragan Pajić rekao je da su ovaj trenutak građani Brčkog čekali decenijama, jer će im uskoro biti dostupne dovoljne količine kvalitetne vode za piće.

On je napomenuo da je prethodno neophodna izgradnja sekundarne vodovodne mreže, koja će zamijeniti postojeći dotrajali sistem, koji onečišćuje prečišćenu vodu na putu do potrošačkih slavina.

- Sada su se praktično stekli uslovi da se izgradi magistralni vod od Fabrike do suprotnog dijela grada, tako da sva naselja koja trenutno nemaju vodu dobiju je u dovoljnim količinama, naglasio je Pajić.

Pošto je u toku izgradnje dolazilo do projektnih izmjena, još nije poznato koliko je ukupno koštao ovaj kapitalni projekat, ali za sada se barata cifrom višom od 20 miliona maraka.

Izvođač radova je austrijska kompanija "Vabag", koja je činila konzorcijum sa "Simensom" i bijeljinskom firmom "Higra".

Projekt menadžer Slobodan Čabrilo rekao je da voda koja je ovih dana puštena prema gradu, jeste zapravo prerađena voda iz obližnjih bunara, a da će ona iz Save krenuti prema slavinama Brčaka, tek nakon što stignu laboratorijski nalazi o hemijskoj i bakteriološkoj ispravnosti njenog prečišćenog uzorka.

Već danas najavljene su skore korekcije cijene komunalne vode koja je po metru kubnom do sada iznosila 1,25 maraka.

Brčaci dobiše fabriku vode, taman nova radna mjesta :D

skenan
10.06.2010., 18:23
Rudnik mrkog uglja Kakanj objavio je početak realizacije još jedne razvojne investicije koja je ukupno vrijedna oko 60 miliona KM. Radi se o otvaranju revira u podzemnoj eksploataciji uglja „Begići - Bištrani“ koji predstavlja zamjenski kapacitet za široka čela u jamama pogona Haljinići.

Otvaranje ovog revira podrazumijeva buduće povećavanje proizvodnje uglja iz podzemne eksploatacije kakanjskog rudnika.

- Ukupna vrijednost investicije prelazi 60 miliona KM ali to je konačna vrijednost. Faza koju sada radimo je vrijedna oko dva miliona KM, a investicija do njenog kraja podrazumijeva nabavku samohodne hidraulične podgrade, otkopnu mašinu i transportne sisteme, izjavio je Elvedin Čovo, direktor Sektora za razvoj projektovanje i investicije u Zavisnom društvu RMU Kakanj d.o.o.

Prva faza projekta podrazumijeva izgradnju infrastrukturnih objekata na površini i rudarskih prostorija do ulaska u ugljeni sloj i po riječima direktora RMU Kakanj Mirsada Jašarspahića, otvaranjem jame „Begići“ nastavlja se investiranje u razvoj podzemne eksploatacije rudnika.

- Ovaj kapacitet znači kontinuitet proizvodnje, poboljšavanje kvaliteta uglja, sigurno snabdijevanje Termoelektrane Kakanj, novo zapošljavanje i održivi razvoj. Radove prve faze finansiramo iz vlastitih izvora, kaže Jašarspahić.

U posljednjih mjesec dana ovo je druga investicija u podzemne kapacitete kakanjskog rudnika.

Bravo Kakanjci, svaka čast. Nove zaposlenja i održivi razvoj, tako se to radi :D

skenan
10.06.2010., 19:13
Tuzlanska mljekara PPM dobila je certifikate ISO 9001:2008 i 22000:2005 za potvrdu kvalitetnih i sigurnih proizvoda. Ovo je još jedan u nizu certifikata koji potvrđuju kvalitet proizvoda ove mljekare.

U junu 2006. godine implementiran je sistem HACCP, koji osigurava proizvodnju po zdravlje sigurnih proizvoda sa jasno definiranim normama kvaliteta.

Cilj firme PPM je integrirati sistem sigurnosti namirnica u jedinstvenu bazu vođenja kvaliteta u okviru grupacije Ljubljanske mlekarne. Pripreme za certifikacijski audit vodio je stručni tim iz Ljubljane, u saradnji sa timom Mljekare PPM.

Autor: A. Mu.

Iskrene čestitke :)

skenan
10.06.2010., 19:14
Fabrika za preradu voća "Prijedorčanka" iz Prijedora danas je u prostorijama ove kompanije organizovala prijem za poslovne partnere i medije na kome je zvanično predstavila novi brend 'Gazdina rakija' pod kojim će se već od sutra na tržištu Bosne i Hercegovine naći osam vrsta rakije.

Izvršni direktor kompanije Ljiljana Vukelić pojasnila je da su čuveni voćni destilati kruške viljamovke, šljive, kajsije, dunje, kleke, drenje, maline i zove i do sada bili prisutni na domaćem tržištu, ali, idući u korak s vremenom, sada su brendirani.

- Pod novim brendom naše rakije su prodavane na tržištu Srbije, a odnedavno i Crne Gore, a sada će i na domaće tržište, kazala je Vukelićeva podsjetivši da je "Prijedorčanka" samo ove godine na sajmovima u Splitu i Novom Sadu, kao i sajmu brendova u Beogradu pobrala najsjajnija priznanja za svoje proizvode.

Od Privredne komore RS za 2010. godinu ova fabrika dobila je 'Priznanje za prepoznatljiv kvalitet i razvoj novih proizvoda - linija `Gazdinih rakija`'.

Vukelićeva je navela da su prošle godine na domaće i strana tržišta plasirali oko 50.000 boca rakije, a da bi ove godine, s obzirom da je i dalje prisutna kriza, bili zadovoljni prodajom koja bi se kretala od 70.000 do 80.000 komada.

- Naš cilj je godišnja proizvodnja od 100.000 flaša rakije, kazala je Vukelićeva.

Prisutni gosti danas su u fabrici "Prijedorčanka" koja se nalazi u Brezičanima, osim degustacije brendiranih proizvoda, obišli pogone ove kompanije koja ima pet proizvodnih linija - za duboko zamrzavanje, za proizvodnju voćnih destilata, za proizvodnju koncentrisanih voćnih sokova, za sušenje voća i povrća i liniju za punjenje prirodnih voćnih rakija.

Kompanija "Prijedorčanka" osnovana je 1972. godine, a 80-tih godina je modernizovana.

Privatizacija je izvršena 2001. godine i danas u fabrici instalisanih kapaciteta 16.000 tona voća i povrća koja je, najvećim dijelom automatizovana, radi 55 radnika.

Prošle godine otkupljeno 14.000 tona svježeg voća za industrijsku preradu, što je i rekordna poslijeratna proizvodnja koju je "Prijedorčanka" imala početkom 90-tih godina, a ovaj plan očekuju da ispune i ove godine.

Autor: SRNA

A šta je sa šljivovicom :p

skenan
18.06.2010., 15:21
Generalni direktori Coca-Cole HBC BiH i Studen-Agrana Rafinerije šećera u Brčkom Mirčea Dreja i Ilija Studen potpisali su jučer u Brčkom Sporazum o saradnji, kojim se Rafinerija obavezuje da će bijelim kristalnim šećerom snabdijevati liniju Coca-Cole u BiH za proizvodnju bezalkoholnih napitaka.

Nakon potpisivanja Sporazuma, generalni direktor Coca-Cole u BiH Mirčea Dreja kazao je da je ovo potvrda opredijeljenosti kompanije kontinuiranom doprinosu domaćoj privredi i zapošljavanju u BiH.

- Rafinirani šećer koji će nam Studen-Agrana isporučivati, kao i procesi i procedure u proizvodnji i dopremanju, potpuno su u skladu sa našim zahtjevima za visokim standardima kvaliteta za sve sastojke koji se koriste u proizvodnji naših osvježavajućih napitaka - naglasio je Dreja.

Podsjećajući da je za samo dvije godine od početka proizvodnje Rafinerija bijelog kristalnog šećera u Brčkom ispunila stroge zahtjeve kvaliteta i nametnula se kao najveći proizvođač ove vrste u jugoistočnoj Evropi, generalni direktor Studen-Agrane Ilija Studen naglasio je da će Rafinerija ovim Sporazumom dostići kapacitet od 150.000 tona godišnje.

- Ovo je priznanje za članove našeg tima i svih 150 radnika, potvrda opredjeljenja da u proizvodnji hrane i borbi za kvalitet nema kompromisa. Sporazum je istovremeno značajan doprinos Coca-Cole lokalnoj ekonomiji i proširivanju poslovanja u skladu sa međunarodnim kriterijem samoodrživosti svih poslovnih partnera - kazao je Studen.

Autor: E. Ražanica

Samo sa najjačim kompanija poslovi :D

skenan
28.06.2010., 14:56
U prvih pet mjeseci ove godine iz Bosne i Hercegovine je izvezeno robe u vrijednosti od 2,73 milijarde maraka, što je za 30,6 posto više u odnosu na isti period prethodne godine. U istom periodu uvoz je iznosio 5,55 milijardi maraka, što je za svega 3,3 posto više nego u prvih pet mjeseci lani.

Zaključeni poslovi

U istom periodu procent pokrivenosti uvoza izvozom iznosio je 54,1 posto, dok je vanjskotrgovinski deficit iznosio 2,318 miliona KM. I pored velikog porasta izvoza, Mirko Puljić, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, smatra da nema baš velikog razloga za optimizam.

- Moguće je da povećan izvoz predstavlja nagovještaj polaganog izlaska iz recesije te da je posljedica pada eura, ali treći element koji je utjecao na to da dobijemo ovako visok postotak je niska osnovica za obračun. BiH ima malu vrijednost izvoza pa kada na takvu osnovicu nešto računate, i malo povećanje vam izgleda relativno veliko - kaže Puljić za "Avaz".

Dodaje da stopa izvoza zavisi i od toga kada su poslovi zaključeni, što može dovesti do toga da je realizacija tih ugovora koncentrirana sada, u prvih pet mjeseci ove godine, pa je to malo "poguralo" izvoz.

- Moramo se strpiti i sačekati još mjesec, da vidimo kakvo će biti prvo polugodište kada je riječ o izvozu. Ako se ovakav trend rasta nastavi, imat ćemo prostora da izvlačimo zaključke - dodaje Puljić.

Najveće učešće u izvozu ostvareno je u sektoru običnih metala i njegovih proizvoda, sa ukupnom vrijednošću od 639 miliona KM, dok je najviše uvezeno mineralnih tvari, za 1,11 milijardi maraka.

Veća potražnja

Sekretar Asocijacije metalskog i elektrosektora industrije pri Vanjskotrgovinskoj komori (VTK) BiH Midhat Čehajić smatra da je svakako riječ o pozitivnom pomaku.

- Možemo slobodno reći da polako izlazimo iz krize, jer je sve veća potražnja proizvoda metalske industrije. U prilog tome govori i podatak da je, u odnosu na isti period prošle godine, izvoz boksita i željeza povećan za više od 100 posto - kaže za naš list Čehajić.

Njemačka i Hrvatska najveći partneri

U prvih pet mjeseci ove godine najviše se izvozilo u Njemačku, i to u vrijednosti od 428 miliona KM, te u Hrvatsku, od 388 miliona maraka. Istovremeno, iz ove dvije zemlje najviše smo i uvozili pa je tako uvoz iz Hrvatske vrijedio 726 miliona KM, a iz Njemačke 540 miliona maraka.

Svaka čast, tako se to radi :D

skenan
30.06.2010., 13:23
Zenički pogon kompanije CIMOS TMD Casting ušao je u drugu fazu proizvodnje i razvoja, u kojem je u redovnu proizvodnju puštena linija mehaničke obrade kao drugi, napredniji nivo proizvodnje autodijelova.

Redovna linija

Kako je za "Dnevni avaz" potvrdio Razim Lušničkić, direktor zeničke kompanije, nakon nekoliko mjeseci probne proizvodnje, iz zeničkog pogona je ovih dana u svijet krenulo između 2.500 i 3.000 zamajaca sedmično za potrebe CIMOS-ovog partnera PSA, koji se koristi za ugradnju u nove serije Fordovih vozila.

- Pokretanjem redovne umjesto eksperimentalne proizvodnje na novoizgrađenoj proizvodnoj liniji kompenzirali smo određeno smanjenje narudžbi u drugim segmentima proizvodnje - kaže Lušničkić.

Godišnji odmori

Prema njegovim riječima, nivo proizvodnje i narudžbi nije isti kao u prva tri ili četiri mjeseca ove godine.

- To je normalno, očekivano i planirano s obzirom na period godišnjih odmora. Vjerujemo da ćemo najesen imati povećanje narudžbi i proizvodnje. U svakom slučaju, proizvodnja u 2010. znatno je veća u odnosu na prošlogodišnju - ističe Lušničkić. :D

skenan
30.06.2010., 13:24
Poslovni forum Mostara, na kojem se jučer u gradu na Neretvi govorilo o neiskorištenim mogućnostima širenja poslovne saradnje između Norveške i Bosne i Hercegovine, iznjedrio je nekoliko gorkih činjenica za našu državu.

Otvorena vrata

Ambasador Norveške u BiH Jan Bratu (Braathu), koji je govorio o tržišnom potencijalu svoje zemlje, naveo je da naša država u ovom trenutku u Norveškoj ima širom otvorena vrata da izvozi najmanje tri puta više nego do sada!

- Za BiH, u Norveškoj već godinama postoji tržište. Voljeli bismo kada bi BiH u našu zemlju izvozila građevinski materijal, kada bi bila više zastupljena proizvodima iz metalskog sektora, kao i mašinama. Ne razumijemo zašto se BiH ne nalazi u konkurenciji sa Španijom, Argentinom i drugim zemljama kada je riječ o izvozu voća u našu državu kada se zna da Norveška uvozi više od 90 posto tih proizvoda - upitao je Bratu prisutne privrednike i predstavnike gradskih vlasti.

Potcrtao je da je Norveška potpisala s našom zemljom takozvani asimetrični trgovinski sporazum. Taj sporazum omogućava BiH pristup na norveško tržište a da ovoj skandinavskoj zemlji ne mora zauzvrat osigurati svoje.

Loša organizacija

Bratu je konstatirao da je u BiH problem to što se za evropsko tržište, konkretno za norveško, ne mogu osigurati dovoljne količine određenih proizvoda. Zaključio je, međutim, da taj problem proizilazi iz nedovoljne organiziranosti.

Prema riječima predsjednika Gradskog vijeća Mostara Murata Ćorića, Mostar i Norveška imaju veoma dobru saradnju, ali se ona u praksi ostvaruje samo u vidu neke pomoći.

skenan
01.07.2010., 02:32
Predstavnici dioničara JP Elektroprivrede Bosne i Hercegovine (BiH) prihvatili su sedam odluka o dokapitalizaciji rudnika u sastavu Koncerna EPBiH, na 17. Skupštini održanoj danas u Sarajevu, nakon usvajanja izvještaja o poslovanju u protekloj godini.

U tekućoj i narednoj godini, za projekte revitalizacije opreme, nabavke stalnih sredstava, nabavku opreme za otvaranje i pripreme novih otkopnih polja, rekonstrukciju osnovnih sistema transporta, odvodnjavanja i ventilacije, EPBiH će dokapitalizirati rudnike s više od 120 miliona KM.

Dokapitalizirani će biti rudnici: ''Zenica'' s 12.6 miliona KM, ''Kreka'' s 28.6 miliona KM, ''Đurđevik'' sa šest miliona KM, ''Breza'' s 21 milionom KM, ''Abid Lolić'' iz Bile s 1.2 miliona KM, ''Gračanica'' Gornji Vakuf-Uskoplje s dva miliona KM, dok će tokom tri godine, dakle i 2012., rudnik ''Kakanj'' biti dokapitaliziran sa 48.5 miliona KM.

Dioničari su prihvatili i odluke o kratkoročnim pozajmicama rudniku ''Breza'' od 3.3 miliona KM i rudniku ''Kakanj'' od 6.3 miliona KM, saopćeno je iz JP Elektroprivreda BiH.

Nakon usvajanja Izvještaja o poslovanju u 2009., dioničari su usvojili i odluku o raspodjeli 61.9 miliona dobiti u protekloj godini.

Prema odluci dioničara u Fond rezervi bit će uplaćeno 12.380.644, u kapital za investicije 24,935.640,10 KM. Za isplatu dividende dioničarima predviđeno je 24,587.038,69 KM a vrijednost dionice iznosi 0.81 KM i dioničarima će biti isplaćene u roku od 40 dana nakon usvajanja odluke.

Dioničari su donijeli i odluku o osnivanju Tehničkog muzeja u Sarajevu na osnovu elaborata o društveno-ekonomskoj opravdanosti njegovog osnivanja čiji suosnivač treba da bude Vlada Kantona Sarajevo.

Tehnički muzej će se nalaziti na prostoru stare električne centrale u Sarajevu, Skenderija i raspolagat će s oko 6.500 m2 u objektu i s oko 1.500 m2 zemljišta.

Za sve neophodne poslove tokom ove, te naredne i 2012. godine, a što je predviđeno i trogodišnjim Planom poslovanja EPBiH do 2012. godine, predviđena su investiciona izdvajanja od 10.5 miliona KM.

Prihvaćena je i odluka kojom se 7. septembar utvrđuje kao Dan JP Elektroprivrede BiH a 25. septembar kao Dan Koncerna EPBiH.

Za novog člana Nadzornog odbora JP EPBiH izabran je Zijad Džemić. ;)

skenan
01.07.2010., 02:34
Zenički pogon kompanije CIMOS TMD Casting ušao je u drugu fazu proizvodnje i razvoja, u kojem je u redovnu proizvodnju puštena linija mehaničke obrade kao drugi, napredniji nivo proizvodnje autodijelova.

Redovna linija

Kako je za "Dnevni avaz" potvrdio Razim Lušničkić, direktor zeničke kompanije, nakon nekoliko mjeseci probne proizvodnje, iz zeničkog pogona je ovih dana u svijet krenulo između 2.500 i 3.000 zamajaca sedmično za potrebe CIMOS-ovog partnera PSA, koji se koristi za ugradnju u nove serije Fordovih vozila.

- Pokretanjem redovne umjesto eksperimentalne proizvodnje na novoizgrađenoj proizvodnoj liniji kompenzirali smo određeno smanjenje narudžbi u drugim segmentima proizvodnje - kaže Lušničkić.

Godišnji odmori

Prema njegovim riječima, nivo proizvodnje i narudžbi nije isti kao u prva tri ili četiri mjeseca ove godine.

- To je normalno, očekivano i planirano s obzirom na period godišnjih odmora. Vjerujemo da ćemo najesen imati povećanje narudžbi i proizvodnje. U svakom slučaju, proizvodnja u 2010. znatno je veća u odnosu na prošlogodišnju - ističe Lušničkić.

Autor: A. Džonlić

makijaveli
01.07.2010., 03:31
Boze kretenskiju temu nisam odavno vidio. Cuj ovo "samo pozitivne vjesti"! A sta cemo sa negativnim? Da malo zazmurimo na njih pa da se pravimo da nam cjeta cvjece. Ovo je gluplje nego kad se covjek razocara pa se napije pa mu sve nekako izgleda ljepse ili jos crnje kad povuce joint. Ova tema bi se mogla nazvati i utocistem za emocionalno nestabilne licnosti, kome zafali poleta i domoljublja neka dodje na izvor da se okrepi. Svratiste za posrnule duse. Pa ljudi zar nije smisao kritike da se izbaci sve sto je lose na povrsinu pa da se tako ispravi, popravi ili eliminise? Vi nudite umjesto toga zmurenje na jedno oko i gledanje svijeta iz perspektive ruze. To je cista amnestija kriminala, korupcije, nesposobnosti i ljudskog nemorala, namjerno aminovanje svega sto ne valja u ovoj zemlji. Moj prijedlog je "zatvorite temu ne brukajte se". Ko zeli da istice vrijednosti svoje zemlje neka ih istice ali ne filtrirajte lose stvari sami sebi cinite najvece zlo jer aminujete sva pocinjena nedjela.

skenan
01.07.2010., 10:51
Boze kretenskiju temu nisam odavno vidio. Cuj ovo "samo pozitivne vjesti"! A sta cemo sa negativnim? Da malo zazmurimo na njih pa da se pravimo da nam cjeta cvjece. Ovo je gluplje nego kad se covjek razocara pa se napije pa mu sve nekako izgleda ljepse ili jos crnje kad povuce joint. Ova tema bi se mogla nazvati i utocistem za emocionalno nestabilne licnosti, kome zafali poleta i domoljublja neka dodje na izvor da se okrepi. Svratiste za posrnule duse. Pa ljudi zar nije smisao kritike da se izbaci sve sto je lose na povrsinu pa da se tako ispravi, popravi ili eliminise? Vi nudite umjesto toga zmurenje na jedno oko i gledanje svijeta iz perspektive ruze. To je cista amnestija kriminala, korupcije, nesposobnosti i ljudskog nemorala, namjerno aminovanje svega sto ne valja u ovoj zemlji. Moj prijedlog je "zatvorite temu ne brukajte se". Ko zeli da istice vrijednosti svoje zemlje neka ih istice ali ne filtrirajte lose stvari sami sebi cinite najvece zlo jer aminujete sva pocinjena nedjela.

Makijaveli niko te ništa nije pitao i ako nemaš šta pametnije reći nemoj se ovdje ni javljati. Gdje god se čovjek okrene, na bilo kojem forumu, samo loše vijesti. Eh pa neće moći bar na ovoj temi. Ti si izgleda ovisnik o crnjacima, svađama, problemima, negativnoj energiji. Umjesto da uopšte čestitaš na ideji teme, tebi je izgleda cilj da gdje god ja nešto napišem da zakuhaš.

skenan
01.07.2010., 14:26
SARAJEVO, 1. jula (FENA) - Federaciju Bosne i Hercegovine u maju 2010. su posjetila 47.194 turista, što je za 23,7 posto više u odnosu na maj 2009.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, turisti su ostvarili 92.792 noćenja, odnosno 21,8 posto više u odnosu na isti mjesec prošle godine.

U ukupnom broju noćenja učešće stranih turista je 62,8 posto. Najviše noćenja su ostvarili gosti iz Turske (12,8), Hrvatske (11,9) i Francuske (10,3 posto)

Što se tiče dužine boravka stranih turista u FBiH u maju 2010., na prvom mjestu su turisti iz Egipta, s prosječnim zadržavanjem od 6,4 dana, a zatim iz Irske s 5,9 i Francuske s 3,5 dana.

Kapaciteti u turizmu u maju 2010. su iznosili 16.136 ležaja i u odnosu na isti mjesec prethodne godine veći su za 5,5 posto.

Autor: FENA

skenan
01.07.2010., 16:38
Deset godina nakon što je kompanija NACO (Netherlands Airport Consultants B.V.) uspješno završila posao planiranja, dizajna i nadgledanje izvođenja radova na obnovi aerodromskog terminala, ponovno su dobili posao na izradi finalnog dizajna proširenja terminala na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, saopćila je Ambasada Kraljevine Nizozemske u BiH.

Nakon obnove, Međunarodni aerodrom Sarajevo je izvanredno funkcionisao što je prepoznato i na 15. Konvenciji Vijeća evropskih aerodroma (ACI Europe) koja je održana u Minhenu, u junu, 2005. godine.

Na ovoj konferenciji Aerodrom Sarajevo je proglašen najboljim evropskim aerodromom u kategoriji aerodroma koji servisiraju do jednog miliona putnika godišnje.

Posljednjih godina protok putnika je znatno povećan.

To je posljedica rasta ekonomije i razvoja turizma kao rastućeg sektora u BiH.

U 2008. godini protok putnika na aerodromu je iznosio nešto više od pola miliona putnika, odnosno 501.369 osoba.

Iako aerodrom radi efikasno, počinje se osjećati limitiranost kapaciteta.

Prostori za osiguranje i tax-free zonu zahtijevaju proširenje, i što je najvažnije, terminal se treba postaviti tako da je spreman za ulazak BiH u šengensku zonu.

S obzirom na iskustvo koje imaju sa Međunarodnim aerodromom Sarajevo, te međunarodno iskustvo, NACO je idealno pozicioniran da izradi dizajn koji će biti u skladu sa ovim uslovima, kaže se u saopćenju.

Dizajn proširenja terminala na Međunarodnom aerodromu Sarajevo će finansirati Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) putem donacije koju je osigurao Fond za tehničku saradnju Nizozemske u iznosu od 725.000 eura, navodi se u saopćenju.

Autor: ONASA

makijaveli
01.07.2010., 23:45
Ok ok necu dalje. Samo sam dobronamjerno skrenuo paznju. Na kraju krajeva ne pise da svaka tema mora biti ozbiljna. Ako je ovo zamisljeno kao mjesto nadahnuca necu ometati narod da se nadahne.

skenan
02.07.2010., 14:57
Guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine Kemal Kozarić smatra da ekonomija Bosne i Hercegovine pokazuje znake oporavka, jer je prema pokazateljima izvoz u prvom kvartalu ove godine porastao 28 posto, a uvoz tek jedan procenat.

- Baza je dosta niska, jer smo imali negativne pokazatelje od prošle godine pa i ti procenti mogu da zavaraju. Očekujemo da vidimo hoće li takav trend biti nastavljen što bi moglo da predstavlja neke znake napretka. To je daleko od dobrog, ali nakon oktobra i formiranja nove vlasti očekujemo da se od naredne godine vratimo u pozitivnu zonu rasta od 0,5 posto, rekao je novinarima Kozarić.

Pred početak okruglog stola pod nazivom "Uzroci i posljedice stagnacije u razvoju finansijskog sektora u Bosni i Hercegovini", Kozarić je izrazio očekivanja da će predizborni period biti kapisla da vlasti pokušaju da ožive ekonomsku situaciju u BiH kako bi stvorili bolju sliku ekonomije pred oktobarske izbore.

Govoreći na ovom skupu o temi "Ekonomska situacija u Bosni i Hercegovini, stanje u finansijskom sektoru", on je iznio podatke da je bruto društveni proizvod u Bosni i Hercegovini prošle godine imao negativan rast od 3,5 posto, pokrivenost uvoz izvozom bila je 55 posto. Strane investicije iznosile su samo 790 miliona KM, što je pad od 50 posto, ali je obezbjeđena monetarna stabilnost.

Prema njegovom mišljenju, bankarski sektor je pokazao stepen otpornosti i sa sigurnošću se može reći da je on izuzetno likvidan, što u jednu ruku i nije dobro, jer realni sektor još traži sredstva.

- Nijedna komercijalna banka nijedan dan nije bila nelikvidna. Očito je da su komercijalne banke počele drugačije da upravljaju rizicima i da su mnogo opreznije, istakao je Kozarić i dodao da u prvom kvartalu postoje neki znaci malo jače kreditne aktivnosti koja će se vremenom pojačavati.

On je upozorio da je, sa druge strane, potencijalni rizik za bankarski sektor povećanje nekvalitetnih kredita.

- Oni trenutno čine 7,1 posto ukupne aktive što je povećanje od dva posto u posljednja dva mjeseca. Očekujemo i dalje povećanje tih kredita do praga od 10 posto što se smatra nekim tolerantnim nivoom, rekao je Kozarić.

Prema njegovom mišljenju, kod mikrokreditnih organizacija nešto je složenija situacija i dobro je da je mikrokreditni sektor ušao pod nadzor Agencija za bankarstvo i u kreditni registar.

- Tako smo sada dobili kompletnu sliku šta se tu dešava. Tu je stepen nekvalitetnih kredita čak oko 20 posto, a klijenti su tu manje kvalitetni nego u bankama, što dodatno komplikuje situaciju. Taj sektor je i pod pažnjom javnosti zbog prevara i kršenja zakona, naglasio je Kozarić.

On smatra da će ovaj sektor morati hitno da ide u reformu i da se već pripremaju modeli njegove transformacije, jer je trenutna situacija neodrživa na duži rok.

- Najveći problem je definisanja vlasništva u tom sektoru. Imamo značajna donatorska sredstva za koja se ne zna čija su - državna, donatorska ili mikrokreditnih organizacija, rekao je Kozarić.

Govoreći o kreditima i žirantima, on je naveo da zaduženost građana BiH iznosi oko 1.800 KM po stanovniku.

- Kad je riječ o žirantima tu je kompleksna situacija. Zakon je bankama dozvolio da koriste i tu mogućnost, ali su i banke odgovorne, jer je dozvoljeno da jedno lice može da bude žirant po nekoliko puta. Trenutno još nema rješenja. To mora biti riješeno i u budućnosti biće nađen sigurniji instrument, poručio je Kozarić.

Predsjednik Udruženja banaka BiH Radovan Bajić smatra da na bankarski sektor neće uticati predstojeći izbori, ili će uticati u smislu da će biti manje privrednih aktivnosti i potražnje bankarskih proizvoda.

On je naglasio da problem žiranata u bankama ne postoji, i da je izmišljen, odnosno da ne postoji izvan banaka.

Nakon okruglog stola u okviru projekta rangiranja banaka i osiguravajućih društava u BiH, Izdavačka kuća "Revicon" i regionalni poslovni magazin "Prizma" dodjelit će nagrade "Kristalna prizma".

Autor: SRNA

skenan
02.07.2010., 22:56
U Kaknju je danas potpisan ugovor između Tvornice cementa Kakanj i Duna-Drava Cementa kojim je Tvornica cementa Kakanj postala vlasnik kompanije TBG Beton d.o.o. Zagreb, specijalizirane za proizvodnju i plasman transportnog betona.
Kompanija TBG Beton, sa šest poslovnih jedinica, uspješno posluje na hrvatskom tržištu od 1998. godine.
Uime kompanije Duna-Drava Cement ugovor je potpisao finansijski direktor Ferenc Sover koji je istakao da je siguran u nastavak dobrog poslovanja tvornice TBG Beton, a uz sigurnu i efikasnu podršku menadžmenta Tvornice cementa Kakanj.
Čestitao je Tvornici cementa Kakanj na ovom veoma važnom i odvažnom koraku kojim pokazuje da je uz podršku HeidelbergCement grupacije izrasla u veoma respektabilnu kompaniju.
- Ova investicija omogućava dodatni plasman visokokvalitetnog kakanjskog cementa na tržište susjedne Hrvatske, bolju konkurentsku poziciju i dugoročni stabilan razvoj Tvornice cementa Kakanj. Ponosni smo i na činjenicu da smo jedna od rijetkih BiH kompanija koja svoje poslovanje širi i izvan granica BiH - kazao je Branimir Muidža, direktor Tvornice cementa Kakanj.
Tvornica cementa Kakanj je vodeći bosanskohercegovački proizvođač visokokvalitetnih tipova cementa. Privatizirana je 2000. godine, a većinski dioničar je HeidelbergCement grupacija.
U proteklih deset godina u Tvornicu cementa Kakanj i povezane djelatnosti uloženo je oko 140 miliona KM, a što je za 40 miliona više od privatizacijske obaveze, saopćeno je iz Tvornice cementa Kakanj.


Autor: FENA

skenan
05.07.2010., 17:59
Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) Bosne i Hercegovine je u junu 2010. godine na Jedinstveni račun ukupno prikupila bruto prihode u iznosu od 460 miliona KM, što je za 8,3 posto ili 35 miliona KM više nego u istom periodu prošle godine, javio je dopisnik Agencije ONASA, pozivajući se na saopćenje UIO Bosne i Hercegovine.

Kako se navodi, u istom mjesecu izvršeno je 49,5 miliona KM povrata poreza na dodatnu vrijednost (PDV), što je za 13,4 miliona KM manje u odnosu na izvršen povrat u junu 2009. godine.

- Tako su neto prihodi raspoređeni korisnicima, država, entiteti, Distrikt Brčko, u junu ove godine iznosili 410,5 miliona KM i veći su za 49 miliona KM ili za 13,4 posto u odnosu na juni 2009. godine, navodi se u saopštenju.

U prvih šest mjeseci 2010. godine ukupni je, korisnicima prihoda sa Jedinstvenog računa UIO raspoređeno 2 milijarde i 230 miliona KM indirektnih poreza, u što je uključeno i 57 miliona KM posebne putarine za izgradnju autoputeva, a što je za 181 milion KM više nego u prvih šest mjeseci prošle godine.

- Raspodjela se vrši u skladu sa Zakonom o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda i u skladu sa Odlukama Upravnog odbora UIO o koeficijentima za raspodjelu prihoda.Tako su neto prikupljeni prihodi od indirektnih poreza raspoređeni na način da je za finansiranje državnih institucija doznačeno 338 miliona KM, a Federaciji Bosne i Hercegovine milijardu i 177 miliona KM i 30 miliona KM putarine, što je za 10,8 posto više u odnosu na isti period 2009. godine, navodi se u saopćenju.

RS je raspoređeno 586 miliona KM i 20 miliona KM putarine što je za 11,7 posto više u odnosu na isti period 2009. godine, a Distriktu Brčko 66 miliona KM, u što je uključeno milion KM posebne putarine za izgradnju autoputeva, što je 9,7 posto više u odnosu na isti period 2009. godine.

Autor: ONASA

skenan
05.07.2010., 17:59
Čitlučka Violeta počela je ubirati plodove povećanja proizvodnog asortimana i agresivne marketinške kampanje u koju je krenula lani. Već u prvih šest mjeseci povećala je izvoz za 12 posto, na 9,6 miliona maraka, potvrdio je u razgovoru za "Dnevni avaz" vlasnik kompanije Petar Ćorluka.

Niže cijene

- To jesu pomaci, ali su načinjeni mnogim gratis-akcijama i sniženjem cijena većine proizvoda. Dakle, mi jesmo povećali produktivnosti, ali smo smanjili troškove, i trenutno radimo po nižim cijenama. To je bilo neophodno da postignemo ove rezultate - ističe Ćorluka.

On procjenjuje da će druga polovina 2010. godine za ovu kompaniju iz Gruda proteći u kontiniranom rastu izvoza.

Ćorluka podsjeća kako smo još u dubokoj recesiji i da se zbog toga velike izvozno orijentirane kompanije moraju odreći i dijela zarade da bi opstale na tržištu.

Violeta, čija je osnovna djelatnost proizvodnja higijenskih proizvoda, izvozi u Hrvatsku, gdje je napravila najveći pomak, te Makedoniju, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo, Italiju, Holandiju i Njemačku. Ali šta je s domaćim tržištem?

Stabilan udio

- U BiH smo stabilni, već duže vrijeme imamo iste udjele na tržištu. Međutim, potrošnja nešto opada. Mi smo već poručili nove mašine za proizvodnju pelena, jer želimo biti bolji od konkurencije. A to možemo samo ako investiramo u nove tehnologije i proizvode kao što su, recimo, vlažne maramice. Dakako, proširujemo proizvodnju, tražimo nove kupce, nova tržišta. To je naša stalna orijentacija kako bismo mogli upošljavati nove ljude - kaže Ćorluka.

Prema njegovim riječima, kompanije s aspiracijom da budu vodeće u svojoj privrednoj grani teško mogu opstati samo na domaćem tržištu. Čak navodi da svoju vrijednost imaju samo firme koje su se dokazale u inozemstvu.

Čekaju dozvolu za tvornicu kod Livna

Prvi čovjek Violete ističe kako su sve pripremili za gradnju nove tvornice kod Livna, ali da još čekaju dozvolu od Federalnog ministarstva okoliša i turizma. Ćorluka najavljuje i nove pomake u brendiranju Violetinih proizvoda.

Autor: A. Dučić

skenan
07.07.2010., 19:11
Unis „Ginex“ iz Goražda i belgijska firma „New Lashaussee“ danas su potpisali ugovor o saradnji vrijedan 4,5 miliona konvertibilnih maraka.

Riječ je o ugovoru kojim će se omogućiti proširenje posla u oblasti proizvodnje inicijalnih kapisli.

Kako je ovom prilikom istakao direktor „Ginexa“ Jusuf Hubjer danas potpisani ugovor za ovu firmu znači mnogo jer je „Ginex“ zajedno s belgijskim partnerima daleko poznat u oblasti proizvodnje inicijalnih kapisla.

„U pitanju je izuzetno vrijedan ugovor koji će pored poslova na proizvodnji podrazumijevati i obuku kadrova, razmjenu iskustava i znanja u ovoj oblasti, kao i edukaciju kupaca. Mi smo već krenuli u izgradnju objekta i do kraja decembra bi trebali da ispunimo naš dio ugovora koji se odnosi na proizvodnju“, kazao je Hubjer.

Saradnja belgijske firme „New Lashaussee“ s goraždanskim Ginexom potječe još iz 60-ih godina prošlog vijeka kada su tadašnjoj UNIS „Pobjedi“ isporučene mašine i oprema za proizvodnju inicijalnih kapisli. Saradnja je nastavljena i 80-ih godina kroz učešće u zajedničkom međunarodnom projektu a danas potpisani ugovor o partnerstvu predstavlja nastavak saradnje ove dvije vodeće evropske kompanije u oblasti proizvodnje incijalnih kapisli.

"Naša iskustva s UNIS Ginexom odnosno nekadašnjom UNIS Pobjedom su pozitivna i mi smo nakon nekoliko kontakata s menadžmentom Ginexa odlučili da uspostavimo ponovo partnersku saradnju koja bi trebala puno pomoći nama ali i Ginexu", kazao je generalni direktor firme „New Lashaussee“ Jean-Mari Thys.

Autor: FENA

Bravo Goraždani, svaka vam čast :D

skenan
07.07.2010., 19:12
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH, u prvih pet mjeseci ove godine naša zemlja izvezla je mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti od 25,5 miliona maraka, dok je uvoz ovih proizvoda vrijedio 57 miliona.

Projekt-menadžer sektora za makroekonomiju u VTKBiH Igor Gavran kaže za "Avaz" da je ukupni deficit u oblasti mliječnih prerađevina i dalje ogroman, ali ipak mnogo manji nego prije nekoliko godina.


Povećanje izvoza

- Imamo suficit kada su u pitanju pojedine vrste mliječnih proizvoda, prije svega obično mlijeko i pavlaka, dok izrazite deficite imamo kod sireva ili nekih složenijih i skupljih oblika mliječnih prerađevina. Ipak, u ovoj oblasti ostvarili smo napredak i smanjili deficit - kaže Gavran.

On ističe da je bh. mljekarska industrija dostigla najviše standarde kvaliteta, proširila proizvodni program, ostvarena su velika domaća i strana ulaganja, što je sve omogućilo znatno povećanje izvoza.

- Iako je položaj primarnih proizvođača mlijeka loš i nepovoljan, prerada ne zaostaje po kvalitetu za konkurencijom, a čak su i lepeza proizvoda i ambalaža dostigle najviši nivo, te je pozitivan trend logičan i morao bi se nastaviti - navodi Gavran.

Plasman na tržištu

Naglašava da je deficit najizraženiji u proizvodnji sireva. Tako je u prvih pet mjeseci izvezeno sira u vrijednosti od 2,9 miliona KM, dok je uvoz vrijedio 18,7 miliona maraka.

- Situacija u toj oblasti dosta je lošija nego u drugim granama mljekarske industrije i trebat će nam dosta vremena i ulaganja da se stanje popravi. Imamo autohtonih sireva uglednih i u široj regiji, ali ne radi se dovoljno da bude zaštićena njihova autentičnost i osigurana prepoznatljivost uz odgovarajući plasman na tržištu - dodaje Gavran.

Odnos vlasti

Gavran ističe da je odnos nadležnih vlasti ključni element koji će utjecati na daljnji razvoj mljekarstva.

- Ako se primarnoj proizvodnji ne pomogne, posebno u usvajanju i primjeni standarda kvaliteta, uvezivanju i okrupnjavanju farmi, onda ne možemo ni očekivati napredak u ovoj industriji - kaže Gavran.


Autor: M. Avdić


Bravo i za našu mliječnu industriju, zašto da uvozimo, kad imamo svoje domaće proizvode, koji su bolji i ukusniji od inostranih :D

skenan
07.07.2010., 19:13
Gračanička firma Modaplast ovih dana obilježava 25 godina uspješnog rada u proizvodnji i preradi plastične mase i izradi folije i plastične ambalaže. Ova firma zapošljava 19 radnika, a kako kaže menadžer i vlasnik Fadil Žepić, stalno je otvoren konkurs za pet inžinjera grafičke i metalske struke.

- Ponosan sam na svoje radnike, jer se radi u tri smjene i sve ono što oni proizvedu, a riječ je uglavnom o plastičnoj ambalaži, dokazanog je kvaliteta. Potrudili smo se da radnici imaju dobre uvjete za rad. Nabavili smo nove i moderne mašine. U firmi ne postoji radionica za popravke, nema se šta popraviti, sve je novo i najmodernije što postoji u ovoj oblasti - kaže Žepić.

On je samo prošle godine u osavremenjavanje proizvodnje uložio dva miliona KM. Ali, to nije sve. Firma se širi, do kraja godine bit će izrađeno još 500 kvadratnih metara korisnog prostora, te će iz Turske nabaviti nove mašine.

Redovne i dobre plaće koje osigurani radnici dobivaju svakog prvog u mjesecu, ili dan ranije, rad na novim i savremenim mašinama, omogućili su brz rast i razvoj Modaplasta. Zato se ni svjetska ekonomska kriza u ovoj firmi nije osjetila. Umjesto otpuštanja, Modaplast je uveo trobrigadni sistem rada i zaposlila nekoliko radnika.

Autor: H. Č.

Bravo i za Gračanicu i za njenu kompaniju Modaplast :d

skenan
14.07.2010., 14:30
Otvorena laboratorija za istraživanje i razvoj mehatroničkih modula u automobilskoj industriji

U Tuzli je danas otvorena laboratorija za istraživanje i razvoj mehatroničkih modula u automobilskoj industriji. Laboratorija je rezultat saradnje Univerziteta u Tuzli i CIMOS-a TMD AI u Gradačcu. Namijenjena je studentima elektrotehnike i mašinstva.

Na ovaj način Univerzitet u Tuzli ostvaruje svoju viziju poduzetničkog univerziteta koji treba postati generator razvoja okruženja u kome djeluje.

Vrijednost laboratorije je 150 hiljada eura, a stalno zaposlenje su dobila tri diplomanta mašinstva.


Autor: FENA

skenan
22.07.2010., 21:35
Otkup mlijeka u bihaćkoj Mljekari "Meggle" u prvih šest mjeseci 2010. godine porastao je za devet posto - rekao je danas zamjenik direktora ove mljekare Kemal Hrnjić.

On je u razgovoru sa 20 najvećih proizvođača mlijeka s područja Tuzlanskog kantona, koji su posjetili ovaj pogon, rekao da ni proizvođače mlijeka ne zaobilaze problemi s nelojalnom konkurencijom, te da je od ranije poznato da nema ni dovoljno podsticaja za ovu vrstu djelatnosti.

Hrnjić je naglasio da u ovoj kompaniji vlada pozitivan odnos kooperanata i mljekare i sa tuzlanskim mljekarima razmijenio iskustva i razgovarao o boljoj povezanosti i saradnji između udruženja proizvođača mlijeka tuzlanskog i unsko-sanskog kantona.Evo još malo vijesti, kao što kaže Makijaveli da se umorne nacionalističke duše okrijepe. Još malo toga pozitivnog za podizanje morala naciji :biggrin:

skenan
22.07.2010., 21:35
Preduzeće Barbara iz Žepča, koje već 25 godina na bazi inovacije proizvodi drvenu građevinsku stolariju, ovih dana kao potvrdu za svoj kvalitet dobilo je od međunarodnog instituta IFT iz Rozenhajma oznaku CE, čime je ovom preduzeću otvoren put ka tržištu Evropske unije.

Važan korak

Barbara je među prvim preduzećima koja posjeduju ovu oznaku i kruna je uspješnog rada i poslovanja vlasnika Drage Barbarića, inače poznatog inovatora iz Žepča.

Prema njegovim riječima, dobivanje oznake CE nije nikakav bauk, jednostavno je potrebno ispuniti uvjete i norme koje je propisala Evropska unija, što predstavlja garant da proizvod ima potrebnu sigurnost za upotrebu u zemljama Unije.

- Želio bih ohrabriti sve druge proizvođače u BiH da krenu u pravcu zadovoljavanja potrebnih normi, jer ova oznaka predstavlja vrlo važan korak u izjednačavanju domaćeg proizvoda s onim na stranom tržištu - kaže Barbarić.

Drvene kuće

Preduzeće Barbara ovih dana je izvezlo prvi kontingent finalnih domaćih proizvoda na njemačko tržište.

Osim drvene građevinske stolarije, u pogonima preduzeća Barbara rade se i kvalitetne i moderno dizajnirane drvene kuće, koje su od ideje do sirovine u potpunosti domaći proizvod.

Inovacije za zlatne medalje

Drago Barbarić poznat je po svojim inovacijama, za koje je na sajmovima inovacija, novih ideja i proizvoda nagrađivan prestižnim priznanjima.

Za svoju inovaciju trostruko ustakljenih prozora s venecijanerom između stakala, u Parizu, Seulu, Nirnbergu i Strazburu nagrađen je zlatnim medaljama.

Autor: R. Agić

skenan
22.07.2010., 21:36
Regulatorna komisija za električnu energiju u FBiH (FERK) na jučerašnjoj je sjednici u Mostaru donijela odluku o smanjenju cijene električne energije malom i srednjem preduzetništvu.
Kako je priopćeno iz FERK-a, tarifni stavovi za kategoriju kućanstvo, javna rasvjeta i kupci direktno priključeni na prijenosnu mrežu zadržavaju se na postojećoj razini, a tarifni stavovi za kategoriju kupaca na 35 kilovata smanjeni su za 10,04 posto, za kategoriju kupaca na 10 kilovata smanjeni su 5,07 posto i za kategoriju kupaca ostala potrošnja na 0,4 kilovata smanjeni su za 3,14 posto.

Ova odluka stupa na snagu odmah, a primjenjuju se od 1. kolovoza ove godine, napominje se u priopćenju.

skenan
22.07.2010., 21:37
Danas je u prostorijama Tvornice cementa Kakanj održano zvanično proglašenje pobjedničkih projekata na temu održivog razvoja, saopćila je Tvornica cementa Kakanj.
S ciljem poboljšanja kvaliteta života u zajednici u kojoj djeluje, Tvornica cementa Kakanj je 4. juna 2010. godine uputila javni poziv nevladinim organizacijama, udruženjima i školama sa područja općine Kakanj da prijave projekte koji se odnose na zaštitu okoliša, edukaciju djece, obrazovanje, nauku, sport, kulturu, umjetnost i poboljšanje kvaliteta života u lokalnoj zajednici.
Do 25. juna 2010. godine, do kada je bio rok za prijavu projekata, na adresu TCK pristigla su 33 projekta, a rezultati odabira objavljeni su 9. jula 2010.
- Veoma smo zadovoljni što se na naš poziv odazvao veliki broj organizacija, a za prijavljene projekte mogu reći da su bili veoma dobro pripremljeni i sadržajni, pa članovima Uprave nije bilo lako donijeti konačnu odluku. Na kraju smo odlučili da planirani iznos od 10.000 KM podijelimo na sedam projekata koji prema našim kriterijima najbolje promovišu zaštitu okoliša, kazao je Izudin Neimarlija, izvršni direktor TCK.
Kako se navodi u saopćenju, pored ovoga, Tvornica cementa Kakanj je odlučila izdvojiti dodatnih 10.000 KM da podrži projekat kakanjskog vrtića "Mladost" koji predviđa rekonstrukciju atrijuma vrtića koji bi se pretvorio u eko- centar za najmlađe.
Iako vrtić nije spadao u kategoriju organizacija koje mogu prijaviti projekte, s obzirom da je javna ustanova, uprava TCK je ipak odlučila izdvojiti dodatna sredstva da podrži i ovaj projekat.
- Jednostavno smo bili oduševljeni projektom, jer ispunjava sve uslove održivosti, ili, drugim riječima, jednom izgrađeni eko-centar biće na raspolaganju mnogim generacijama djece. Sigurni smo da će ovaj projekat potaknuti djecu da razmišljaju pozitivno, da kroz igru i maštu ostvaruju svoje najljepše vizije, zaključio je Neimarlija.
- Tvornica cementa Kakanj redovno pruža podršku nevladinom sektoru, i drago mi je da su ove godine objavili konkurs kojim nas motivišu da pravimo što bolje projekte. Moram istaći da su kriteriji bili veoma transparentni, a vodič za prijavu potpuno jasan i jednostavan, kazala je Maksuma Topalović, predsjednica nevladine organizacije "Alternative" Kakanj, jedne od dobitnica nagrade.
- Jako me raduje što Tvornica cementa Kakanj prepoznaje i priznaje koliko je značajna uloga djece u našem društvu i što djecu stavlja na prvo mjesto. Ulaganje u djecu je ulaganje u budućnost, rekao ej u obraćanju prisutnima direktor kakanjskog vrtića Hasan Hasagić.
U saopćenju se dodaje da se Neimarlija zahvalio svima koji su prijavili projekte, te je uručio nagrade najboljima.
- Uvjeren sam da će ovi projekti ostaviti pozitivan trag u našoj zajednici, te dati podstrek i drugim privrednim subjektima da se uključe u ovakve akcije, kazao je Neimarlija.
Podržani projekti su: Gimnazija "Muhsin Rizvić" – projekat Eko list – sa 1.000 KM, zatim Taekwando klub "Centar" Kakanj – Projekat "Organizovanja grupnih treninga u prirodi" – sa 1.000 KM, Crveni križ – Projekat "Kućna njega za stare i iznemogle" – sa 2.500 KM, NVO "Alternative" Kakanj – Čist prirodni ambijent uz tok rijeke Bukovice 1.500 KM, Udruženje poljoprivrednih proizvođača "Oranica" – Projekat "Podizanje novih plastenika za organsku proizvodnju povrća" – sa 1.000 KM, te Udruženje žena "UŽOK" – Projekat "Stop plastičnim vrećicama" – sa 1.500 KM.
Istovremeno, podržani projekti su: UG Planinarsko društvo Bobovac - Projekat "Uklanjanje divljih deponija i čišćenje rijeke Bukovice na relaciji Kraljeva Sutjeska- Stari grad Bobovac i uređenje planinarske staze Kaljeva Sutjeska - Stari grad Bobovac" – sa 1.500 KM, te JU za predškolski odgoj "Mladost" Kakanj – Projekat "Eko vrtić" – sa 10.000 KM.
Tvornica cementa Kakanj, vodeći bosanskohercegovački proizvođač visokokvalitetnih tipova cementa, privatizovana je 2000. godine. Većinski dioničar Tvornice cementa Kakanj je HeidelbergCement grupacija.
U proteklih deset godina u Tvornicu cementa Kakanj i povezane djelatnosti uloženo je oko 140 miliona KM, što je za 40 miliona više od privatizacijske obaveze.
Tvornica cementa Kakanj vlasnik je kompanije TBG BH d.o.o Kakanj za proizvodnju i distribuciju betona, koja ima betonare u Sarajevu, Lukavcu i Banja Luci, kao i kompanije TBG Beton d.o.o Hrvatska u čijem sastavu posluje šest betonara u Hrvatskoj.
HeidelbergCement je svjetski tržišni lider u proizvodnji agregata i jedan od najvećih proizvođača cementa, betona i drugih povezanih proizvoda, što ga čini jednim od najvećih proizvođača građevinskih materijala na svijetu. Kompanija zapošljava oko 53.000 ljudi na 2.500 lokacija u više od 40 zemalja, navodi se.


Autor: ONASA

skenan
22.07.2010., 21:38
Zeničko preduzeće Metalno usaglasilo je u petak poslijepodne s njemačkom kompanijom Bapkok tehničke detalje za izradu opreme namijenjene termoelektranama, u vrijednosti od 1,1 milion maraka, čime se godišnji prihod ove firme povećava na 35 miliona KM, potvrdio je za "Dnevni avaz" generalni direktor Metalnog Semiz Šišić.

Naftne platforme

I jučer je u ovoj firmi bilo izuzetno radno, a prema Šišićevim riječima, kada stigne i pismena narudžba sa usaglašenim detaljima, to će značiti da Metalno ima dogovorene poslovne angažmane do kraja 2011. godine.

- U ovoj oblasti poslovi se dogovaraju mjesecima unaprijed, tako da je ovo što radimo sada dogovoreno lani. Za 2011. godinu osiguran je posao u vrijednosti od 35 miliona maraka, od čega je 85 posto izvozni posao za Njemačku, Švedsku i Norvešku - rekao je Šišić.

Preduzeće Metalno u Njemačkoj radi već 35 godina, gdje se čelik isporučuje iz radionica u Zenici. Ovo preduzeće u Švedskoj i Norveškoj također radi u kontinuitetu pet godina.

U Švedskoj je Metalno angažirano u građevinskoj industriji, a prošle sedmice dogovoren je posao proizvodnje, isporuke i ugradnje hiljadu tona obrađenog željeza. Metalno je za 2011. već rezerviralo nekoliko poslova na norveškim naftnim platformama.

Rudarske pregrade

Kraj protekle sedmice bio je veoma uspješan za Zeničane, jer je Metalno obaviješteno od Elektroprivrede BiH da je na tenderu dobilo posao u vrijednosti od 2,2 miliona maraka za izradu čeličnih rudarskih pregrade za sve rudnike u Federaciji BiH.

- Mada može zvučati ružno i pogrešno se prokomentirati, ali moram reći da za razliku od mnogih mi imamo toliko posla da smo u posljednje vrijeme prisiljeni odbijati ponude, jer ne bismo mogli zadržati kvalitet s kojim smo se i izborili da imamo ovakvu poziciju na međunarodnom tržištu - kazao nam je Šišić.

Autor: A. Džonlić

skenan
22.07.2010., 21:38
Preduzeće Xella BH d.o.o. iz Tuzle dobila je "Srebreni pečat", specijalno priznanje "Poslovnih novina" za ukupne rezultate poslovanja, koji podrazumijevaju uspješnu privatizaciju, doprinos razvoju bh. privrede i zapošljavanja, kao i doprinos lokalnoj zajednici, te uvođenju tehnologija standardizovanih prema najvišim evropskim modelima, saopćila je Press-služba Xella BH.

Na svečanoj ceremoniji “100 najvećih u BiH” koja je održana juče u Hotelu "Hollywood" na Ilidži, direktoru XELLE BH Emiru Kadriću, "Srebreni pečat" je uručio Avdo Čaušević, direktor Privredne štampe.

Projekat "100 najvećih u BiH", koji "Poslovne novine" (izdanje Privredne štampe d.o.o. iz Sarajeva) realizuju već 38 godina, i ove godine je okrunjen dodjelom priznanja vodećim firmama u BiH prema ostvarenim rezultatima u 2009. godini.

Pored tradicionalne liste "100 najvećih u BiH", ove godine napravljene su i rang-liste najvećih velikih, srednjih i malih preduzeća, koja su rangirana po ukupnom prihodu, izvozu, neto dobiti i investicijama u 2009. godini.

- Izuzetno nam je zadovoljstvo da je XELLA BH od samog starta postigla veoma značajne rezultate na ovom tržištu i postala prepoznatljiva za relativno kratko vrijeme, te da je na taj način dospjela među '100 najvećih u BiH'. Ovo priznanje koje su nam dodijelile Poslovne novine nam mnogo znači i pokazuje nam da idemo u pravom smjeru. Posebno nas raduje da su prepoznali značaj novih investicija i novih tehnologija, uspješnu privatizaciju, naš doprinos razvoju bh. privrede, što je za nas još jedan podsticaj za dalji uspješan rad, istakao je direktor Xella BH d.o.o. Emir Kadrić.

- Xella BH d.o.o. od 2009. godine proizvodi i prodaje najkvalitetniji građevinski materijal pod nazivom YTONG. Na ovom tržištu potpuno nepoznati proizvod YTONG predstavljen je oficijelno u martu 2009. i od tada je naišao na veliki odjek kod novih kupaca, što je prevazišlo sva očekivanja. Krajnja namjera XELLE BH je da ovaj materijal uz pomoć njemačke tehnologije postane tržišni lider u BiH, te da se dobro obučenom osoblju ponudi bolja budućnost u ovako dinamičnoj firmi, navodi se u saopćenju.

Autor: ONASA

skenan
22.07.2010., 21:39
Bosna i Hercegovina najveći je izvoznik uglja za roštilj u Austriju, saopćila je statistička agencija te zemlje. Austrijske firme, naime, najviše ovog uglja prošle godine su naručile iz BiH, a slijede Srbija i Njemačka, prenio je "Austrian Times".

Prema zvaničnim informacijama, vrijednost uglja uvezenog iz BiH i Srbije je oko dva miliona eura. Ostale zemlje, kako je saopćeno iz Agencije, imaju tek 20 posto udjela u uvozu uglja za roštilj u Austriju.

Autor: G. M.

skenan
22.07.2010., 21:41
Radnici dobojske kompanije "Energoinvest TNNO" počeli su danas proizvodnju 500 kontaktera i prekidača namijenjenih za korejsko tržište.

Direktor "Energoinvesta" Džemo Slamnik izjavio je Srni da je ova narudžba rezultat trodnevnih pregovora sa predstavnicima francuske firme "NiElek". Saradnja sa francuskim "NiElekom", kaže on, od strateške je važnosti za TNNO.

- U proteklom periodu imali smo velikih problema, praćenih štrajkom zaposlenih, ali fabrika već devet mjeseci radi punim kapacitetima što je naš francuski partner očito i prepoznao, naglasio je direktor dobojskog "Energoinvesta".

On dodaje da će se rad TNNO-a, uz proizvodnju naručenog kontingenta robe, bazirati na obnavljanju i poboljšanju starih brendova ove fabrike, te uspostavljanju izgubljenih veza sa inostranim partnerima, koje je ovaj, nekada vodeći proizvođač niskonaponske opreme imao širom svijeta.

Vlasnik "NiEleka" Alen Porez rekao je Srni da je riječ o testnoj fazi, u kojoj se ova francuska firma želi uvjeriti da TNNO i dalje ima dovoljno kapaciteta za proizvodnju, koja bi se plasirala na svjetsko tržište.

- Mi sarađujemo sa TNNO-om još od 1981. godine i kontakte sa predstavnicima ovog preduzeća održavali smo čak i u vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. Vaša zemlja je još u procesu tranzicije i to se u velikoj mjeri reflektuje na proizvodnju, tako da smo zajedno sa rukovodstvom fabrike u Doboju odlučili da posao počnemo sa manjim narudžbama, objasnio je Porez.

On je potvrdio da širom svijeta postoji potreba za rezervnim dijelovima, koji se prioizvode upravo u TNNO-u, ali i novim serijama kontaktera, releja i prekidača, koji su proteklih godina razvijeni u dobojskoj fabrici.

Autor: SRNA

skenan
22.07.2010., 21:41
Kompanije iz poslovnog sistema ASA-e i Preventa pokrenule su aktivnosti na dokapitalizaciji FIMA banke, rečeno je "Dnevnom avazu" u ovoj grupaciji.

- Sve pravne procedure trebale bi biti završene naredne sedmice, ali želimo sačekati okončanje procesa prije iznošenja svih detalja - kaže za naš list portparol ASA grupacije Vedran Peršić.

Prema njegovim riječima, na cijelu ovu aktivnost Grupacija gleda kao značajan sljedeći iskorak u svom razvoju.

- Integracijom stručnih ljudi iz cjelokupnog sistema želimo dati doprinos unapređivanju poslovanja sistema i banke, čime potvrđujemo opredijeljenost Grupacije za razvoj bh. ekonomije i društva. Želimo da banka bude siguran partner stanovništvu i pouzdan finansijer razvoja bh. privrede - kaže Peršić

Autor: I. Šm.

skenan
18.08.2010., 01:56
Kompanija M:tel iz Banje Luke zauzela je ove godine drugo mjesto po profitabilnosti na listi "100 najvećih u BiH", koju su napravile sarajevske "Poslovne novine".

Lani je ova kompanija imala neto dobiti od 102,6 miliona maraka.

Velike investicije

Predrag Ćulibrk, generalni direktor banjalučke kompanije, kaže za "Avaz" da je tajna ovakvog uspjeha u sistematičnom i segmentiranom pristupu bh. tržištu, i to u vezi sa svim uslugama koje pružaju.

- Naravno, ne smijemo zanemariti i velike investicije koje smo imali u protekle tri godine. U tom periodu u razvoj infrastrukture uložili smo više od 400 miliona KM. Najviše u sektoru mobilne telefonije, a kasnije i u segmentu širokopojasnog pristupa, prije svega ADSL-a. Investicije u prvom polugodištu iznosile su 40 miliona maraka - kaže Ćulibrk.

Kada su u pitanju rezultati poslovanja u prvih šest mjeseci ove godine, M:tel je ostvario prihod od 231 milion KM, dok je neto dobit iznosila 45,7 miliona. Ovi rezultati slabiji su nego u istom periodu lani za nešto više od četiri posto, a prvi čovjek ove kompanije kaže da je na takav ishod najviše utjecala globalna ekonomska kriza.

- Kriza je zahvatila svijet, pa tako i BiH, u trenutku najvećeg uspona M:tela. Godine 2008. imali smo rast prihoda u odnosu na 2007. za 21 posto, dok su lani prihodi povećani za četiri posto i tu se već vidi tendencija usporavanja. Činjenica je da su građani i poslovna zajednica pod uticajem krize i smanjenih budžeta, pa su počeli štedjeti. Jedan od segmenata na kojima svi mogu štedjeti jesu telekomunikacione usluge. Tu se, zaista, pokazuje prava slika i dubina krize u kojoj se nalazimo - kaže Ćulibrk.

Prema njegovim riječima, bez obzira na ekonomsku krizu, kompanija M:tel u prvom polugodištu dobila je 30.000 novih korisnika mobilne telefonije i 15.000 ADSL-a. Po broju korisnika kompanija je napravila najveći rast u BiH. Nakon privatizacije 2007. godine, M:tel je imao 630.000, a danas usluge mobilne telefonije ovog operatera koristi 1.260.000 građana.
Mjesečna potrošnja

- Za tri godine broj korisnika mobilne telefonije povećan je za skoro 50 posto. Prema našim procjenama, postali smo lider na području mobilne telefonije i naše tržišno učešće je 40 posto. U Federaciji BiH imamo skoro 250.000 korisnika. Imajući u vidu da ih prije tri godine gotovo nije ni bilo, ovo smatramo izuzetnim rezultatom. Ono što, takođe, uvijek naglašavamo jeste da privredni subjekti sve više postaju naši korisnici u FBiH. Mislim da je razlog tom uspjehu u našem odnosu prema korisnicima, marketinškom nastupu, inovativnosti i bogatstvu ponude kao cjenovno prilagođenim tarifnim paketima - ističe Ćulibrk.

Govoreći o situaciji u sektoru telekomunikacija, Ćulibrk kaže da je glavna karakteristika u prvih šest mjeseci ove godine znatno smanjenje mjesečne potrošnje korisnika u svim segmentima. U takvoj situaciji, u M:telu su shvatili da rast profita po svaku cijenu nije krajnji cilj.

- Zadovoljstvo korisnika nešto je što će nam obezbijediti dugoročnu održivost i rast na bh. tržištu. Nismo željeli sav teret krize svaliti na korisnike samo da bismo zabilježili što viši profit, nego smo taj teret podijelili. Naša pretplata za fiksnu telefoniju je najniža u BiH. Dobili smo mogućnost od Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) BiH da povećamo pretplatu na 9,8 KM, ali smo je ipak ostavili na 8,5 maraka - kaže Ćulibrk.

Bez promjene poslovne politike

Ovih dana mnogo je govora o prodaji 40 posto dionica Telekoma Srbije, koji je većinski vlasnik M:tela. Ćulibrk kaže da, bez obzira na to ko kupi taj paket dionica, neće biti promjene vlasničke strukture i poslovne politike u kompaniji M:tel.

- Prema mom mišljenju, neće doći do promjene u pristupu tržištu i poslovnoj politici. Onako kako se M:tel odnosi na tržištu BiH, na sličan način rade i najjači igrači u Evropi, tako da neće biti pomjena u poslovanju - ističe Ćulibrk.



Autor: I. Šmigalović

skenan
18.08.2010., 01:58
Regulatorna komisija za električnu energiju u FBiH (FERK) na jučerašnjoj je sjednici u Mostaru donijela odluku o smanjenju cijene električne energije malom i srednjem preduzetništvu.
Kako je priopćeno iz FERK-a, tarifni stavovi za kategoriju kućanstvo, javna rasvjeta i kupci direktno priključeni na prijenosnu mrežu zadržavaju se na postojećoj razini, a tarifni stavovi za kategoriju kupaca na 35 kilovata smanjeni su za 10,04 posto, za kategoriju kupaca na 10 kilovata smanjeni su 5,07 posto i za kategoriju kupaca ostala potrošnja na 0,4 kilovata smanjeni su za 3,14 posto.

Ova odluka stupa na snagu odmah, a primjenjuju se od 1. kolovoza ove godine, napominje se u priopćenju.


Autor: FENA

skenan
18.08.2010., 01:58
Preduzeće Barbara iz Žepča, koje već 25 godina na bazi inovacije proizvodi drvenu građevinsku stolariju, ovih dana kao potvrdu za svoj kvalitet dobilo je od međunarodnog instituta IFT iz Rozenhajma oznaku CE, čime je ovom preduzeću otvoren put ka tržištu Evropske unije.

Važan korak

Barbara je među prvim preduzećima koja posjeduju ovu oznaku i kruna je uspješnog rada i poslovanja vlasnika Drage Barbarića, inače poznatog inovatora iz Žepča.

Prema njegovim riječima, dobivanje oznake CE nije nikakav bauk, jednostavno je potrebno ispuniti uvjete i norme koje je propisala Evropska unija, što predstavlja garant da proizvod ima potrebnu sigurnost za upotrebu u zemljama Unije.

- Želio bih ohrabriti sve druge proizvođače u BiH da krenu u pravcu zadovoljavanja potrebnih normi, jer ova oznaka predstavlja vrlo važan korak u izjednačavanju domaćeg proizvoda s onim na stranom tržištu - kaže Barbarić.

Drvene kuće

Preduzeće Barbara ovih dana je izvezlo prvi kontingent finalnih domaćih proizvoda na njemačko tržište.

Osim drvene građevinske stolarije, u pogonima preduzeća Barbara rade se i kvalitetne i moderno dizajnirane drvene kuće, koje su od ideje do sirovine u potpunosti domaći proizvod.

Inovacije za zlatne medalje

Drago Barbarić poznat je po svojim inovacijama, za koje je na sajmovima inovacija, novih ideja i proizvoda nagrađivan prestižnim priznanjima.

Za svoju inovaciju trostruko ustakljenih prozora s venecijanerom između stakala, u Parizu, Seulu, Nirnbergu i Strazburu nagrađen je zlatnim medaljama.

Autor: R. Agić

skenan
18.08.2010., 01:59
Otkup mlijeka u bihaćkoj Mljekari "Meggle" u prvih šest mjeseci 2010. godine porastao je za devet posto - rekao je danas zamjenik direktora ove mljekare Kemal Hrnjić.

On je u razgovoru sa 20 najvećih proizvođača mlijeka s područja Tuzlanskog kantona, koji su posjetili ovaj pogon, rekao da ni proizvođače mlijeka ne zaobilaze problemi s nelojalnom konkurencijom, te da je od ranije poznato da nema ni dovoljno podsticaja za ovu vrstu djelatnosti.

Hrnjić je naglasio da u ovoj kompaniji vlada pozitivan odnos kooperanata i mljekare i sa tuzlanskim mljekarima razmijenio iskustva i razgovarao o boljoj povezanosti i saradnji između udruženja proizvođača mlijeka tuzlanskog i unsko-sanskog kantona.

Autor: SRNA

skenan
18.08.2010., 02:00
Kao društveno odgovorna kompanija koja o rezultatima svog poslovanja redovno informira javnost, iz Grupacije "Avaz" saopćavaju rezultate šestomjesečnog poslovanja.

Prema podacima koji se dostavljaju i Poreznoj upravi, najveći izdavač u BiH "Avaz-roto press" u proteklih pola godine ima čistu dobit od 2,7 miliona KM, GIK OKO od 980.000 KM, a ostale članice grupacije oko 250.000 KM, što ukupno iznosi 3.930.000 maraka.

Ovo znači da "Avaz", uprkos velikoj ekonomskoj krizi, bilježi čak i rast dobiti, jer je prošlogodišnja ukupna dobit na nivou Grupacije iznosila sedam miliona maraka.

Najveća medijska kuća u BiH ostvarila je bolje rezultate nego u istom periodu prošle godine.

Iz Uprave kompanije saopćavaju da će prvenstveno podizanjem kvaliteta svojih proizvoda i usluga učiniti sve napore da se ovakav trend zadrži i u drugoj polovini ove godine.

Autor: Redakcija

skenan
18.08.2010., 02:00
U Radnoj zoni Zenica 1, koja se nalazi na prostoru bivše Željezare "Zenica" trenutno rade 43 firme sa ukupno 710 uposlenika, a upravo je okončana tenderska procedura za prodaju još dvije lokacije ove zone, javio je dopisnik Agencije ONASA.

- Okončana je tenderska procedura za prodaju još dvije lokacije u Radnoj zoni 1, odnosno prostora hala 'Laka pruga', te zgrada bivše Laboratorije Željezare 'Zenica'. Dakle, uskoro će Općinsko vijeće Zenica donijeti Odluku o najpovoljnijem ponuđaču, izjavio je Hazbo Ličina, direktor Uprave za imovinsko-pravne, geodetske poslove i katastar Općine Zenica.

Prema njegovim riječima, za halu "Laka pruga" konkurisalo je samo preduzeće "Treasure", koje je za prostor površine 7.939 m2 ponudilo 1.446.930 KM, odnosno upravo koliko je i tenderom predviđena najniža cijena.

On je dodao kako je za zgradu bivše Laboratorije, kompanija Almy Eling iz Zenice ponudila 95.800 KM, a Promex Oriolik 96.000 KM.

Tenderom je previđena najniža cijena od 94.000 KM,

Konačnu odluku o prodaji novih prostora u Radnoj zoni 1 u Zenici uskoro će donijetu Općinsko vijeće.

Radna zona Zenica 1 prostire se na 336.000 m2, od čega je ostala slobodna još jedna trećina prostora.

Autor: ONASA

skenan
18.08.2010., 02:01
Njemački Siemens je na bh. tržištu prisutan više od deset godina i jedna je od vodećih kompanija koje kao glavni partner učestvuju u tehnološkom i ekonomskom razvoju naše zemlje.

Predsjednik Uprave industrijskog diva Peter Lešer (Loescher) u razgovoru za "Dnevni avaz" kaže da samo Healthcare sektor ove kompanije pokriva svojom opremom gotovo 75 posto potreba BiH.

Vodeća pozicija

- Ojačali smo vodeću poziciju isporukom i instaliranjem kompjuterizirane tomografije (CT) i magnetne rezonance (MR) zeničkoj bolnici i dijagnostički sistem u Domu zdravlja u Sarajevu, a imamo i stabilno poslovanje u oblasti proizvodnje i distribucije energije - kaže Lešer.

Prema njegovim riječima, Siemens je protekle fiskalne godine iz BiH dobio 30 posto više porudžbi.

- I to je doprinijelo da naš ukupni prihod ostane stabilan, uprkos teškom ekonomskom okruženju u vašoj zemlji - kaže prvi čovjek Siemensa.

Na pitanje kako se ekonomska kriza odražava na globalno poslovanje Siemensa, pa i na kompaniju u BiH, i da li se odražava na investicione planove u našoj zemlji, Lešer odgovara da je Siemens danas čak i jači nego što je bio prije krize.

- U veoma teškom okruženju radili smo veoma dobro u poređenju s ključnim konkurentima, uglavnom snagom naših sektora energetike i medicine. Tokom drugog kvartala poboljšali smo i poslovanje i konkurentnost. Stoga smo podigli naše procjene dobiti za ovu fiskalnu godinu iznad nivoa prethodne godine - kaže Lešer.

Značajan partner

Prema njegovim riječima, Siemens je realizirao nekoliko projekata koji su pokrivali Sarajevo, Tuzlu i Bihać.

- Sistemima sigurnosti, upravljanja i osiguranja od požara Siemens BiH je stekao značajan udio u izgradnji zgrade Evropske komisije u Sarajevu i upravne zgrade telekomunikacinog operatera HT Mostar. U narednom periodu nastavit ćemo biti značajan partner u modernizaciji zemlje, vodeći računa o spoju ekonomije i ekologije. Čineći gradove zelenijim, u opsegu naših aktivnosti ostat će i modernizacija zdravstvene zaštite i energetskih objekata - kaže Lešer.

Kompanija Siemens učestvuje u velikom projektu "Desertec" kojim će se električna energija dobivena iz obnovljivih izvora transportirati iz Sahare i Sjeverne Afrike u Evropu.

Snažan rast zelenog portfolija

- Snažan rast našeg zelenog portfolija stabilizirao je naše poslovanje u krizi, jer smo zelenim proizvodima uspjeli povećati prihod za 11 posto, na 23 milijarde eura u 2009. godini. Zelena, energetski efikasna rješenja već donose trećinu naših ukupnih prihoda, a namjeravamo to još povećavati i postati još zeleniji. Siemens u BiH je potpuno na liniji naše globalne strategije - kaže Lešer.

Autor: I. Šmigalović

skenan
18.08.2010., 02:02
Zahvaljujući metalnom sektoru, BiH je u proteklom periodu imala dobre rezultate izvoza, tako da je on porastao za oko 30 posto. Za ovaj rezultat donekle je zaslužan postepeni oporavak metalne industrije u regionu, ali ponajviše bh. kompanije koje su se uspjele pozicionirati na evropskom tržištu.

Uspjelo je to, prije svega, širokobriješkoj kompaniji Feal, koja je u ovoj godini našla kupce u više zemalja zapadne Evrope.

Kupci u Evropi

Direktor Feala Tonćo Barbarić kazao je za "Dnevni avaz" da su upravo zahvaljujući tome u prvih šest mjeseci ove godine postigli rast izvoza metalnih i građevinskih proizvoda za čak 60 posto.

- Nikada se nismo sudbinski vezali za samo jednu ili dvije zemlje ili za jedan segment tržišta. Mi smo sada u situaciji da radimo sa sto posto naših kapaciteta. Pojačana je potražnja za ovom vrstom proizvoda. Naravno, firme iz Evrope traže vrhunski kvalitet i pristupačne cijene. Naši proizvodi moraju biti prilagođeni evropskom tržištu - kazao je Barbarić.

On nam je otkrio da će Feal do kraja ove godine uložiti dodatnih pet miliona eura u novu tehnologiju i opremu, s namjerom da proširi kapacitete za još 30 posto. S tim u vezi, naveo je kako sa firmom Pro fine iz Živinica dogovaraju zajedničke poslove za izvoz u Austriju.

Osuđeni na propast

Barbarić smatra kako u BiH postoji dosta firmi koje su se orijentirale na lokalno građevinsko tržište, iako tu nema novih investicija. Kako sada stvari stoje, cijeni Barbarić, te firme su osuđene na propast.

- Mislim da firme koje od sirovine poput glinice ili tečnog aluminija proizvode gotove proizvode za građevinski materijal imaju mogućnost da opstanu u BiH. Treba nam što više firmi koje imaju više faze prerade, odnosno treba nam što više učešća rada. Takve firme treba stimulirati ili omogućiti im lakše poslovanje - ističe Barbarić.

Država treba imati više sluha za privredu

Govoreći o poslovnom ambijentu u BiH, Barbarić navodi da su ostvareni samo mali pomaci. Naglasio je kako i dalje ima dosta otvorenih pitanja u dijalogu između proizvođača aluminija i državnih struktura, od kojih se neka tiču neujednačenih cijena električne energije. On je zaključio kako država treba imati više sluha za metalni sektor.

Autor: A. Dučić

skenan
18.08.2010., 02:03
U novootvorenom pogonu Dubicottona iz Bosanske Dubice, preduzeća za preradu pamučnih i viskoznih vlakana, koje je posredstvom italijanskog kapitala prije 11 godina prvo privatizirano u RS, posao je uz stalno zaposlenih 250 radnika ovih dana dobilo i 20 novih.

Kako saznajemo, vlasnik je investirao tri miliona KM u proizvodnju koja je u cijelosti namijenjena stranom tržištu. Osim toga, ulaganje vrijedno dva miliona maraka zabilježeno je i u dubičkom Mlijekoproduktu u kojem je otvoren novi pogon za preradu svježeg sira.

U naredne tri godine u poslovnoj zoni Lipova greda u Bosanskoj Dubici bit će otvoreno 15 proizvodnih pogona, deset malih, tri srednja i dva velika preduzeća u kojima posao može očekivati više od 1.000 radnika.

Sporazumom o saradnji koji je s konsultantskom kompanijom International Bridge Consulting (IBC) potpisala Općina Bosanska Dubica precizno su definirana ulaganja u Poslovnu zonu i dinamika otvaranja poslovnih firmi.

Autor: M. Z.

skenan
18.08.2010., 02:03
Iako je javni poziv za prednatječaj za gradnju termoelektrane u Banovićima objavljen prekjučer, Rudnik mrkog uglja (RMU) Banovići svakodnevno posjećuju predstavnici velikih svjetskih kompanija zainteresiranih za zajednička ulaganja.

Tvornica cementa

Prvog dana objavljivanja prednatječaja Rudnik su posjetili predstavnici kineske kompanije EICEC, koja se bavi elektroenergetskom djelatnošću u cijelom svijetu, te predstavnici korporacije MCM iz Kuvajta.

Delegacije kuvajtske korporacije i kineske kompanije obišle su Rudnik i lokaciju na kojoj je planirana gradnja termoelektrane te uzele tendersku dokumentaciju.

Nakon obilaska izrazili su veliko zadovoljstvo stanjem u Rudniku, izborom lokacije i kompletnošću projekta koji predviđa i uporednu gradnju tvornice cementa. Istog dana dokumentaciju su preuzeli predstavnici kompanije ČEZ iz Češke. Projektom Banovići predviđena je izgradnja termobloka od 300 megavata.

Strateški partner

Koliko je veliko interesiranje potencijalnih strateških partnera, pokazuje i to da je prije nego što je ozvaničen javni poziv za prednatječaj direktor Rudnika Munever Čergić primio predstavnike više stranih kompanija, među kojima i A-TEC Industries AG iz Austrije.

- Osim ovih, zvanične posjete najavile su i druge strane kompanije, čije predstavnike očekujemo u dogovorenim terminima. Interesiranje za zajednička ulaganja iznimno je veliko. Javni poziv za prednatječaj bit će zatvoren 6. septembra. Nakon toga izabrat ćemo najpovoljnijeg strateškog partnera - kaže Čergić.

Autor: N. Maksimović

skenan
18.08.2010., 02:04
U trebinjskom preduzeću Novoteks jučer je počela probna proizvodnja pantalona za italijanskog kupca, kazao je novi direktor Novoteksa Nikola Rakić. On je rekao da u pogonu 1 za sada radi 50 radnica i da će do kraja avgusta biti uposleno još njih 300, a u septembru znatno više, što zavisi od ambijenta koji će se stvoriti u ovom preduzeću.

- U Novoteksu je počela probna proizvodnja 27.000 komada ženskih pantalona. Uskoro bismo trebali uspostaviti saradnju s još nekim italijanskim i njemačkim kupcima, s kojima su već urađeni probni uzorci - kazao je Rakić.

Predsjednik Upravnog odbora Novoteksa Milan Grubač rekao je da je sada vrlo teško očekivati nove kupce kada je premijer RS Milorad Dodik najavio stečaj ovog preduzeća.

- Nakon izjave koju je Dodik dao, Upravni odbor u ostavci održao je sastanak i ukazao na situaciju koja nije nimalo laka. Nalazimo se u periodu kada smo animirali tržište i kada smo u situaciji da počnemo posao. Danas je počelo s radom već nekoliko radnika, a u vrlo kratkom periodu očekuje se upošljavanje još nekoliko stotina njih. Naravno da i jedno i drugo ne može i Upravni odbor se obratio Vladi da odgovori na pitanja da li nastaviti sa započetim, veoma uspješnim aktivnostima na obezbjeđenju poslova uz garancije da se neće pokretati stečaj, ili prekinuti sa svim započetim poslovima - kazao je Grubač.

On je napomenuo da u Novoteksu očekuju odgovor u što kraćem roku, jer je situacija takva da ne trpi čekanje.

Dodik je prilikom posjete Trebinju izjavio da je za Novoteks jedino rješenje stečaj.

Autor: P. Mucović

skenan
18.08.2010., 02:05
Kompanija Bosnalijek u prvom polugodištu ove godine ostvarila je ukupan prihod od prodaje u iznosu od 48,7 miliona KM, od čega je 28 miliona realizirano na domaćem, a 20,7 miliona maraka na izvoznim tržištima.

Shodno tome, dobit Bosnalijeka u ovom periodu prije amortizacije, kamata i poreza iznosi 8,4 miliona KM, dok je neto dobit 3,8 miliona maraka, što je povećanje od dva posto u odnosu na isti period lani.

Uprkos posljedicama krize, Bosnalijek je u odnosu na isti period lani zabilježio rast prihoda na stranim tržištima od 43 posto. Vodeće izvozno tržište Bosnalijeka i dalje je Rusija, s prihodom od 10,7 miliona KM i rastom od 67 posto, te Ukrajina, gdje je izvezeno proizvoda u vrijednosti od 2,8 miliona KM i rastom od 12 posto.

Ipak, zbog pada prodaje na bh. tržištu ukupni prihodi domaće farmaceutske kompanije za dva posto su niži od lanjskih rezultata. Tržište BiH i dalje karakteriziraju krajnje nepovoljni poslovni uvjeti, uzrokovani neprovođenjem Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima u punom kapacitetu.

Autor: I. Šm.

skenan
18.08.2010., 02:05
Nadzorni odbor Elektroprivrede HZHB prekjučer je usvojio izvještaj o polugodišnjem poslovanju ovog mostarskog preduzeća.

Potrebni prihodi

Kako nam je potvrdio rukovodilac Sektora za odnose s javnošću Vlatko Međugorac, Elektroprivreda HZHB u prvih šest ovogodišnjih mjeseci ostvarila je neto dobit od 24 miliona maraka. Kako je Međugorac istakao, ovaj dobar rezultat poslovanja Elektroprivrede HZHB postignut je, prije svega, zbog povoljnih hidroloških prilika, ali i adekvatnog vođenja i racionalnog korištenja svih raspoloživih resursa preduzeća. Jedan od zaključaka Nadzornog odbora Elektroprivrede HZHB je da treba nastaviti pozitivno poslovanje, odnosno kontinuirano povećavati dobit, uprkos tome što su u preduzeću svjesni činjenice da će to biti teže ostvariti, s obzirom na nedavnu odluku Regulatorne komisije za električnu energiju FBiH (FERK) o nepriznavanju potrebnih prihoda ovome preduzeću od 20 miliona KM.

Brojni prioriteti

Prema polugodišnjem izvještaju poslovanja Elektroprivrede HZHB, broj emitiranih dionica po nominalnoj vrijednosti od 100 maraka iznosio je 7.361.660. Ukupni prihodi mostarske elektroprivrede iznosili su 194.583.345, a rashodi 170.520.587 maraka. Kako je istaknuto, prioriteti poslovanja u drugoj polovini 2010. godine bit će nastavak rada najveće investicije Hidroelektrane Mostarsko blato, koja je nedavno otvorena, kao i izgradnja vjetroelektrana kod Tomislavgrada.

Autor: A. Dučić

skenan
18.08.2010., 02:06
Banjalučka Fabrika obuće Bema, koja će sutra proslaviti šest godina uspješnog rada, planira do kraja godine zaposliti više od stotinu radnika uz 750 postojećih u Banjoj Luci i Mrkonjić-Gradu, najavljeno je iz ovog preduzeća.

Za šest godina rada i postojanja u nabavku opreme i sanaciju zapuštenih objekata bivše fabrike obuće Bosna uloženo je više od pet miliona maraka.

- Ove godine nismo otpustili nijednog radnika, a primimo novih 130. Nadamo se da će ovako biti i u budućnosti, jer je u interesu svih otvaranje novih radnih mjesta i zapošljavanje mladih - navedeno je u saopćenju.

Iz Beme ističu da je fabrika prošle godine ostvarila izvoz u vrijednosti od deset miliona maraka, da je mnogo uložila u poboljšanje uvjeta za rad zaposlenih i njihov standard te da u Beogradu školuje deset budućih inžinjera.

Fabrika obuće Bema sklopila je trogodišnji ugovor s Oružanim snagama BiH o isporuci obuće u vrijednosti šest miliona maraka, prenosi Srna.

Autor: Redakcija

skenan
18.08.2010., 02:07
Bihaćka industrija rashladnih aparata (Bira) i ove godine ostvarila je i više nego dobre poslovne rezultate, koji je ubrajaju među najveće izvoznike u BiH.

Nova upošljavanja

U prvoj polovini ove godine proizvedeno je više od 60.000 jedinica, zahvaljujući čemu Bira i u ovim teškim vremenima čvrsto drži mjesto vodećeg izvoznika s područja Unsko-sanskog kantona (USK), javlja Fena.

Direktor kompanije Bira Edin Muslić kazao je da se skoro sva proizvodnja, oko 90 posto, plasira u 28 zemalja Evrope. U tvornici su trenutno zaposlena 304 radnika, a uskoro se očekuje zapošljavanje još 20.

Oni će raditi u novom pogonu za proizvodnju ekspandiranog polistirena, odnosno stiropora koji se koristi za pakovanje proizvoda, a koji Bira sada uvozi iz Slovenije. Završetak nove hale je pri kraju, a investirano je skoro 4,5, miliona maraka.

- Osim novog zapošljavanja, stavljanjem u funkciju ovog pogona Bira će biti i konkurentnija na tržištu - kazao je Muslić.

Plaćanje carina na uvoz repromaterijala kojeg nema u BiH najveći je problem ovog izvoznika, čime mu se na tržištu smanjuje konkurentnost.

Plaćanje carina

- Samo u prvih pet mjeseci ove godine za carine je uplaćeno 250.000 maraka - istakao je Muslić, dodajući da bi država ovoj i sličnim kompanijama trebala pomoći određenim stimulacijama, kako bi se oduprli renomiranoj konkurenciji na evropskom tržištu.

Na potezu je aktuelna vlast, koja adekvatnim i hitnim mjerama mora pokazati volju i spremnost da pomogne privrednike, jer bez toga će mnogi proizvođači ostati bez kupaca i suočiti se s nepremostivim finansijskim teškoćama.

Autor: Redakcija

skenan
18.08.2010., 02:08
Kompanija Arcelor Mittal iz Zenice imala je blago povećanje proizvodnje u prvoj polovini ove godine kada je proizvedeno gotovo 300.000 tona čelika.

U Mittalu kažu da nema naznaka za značajnije poboljšanje tržišta, odnosno potražnje za čelikom, ali da se Mittal prilagodio tržištu i da su rezultati u rangu cjelokupne situacije na tržištu.

Veći dio plasmana gotovih proizvoda bio je na domaćem, bh. tržištu i zemljama Balkana, a manji dio u zemljama Evropske unije. Kako ističu u kompaniji, dio proizvodnje bio je usmjeren u Mittalov pogon u Maroku.

Autor: A. Dž.

skenan
18.08.2010., 02:09
Preduzeće Fructa trade iz Dervente dobilo je kredit Investiciono-razvojne banke (IRB) RS od 4,5 miliona maraka, a dodatnim ulaganjima u modernizaciju proizvodnje u pogonu u Polju bit će zaposleno 20 novih radnika, izjavio je Duško Reljić, direktor i vlasnik preduzeća, nakon razgovora s direktorom IRB RS Milenkom Pavlovićem.

- Nama je kredit odobren, ali su nastali sitni problemi s našom komercijalnom bankom i o tome smo razgovarali. U preduzeću je zaposleno 360 radnika, a s kreditom će posao dobiti još 20 osoba i u velikoj mjeri doći će do proširenja proizvodnih asortimana, zatim uvođenja HACCP certifikata u dio gdje ga nema, u proizvodnju i pržionicu kafe. Do sada smo dobili 500.000 maraka, a taj novac je usmjeren za finansiranje proizvodnje - rekao je Reljić.

Nakon obilaska proizvodnje u Polju, direktor IRB-a Pavlović izjavio je da će preduzeće novcem očuvati domaću proizvodnju, ali i umnogome podstaći individualne poljoprivredne proizvođače da se počnu baviti prikupljanjem bilja i plodova koji su potrebni u prehrambenoj proizvodnji kojom se bavi ovo preduzeće.

Autor: N. S.

skenan
18.08.2010., 02:10
Najveći dio ovogodišnjeg roda višnje sorte maraska trebinjski Agrokop plasirat će na austrijsko tržište, a vrijednost tog posla iznosi 40.000 maraka.
Dragan Turanjanin, direktor Agrokopa, kazao je da je berba na trebinjskom polju završena.

- Ubrano je 55 tona višnje, a od toga je na austrijsko tržište izvezeno 12 tona. Berba na našem drugom polju na Ljubomiru je u toku i očekuje se da će biti ubrano 40 tona. Kompletna berba s ovog polja bit će izvezena u Austriju - rekao je Turanjanin.

On vjeruje kako je vrijednost posla s Austrijancima mogla biti i dvostruko veća da je na vrijeme uspostavljen kontakt.

- Jedan od posebnih problema u proizvodnji maraske jeste što moramo pronaći specifične kupce, koji će odmah nakon berbe organizirati otkup i transport, jer se ova sorta ne može zamrzavati pa prodavati kasnije - kazao je Turanjanin.

Autor: P. M.

skenan
18.08.2010., 02:10
Budući tunel „Vijenac“, na dionici autoputa na koridoru 5-C Drivuša - Kakanj bit će izgrađen po najzahtjevnijim standardima te će biti najmoderniji tunel u BiH.

Radovi će trajati 36 mjeseci, a kredit EBRD-a od 54,6 miliona KM, osigurat će i ugradnju najmodernije tunelske opreme, uključujući ventilacione, radio i tv sisteme, rasvjetu, niskonaponsko napajanje, sistem daljinskog upravljanja i nadzora, sistem signalizacije i dojave požara.

Tunel će biti dug 2.967 metara, a radove izvodi slovenski SCT koji je već najavio da će najveći dio posla prepustiti domaćim kompanijama, a koristit će i domaće materijale.

Izgradnjom ovog tunela, kako ističu iz Federalne direkcije za izgradnju, upravljanje i održavanje autocesta, razdaljina između Sarajeva i Zenice bit će skraćena za oko pet kilometara.

U sklopu izgradnje tunela "Vijenac" bit će sanirano klizište u Gorici.

Za dionicu Gorica-Drivuša, kako je najavio direktor Federalne direkcije za izgradnju, upravljanje i održavanje autocesta Erdal Trhulj, ponude se otvaraju 9. augusta tako da će na toj dionici, po njegovim riječima, radovi početi već u septembru.

- Evidentno je da će se u ovoj godini ispuniti obećanje da ćemo imati tri velika gradilišta vrijedna više od 250 miliona KM, rekao je Trhulj.

Autor: FENA

skenan
18.08.2010., 02:11
Fabrika za preradu voća i povrća Sava Semberija iz Bijeljine nakon privatizacije i remonta postrojenja sada radi punom parom, a sa 170 stalnih ili sezonskih radnika već je preradila 370 tona graška, 1.000 tona krastavca, a u toku je prerada cvekle, kajsije, breskve i šljive.

Kontrola kvaliteta

Veoma teško dolazi do sirovine s područja Semberije, pa je primorana uvoziti uz Srbije i Crne Gore.

Vlasnik ove fabrike, njemački biznismen bh. porijekla Milorad Krstić, pozvao je semberske poljoprivrednike da posjete postrojenja i uvjere se da preduzeće posluje po evropskim standardima, uz rigoroznu kontrolu kvaliteta.

- Očekujemo sirovinu prve klase, a cijena neće biti problem ni za nas ni za poljoprivrednike. Znamo šta želimo i to smo spremni i platiti - tvrdi Krstić.

Kako je planirano, slijedi prerada paradajza, patlidžana i paprike, a rukovodstvo očekuje da će sirovina stići s područja Semberije, te obećava i garantira pravovremene isplate svim kooperantima.

Slatki program

Do sada je potpisano više od 200 ugovora s poljoprivrednim proizvođačima, ali je taj proces i dalje u toku. U revitalizaciju nekadašnjeg giganta u prehrambenoj proizvodnji već je uloženo više od pet miliona maraka.

Osim prerade voća i povrća, uskoro će početi i proizvodnja tzv. slatkog programa, džemova i marmelada, po kojim je Sava ranije bila prepoznatljiva.

Autor: E. Musli

skenan
18.08.2010., 02:12
Iako su uvjeti poslovanja u BiH ostali iznimno nepovoljni, stanje u privredi veoma teško, a oporavak od krize u većini kompanija još se ne osjeća, trendovi industrijske proizvodnje i vanjskotrgovinske razmjene svjedoče o pozitivnim promjenama u bh. vodećim izvoznim sektorima.

Kvartalni podaci

Nepojmljive slabosti zvanične statistike, koja ne analizira niti objavljuje kvartalne podatke o bruto domaćem proizvodu (BDP), onemogućavaju pouzdan zaključak o izlasku naše zemlje iz recesije, kao što je bio slučaj i s ulaskom u taj negativni ekonomski trend, ali proizvodna i vanjskotrgovinska kretanja su evidentno mnogo bolja nego u istom periodu lani.

- Nastavak smanjenja vrijednosti direktnih stranih ulaganja pokazuje da nema pokretanja novih projekata i novih poslovnih aktivnosti, već je riječ isključivo o oporavku ranijih izvoznih lidera i povratku ka ranijim vrijednostima izvoza, što je pozitivno, ali ne osigurava dugoročnu perspektivu - kaže za "Avaz" projekt menadžer Sektora za makroekonomiju Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH Igor Gavran.

U prvih šest mjeseci ove godine ostvaren je izvoz iz BiH u vrijednosti od 3.482.967.617 maraka, što je za 856.381.637 ili 32,6 posto više u odnosu na isti period lani. Vrijednost uvoza iznosila je 6.089.853.086 KM, što je za 284.330.103 ili 4,9 posto više nego prošle godine.

Zahvaljujući ovakvim rezultatima, nivo pokrivenosti uvoza izvozom povećan je za 26,41 posto, te je u ovom periodu iznosio 57,2 procenta. Ukupan vanjskotrgovinski deficit je u ovom periodu znatno smanjen i iznosio je 2.606.885.469 maraka, što je za 572.051.534 ili 18 posto manje u odnosu na isti period prošle godine.

- Ako se ovi trendovi nastave, realno je očekivati da do kraja godine premašimo vrijednost izvoza ostvarenog u 2008., uz zadržavanje uvoza na nivou nešto višem od prošlogodišnjeg, ali mnogo nižem nego rekordno negativne 2008. - naglašava Gavran.

Pozitivna kretanja

Područje vanjskotrgovinske razmjene BiH je već godinama ograničeno na mali broj zemalja, bez većih promjena i osvajanja novih tržišta, pa tako i korištenja potencijala za poboljšanje vanjskotrgovinskog položaja. Ipak su primjetna pozitivna kretanja na nekim tržištima, pa je razmjena s Njemačkom i Italijom skoro uravnotežena, a raniji beznačajan nivo pokrivenosti uvoza izvozom s Turskom od svega nekoliko procenata dostigao je 29,3 posto.

Na osnovu dosadašnjih rezultata ostvarenih u vanjskotrgovinskoj razmjeni u prvom polugodištu ove godine, BiH može očekivati nastavak pozitivnih kretanja i u narednom periodu, zahvaljujući primarno oporavku na našim vodećim izvoznim tržištima.

Podrška domaćih vlasti

- Nažalost, bez strateškog zaokreta i produktivnog angažmana domaćih vlasti, to dugoročno neće biti dovoljno, a perspektiva bh. privrede i društva neće se moći ni očuvati, a pogotovo ne dalje razvijati. Uzlazni trend koji imamo pravi je trenutak da se nešto konkretno učini i privreda podstakne, te tako konačno nakon niza godina bez racionalne ekonomske politike stvore uvjeti za puni oporavak i održivi ekonomski razvoj - ističe Gavran.

Autor: I. Šmigalović

skenan
18.08.2010., 02:12
Preduzeće Novoprom-Hemija iz Modriče izgradilo je sredstvima odobrenim od Investiciono-razvojne banke (IRB) RS u iznosu od dva miliona maraka, te isto toliko uloženih vlastitih sredstava pogon za proizvodnju polimeriziranih emulzija i polibitumena koji se koriste u asfaltogradnji.

Nova ulaganja

U obilasku proizvodnje boravio je i Milenko Pavlović, direktor IRB RS, koji je rekao da je ovo preduzeće primjer uspješnog ulaganja.

- Investicija je upravo u skladu sa Strategijom koju je utvrdila Investiciono-razvojna banka, a to je da pojačamo izvozno orijentiranu proizvodnju - rekao je prvi čovjek banke.

Prema riječima Steve Joksimovića, zamjenika direktora Novoprom-Hemije, do sada je preduzeće uspješno plasiralo bitumenske emulzije, a slijedi sezona u kojoj će plasirati i polibitumen.

Plan kreditiranja

- U saradnji sa Koksarom Lukavac jedini smo proizvođači azotnih đubriva u BiH. Planiramo i organiziramo proizvodnju za jesenju sjetvu, a očekujemo da će dio pogona za đubriva pokazati prave rezultate u proljetnoj sjetvi kada je sezonski i najveća potreba za tim proizvodom - kazao je Joksimović.

Direktor IRB RS istakao je da je ova banka od aprila 2008. godine do sada plasirala 532 miliona KM, da je za ovu godinu planirano izdvajanje 268 miliona, te će plan kreditiranja pretrpjeti i određene izmjene i dopune, pa će do 2012. godine biti plasirano 647 miliona maraka.

Autor: N. Simić

skenan
18.08.2010., 02:13
Pune tri godine nakon kupovine Klaonice peradi u Srpcu trebalo je da slovenska firma Perutnina Ptuj stane na noge i počne bilježiti pozitivne rezultate poslovanja. Tako je lani zabilježena dobit od milion KM, a ove godine krenulo se sa snažnim ulaganjima vrijednosti 4,5 miliona maraka.

- U srbačkom selu Kladari planiramo podići šest velikih peradarskih farmi kapaciteta 30.000 komada pilića. Sredstva su osigurana i čeka se samo građevinska dozvola. Trenutno u zakupu imamo 43 farme kapaciteta 10.000 pilića u vlastitom tovu, što predstavlja 40 posto naših potreba. Ostatak kupujemo od drugih proizvođača iz BiH - rekao nam je direktor klaonice Svarun Udovič.

U tvorničkom krugu ove godine bit će sagrađeno novo skladište za gotove proizvode i pogon za pakovanje čije otvaranje je predviđeno za naredni mjesec.

- Tehnologija će biti na visokom nivou i obrada i pakovanje pilića radit će se tehnikom vazdušnog hlađenja s glukolom, umjesto ekološki opasnog amonijaka - rekao nam je rukovodilac proizvodnje Velibor Popović i dodao da će otpad biti sveden na minimum.

Tako će neki dijelovi piletine umjesto na deponiju u Ramićima biti obrađivani i isporučeni za tržište u Vijetnamu. Popović nam je također rekao da se pileće meso u Klaonici proizvodi po standardima ISO, HACCP i HALAL.

Autor: Lj. K.

skenan
18.08.2010., 02:14
U strukturi vanjskotrgovinske razmjene naše zemlje ostvarene u prvih šest mjeseci ove godine, analiziranoj prema sektorima privrede, uočljivo je povećanje vrijednosti izvoza u skoro svim, a smanjenje vrijednosti uvoza u većini sektora.

Netarifne barijere

Izvoz je drastično povećan u sektorima mineralnih goriva od 60,29, ruda i metala za 57,97, a značajna povećanja ostvarena su i u sektorima hemijske i farmaceutske proizvodnje, đubriva i plastike 42,5, mašina, aparata, mehaničkih uređaja i kotlova za 24,4, drveta, papira i namještaja za 18,99 posto, pokazuju statistički podaci.

Istovremeno, uvoz je znatno povećan samo kod mineralnih goriva za 37, ruda i metala 14,7, kože, krzna i tekstila za 11,12 posto. Najveći izvoz ostvaren je kod ruda i metala, za 789.642.822 KM, drveta, papira i namještaja 605.102.896, mineralnih goriva za 581.680.902 marke, a uvoz u sektorima mašina, aparata, mehaničkih uređaja i kotlova za 1.184.026.789 KM, mineralnih goriva 1.179.192.176 i agroindustrijski sektor za 1.116.714.692 marke.

Poseban problem je što je, i pored povećanja izvoza u većini sektora, pozitivan nivo pokrivenosti uvoza izvozom ostvaren samo u sektorima drveta, papira i namještaja od 182,81 i rude, metala i proizvoda za 137,05 posto, dok je u ostalim sektorima bio negativan.

U okviru zemalja potpisnica Sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA 2006) već dugo je očit trend stagnacije i smanjenja učešća Hrvatske u bh. izvozu, što pokazuje da za daljnji prodor na to tržište BiH treba nove ideje i proizvode, odnosno uklanjanje netarifnih barijera koje otežavaju plasman postojećih.
Povoljna kretanja

Najpozitivnija promjena u trgovini s Hrvatskom svakako je u činjenici da je BiH od apsolutnog uvoznika enormnih količina naftnih derivata, često upitnog kvaliteta i porijekla, evoluirala u sve većeg izvoznika i sve manjeg uvoznika.

Povoljnija kretanja u trgovini sa Srbijom i pogotovo Crnom Gorom i Kosovom također su već duže vrijeme primjetna, a osnov za optimizam u narednom periodu daje očekivano uklanjanje većine netarifnih barijera za izvoz u Srbiju, nakon potpisivanja i primjene parafiranog Protokola o uzajamnom priznavanju izvještaja akreditiranih tijela za ocjenu usklađenosti, kao i visoka konkurentnost i dokazani kvalitet na druga dva navedena tržišta.

I u Makedoniju i Albaniju naša zemlja sve više izvozi, ali na ovim tržištima još ima mnogo neiskorištenih potencijala za plasman naših proizvoda.

Autor: I. Šmigalović

skenan
18.08.2010., 02:15
Predsjednica Federacije BiH /FBiH/ Borjana Krišto danas je u Tomislavgradu svečano pustila u rad novoizgrađenu fabriku žičanih proizvoda, u koju je uloženo više od 4,5 miliona KM.

U novootvorenoj fabrici, čiji je vlasnik Nikola Nevistić, posao je dobilo 12 radnika, a planirana je dnevna proizvodnja od 20 tona žičanih proizvoda iz sirovina koje će za potrebe preduzeća "Nevistić-Commerce" isporučivati željezara "ArcelorMittal Steel" iz Zenice.

Fabrika je prije nekoliko mjeseci počela sa probnim radom, a gotovi proizvodi već se prodaju na tržištu BiH, Hrvatske, Crne Gore.

Otvaranju fabrike, prvog proizvodnog pogona žičanih proizvoda u Livanjskom kantonu, prisustvovali su i predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti opštine Tomislavgrad i Livanjskog kantona, te poslovni partneri.

Autor: SRNA

skenan
18.08.2010., 02:15
Agencija za certificiranje halal kvaliteta iz Tuzle, specijalizirana ustanova Islamske zajednice u BiH koja se bavi certificiranjem proizvoda po Halal standardu BAS 1049:2007, tokom naredne godine predsjedavat će Evropskom asocijacijom halal certifikatora (AHC-EUROPE), što je značajno priznanje za ovu agenciju, koja osim u BiH, certificiranje vrši i na području Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Makedonije.

Sastav proizvoda

- Bitno je naglasiti da halal certifikat koji izdaje naša agencija vrijedi u cijelom svijetu - kaže predsjednik Agencije Nermin Hadžić.

Sve više kompanija iz BiH i regije, s obzirom na to da raste i potražnja na tržištu za takvim proizvodima, nastoji dobiti halal cetifikat. Da bi se dobio halal certifikat potrebno je ispuniti precizne i rigorozne uvjete ove agencije. To uz standardne higijenske i sanitarne uvjete podrazumijeva i da proizvod ne sadrži sirovine zabranjene muslimanima.

- Utvrđuje se i da li su sirovinska osnova i proces proizvodnje čisti od sastojaka koji su muslimanima zabranjeni. Taj proces se odvija na osnovu ustaljene procedure za halal certificiranje koja je jedinstvena za sve kompanije bez obzira na njihovu veličinu - kaže Hadžić.

Među kompanijama iz BiH koje su dobile halal ceritifikat su, naprimjer, Gavrilović iz Petrinje, Meggle Bihać, sarajevska mljekara Milkos, Jukan Eko-hrana Gračanica, Vindija Varaždin, Vispak Visoko... Zanimljivo je, također, da se među certificiranim ne nalazi jedna od najvećih mesoprerađivačkih kompanija Lijanovići iz Širokog Brijega.

Firma Lijanovići

- Firma Lijanovići do sada se nije obraćala Agenciji sa zahtjevom za halal certificiranje svojih proizvoda. Imali smo jedan upit od firme Farmer iz Velike Kladuše koja se nalazi u vlasništvu Lijanovića. Međutim, nakon predočavanja zahtjeva Halal standarda, firma nije ušla u proces certificiranja - navodi Hadžić.

Bilo je još slučajeva, dodaje, da kompanija izrazi želju za dobivanjem halal certifikata, međutim, nakon predočavanja zahtjeva Halal standarda BAS 1049:2007 kompanija uvidi da nije u stanju ispuniti zahtjeve, te svojevoljno odustane od halal certificiranja.

Brzorastuće tržište

- Halal tržište najbrže raste na svijetu s godišnjom stopom od 40 posto. Vrijednost svjetskog halal tržišta u 2004. godini bila je 423 milijarde eura, dok je lani iznosila 456,4 milijarde. Svjetsko halal tržište zadovoljava potrebe 1,8 milijardi kupaca muslimana, dok postoji veliki broj kupaca nemuslimana koji konzumiraju ovu vrstu proizvoda. U Velikoj Britaniji od šest miliona potrošača halal hrane četiri miliona nisu muslimani. U BiH halal proizvode konzumira 75 posto stanovništva koji prepoznaju prednosti korištenja halal proizvoda - naglašava Hadžić.

Autor: E. Huremović

skenan
18.08.2010., 02:17
Federalni zavod za statistiku danas je objavio podatak da je vrijednost ugovorenih građevinskih radova kompanija iz Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) u inozemstvu za prvih šest mjeseci 2010. godine veća za 13,5 posto u odnosu na isti period 2009. godine.


Vrijednost izvršenih građevinskih radova kompanija iz FBiH u inozemstvu u prvom polugodištu 2010., prema toj statistici, manja je za 28 posto u odnosu na isti period 2009. godine.


Od ukupne vrijednosti izvršenih radova u inozemstvu u prvih šest mjeseci 2010. godine najveći dio odnosi se na zemlje Afrike i to 66,2 posto.


Udio objekata visokogradnje u ukupno izvršenim građevinskim radovima iznosi 33,2 posto, a udio objekata niskogradnje i 66,8 posto.


Autor: FENA

skenan
18.08.2010., 02:17
Nakon pokretanja vinarije, koja punom parom radi više od pola godine, krajem prošle sedmice u mostarskom Hepoku su konačno počeli s radom i obnovljeni pogoni takozvane sokare. Time je, tokom zadnja dva desetljeća posrnuli privredni gigant Hercegovine, nakon uspješno provedene privatizacije, definitivno stao i na drugu nogu. I to u pravom smislu riječi.

Ekipa "Dnevnog avaza" zabilježila je proizvodnju prvih sokova Hepokovog brenda "Sole mio", koji će se, nakon gotovo dvije decenije pauze, ponovo naći u bh. supermarketima i tržnim centrima.

Direktor Hepoka Sinan Merzić kaže za naš list kako se u ovom pogonu nalazi pet linija za punjenje sokova, sirupa i marmelade, tri linije primarne prerade i podrum za smještaj i čuvanje matičnog soka kapaciteta od oko milion litara. Navodi da imaju i liniju za punjenje sokova u takozvanoj pet ambalaži, u staklenoj boci od 0,2 litra, za punjenje sirupa i marmelade. Sve te linije, ističe Merzić, imaju kapacitet veći od 4.000 jedinica gotovog proizvoda na sat.

- Osim bazena za prihvat različitih vrsta voća, u pogonu se nalaze i linije za njegovu preradu, a od proizvođača namjeravamo otkupiti velike količine svih vrsta voća koje se uzgajaju širom BiH. Proizvodnja se bazira isključivo na kvalitetnim vlastitim ili sirovinama proizvedenim u BiH - kaže Merzić.

Vinogradi na 546 hektara

Prema Merzićevim riječima, u okviru Hepokovih plantaža na Željuši zasađen je najveći vinograd u BiH, na 446 hektara, dok se vinograd na Kosoru prostire na 100 hektara. I dok je u predratnom periodu, kako kaže Merzić, sadnja vinograda na tolikim površinama trajala i po osam godina, Hepokovi radnici su taj posao završili za nepunu godinu.

Autor: A. Dučić

skenan
18.08.2010., 02:18
Američka kompanija Alvogen Inc planira da postane većinski dioničar Bosnalijeka, a ova planirana transakcija bila bi jedna od najvećih američkih investicija u BiH.
Kompanija trenutno vodi završne pregovore sa najvećim dioničarem Bosnalijeka, Vladom Federacije BiH (FBiH), saopćio je PR odjel agencije McCann Erickson Sarajevo.
Direktor Alvogena Robert Wessman bivši je generalni direktor ogranka Actavis Grupe, jednog od najvećih proizvođača generičkih farmaceutskih proizvoda u svijetu.
“Naš cilj je da se nađemo u grupi deset najvećih svjetskih proizvođača, a Bosnalijek ima veoma važnu stratešku ulogu u našem širenju na teritoriji Evrope”, rekao je Wessman.
Prema njegovim riječima, Alvogen planira da Bosnalijek postane njihov ”centar izvrsnosti” za srednju i istočnu Evropu.
"Želimo kreirati nova radna mjesta, udvostručiti trenutni proizvodni kapacitet Bosnalijeka i donijeti nove kvalitetne lijekove. Naš centar za rast i razvoj, pozadinski ured i distribucija za cijeli region, imat će sjedište u BiH. Alvogen je prepoznatljiv po visokom kvalitetu i predanosti, a naša strategija je da ulažemo u BiH ekonomiju, kako u ljudski potencijal, tako i u proizvodna postrojenja kako bi ih približili najvišim standardima kvaliteta. Poslovanjem Bosnalijeka se dobro rukovodi i naša strategija je da rukovođenje Bosnalijeka ostane u rukama domaćeg osoblja. Naša namjera je da podržimo i zadržimo Bosnalijek kao brend. Ova transakcija također predstavlja značajnu prekretnicu za BiH jer bi mogla potaći interes drugih američkih kompanija na ulaganja u regionu”, kazao je Wessman.


Bosnalijek i Alvogen bi predstavljali vodećeg aktera u centralnoj i istočnoj Evropi, sa uredima u 15 zemalja.
“Jedna od najprivlačnijih stvari u vezi sa ovim partnerstvom je način na koji se ove dvije kompanije nadopunjuju, jer ne postoji konflikt u pogledu tržišta, ponude proizvoda ili proizvodnje. Vjerujemo da je ovaj aranžman veoma privlačan za Vladu, a donošenje američkog kapitala trebalo bi biti pozitivno za ekonomiju u cjelini. Imamo čvrste garancije za naša sredstva i sva sredstva za ovu transakciju dolaze izvan BiH", izjavio je Wessman, navodi se u saopćenju

Autor: ONASA

skenan
18.08.2010., 02:19
U prvih šest mjeseci 2010. godine BiH su posjetila 307.453 turista, što je za 11, 37 posto više u odnosu na isti period prethodne godine.
Ostvareno je 633.196 noćenja, što je za 6,24 posto više nego u prvih šest mjeseci 2009. godine.

U prvom polugodištu ove godine BiH je raspolagala sa 25.395 ležaja, što je za 7,11 posto više nego prethodne godine.

Prosječno zadržavanje turista je bilo dva dana, podaci su Grupacije za turizam i ugostiteljstvo BiH.

Posebno je povećan broj dolazaka i noćenja turista iz Albanije, Irske, Rumunije, Kine, Japana, Turske, Rusije i Slovačke.

Pad dolazaka i noćenja je ostvaren od turista iz Belgije, Norveške, Mađarske i Švedske.

Povećan broj turista je evidentiran u destinacijama kulturnog, poslovnog, religijskog, primorskog i planinskog turizma.

U porastu je i potražnja za destinacijama avanturističkog, eko, lovnog i ribolovnog turizma.


Autor: FENA

skenan
18.08.2010., 02:19
Firma Rolend iz Bosanske Krupe, koja se bavi uzgojem i plasmanom malina, i pored ekonomske krize u ovoj godini uspješno posluje. Čak 90 posto svojih proizvoda ovaj najveći proizvođač jagodičastog voća na području Unsko-sanskog kantona plasira na inozemno tržište, uglavnom u Njemačku.

Brojni kooperanti

- Posjedujemo 15 hektara vlastitog nasada maline, hladnjaču kapaciteta 800 tona, što nam garantira nesmetan uzgoj i skladištenje malina. Posebna vrijednost naše proizvodnje jeste činjenica da u toku sezone imamo više stotina kooperanata, čime zapravo osiguravamo egzistenciju za veliki broj nezaposlenih osoba - kaže Alen Badnjević, direktor Rolenda.

Posjetom pogonima preduzeća i malinjaku podršku ovoj firmi dao je i Šemsudin Dedić, premijer USK.

- USK ostvario je lani značajne rezultate u proizvodnji jagodičastog voća, gdje smo imali najveći rast proizvodnje u ovoj oblasti o čemu svjedoči i podatak da je izvezeno više od 300 tona ovog voća - ističe Dedić.

Certifikati za kvalitet

Inače, Rolend je s poslovanjem počeo prije dvije godine kada je na inozemno tržište isporučio 30 tona kvalitetne maline sorte vilamet. Danas ova firma ima zatvoren proizvodni ciklus od nasada do transporta.

Kupcima u internacionalnoj tržišnoj mreži svoju poslovnost i visoki standard Rolend je potvrdio proizvodnjom bez herbicida i pesticida, a dokaz kvaliteta su certifikati HACCP i Global GAP.

- Ove godine proizvest ćemo 120 tona malina iz vlastitih nasada i otkupiti 240 tona - kaže Badnjević čijih 15 uposlenika tokom sezone berbe dobije ispomoć od skoro 500 pomoćnih radnika.

Autor: M. Dedić

skenan
05.09.2010., 19:46
U državi u kojoj se privreda, bezmalo, svodi na uvoz, uslužnu djelatnost i trgovinu, pojava proizvodnih preduzeća gotovo je postala prava rijetkost. No, da takvih još ima pokazuje tuzlanski Elektroagent. Firma koja se bavi proizvodnjom i obradom metala, drveta i plastike upošljava 45 radnika, a uz to ih je još 15 na probnom radu.

Metalni nosači

U početku je, prema riječima vlasnika i direktora Ibrahima Ibrahimagića, i Elektroagent bio trgovačka firma.

- Međutim, kada sam vidio šta se sve uvozi u našu državu, odlučio sam promijeniti djelatnost. Otišao sam na carinu i uzeo podatke o tome šta se najviše uvozi u BiH te odlučio to proizvoditi. Kada čovjek vidi šta se sve uvozi na bh. tržište dođe mu da zaplače, jer mi to sve sami možemo proizvesti i to po puno nižim cijenama - kaže Ibrahimagić za "Avaz".

Navodi primjer metalnih nosača koji uvezeni iz Mađarske na našem tržištu koštaju 27 KM, dok se Elektroagentovi mogu kupiti za svega sedam maraka. Sličan je odnos cijena i kod drugih proizvoda. Elektroagent danas proizvodi praktično sve što se može napraviti od metala.
Ogromna potražnja

Ibrahimagić prati tržište i ima gotovo nevjerovatan osjećaj kada je vrijeme za koji proizvod. Prilagodljive mašine i proces proizvodnje omogućili su da uz serijsku proizvodnju rade i predmete po narudžbama.

- Danas imamo godišnju proizvodnju veću od četiri miliona KM i ne možemo stići da proizvedemo koliko to tržište od nas traži. Naše proizvode kupuju svi veliki trgovački lanci u BiH. Imamo evropski kvalitet, a s cijenama možemo parirati čak i Kinezima. Uz to, naši radnici imaju prosječnu plaću između 800 i 900 maraka - govori Ibrahimagić.

Direktor Elektroagenta netipičan je za bosanske prilike. Umjesto u kancelariji, radni dan provodi u šest pogona preduzeća, komunicirajući direktno s radnicima na proizvodnoj liniji, što, prema njegovim riječima, povećava produktivnost.

Izvoz u Holandiju i Njemačku

Osim na domaće, Elektroagent manji dio svojih proizvoda plasira i na evropsko tržište. U Njemačku izvoze metalne poklopce za šahtove, a u Holandiju milion metara gibljivih plastičnih cijevi. Ibrahimagić kaže da od države nikada ništa nije tražio, već se uzda u vlastite snage.

- Kada bih imao priliku, jedino što bih zatražio je 20 dunuma zemlje za proizvodnu halu. S tim bih mogao zaposliti još 100 radnika - kaže Ibrahimagić.

Autor:E. HUREMOVIĆ

skenan
05.09.2010., 19:49
Jasmin Muslić, poljoprivredni proizvođač iz Bihaća, prvi je vlasnik međunarodnog certifikata GLOBAL GAP na području Unsko-sanskog kantona koji mu je uručila certificirajuća kuća Agromenagement iz Danske. Ovaj certifikat prepoznaje kvalitetnu poljoprivrednu praksu i jedan je od dokumenata bez kojeg nema ulaska na tržište Evropske unije.

- U decembru prošle godine aplicirao sam za certfikat GLOBAL GAP, a onda su sve vrijeme komisije nenajavljenim dolascima pratile moj pristup proizvodnji povrća i tehnologiji rada. Vršene su kontrole kako tla, tako i kvaliteta gotovih proizvoda - opisuje Muslić svoj višemjesečni put do ovog certifikata.

Saradnjom Poljoprivrednog zavoda USK, švedske Agencije za razvoj SDC i Udruženja IPERR iz Mostara krajem februara ove godine otpočeo je projekt uvođenja i implementacije GLOBAL GAP-a kod Muslića. Ove organizacije su i finansirale troškove za Muslićev certifikat.

Jasmin Muslić je predsjednik Udruženja plasteničke proizvodnje povrća i jagodičastog voća Bihać 2006. koje broji 67 članova. Svi oni, tvrdi Muslić, mogu po kvalitetu proizvoda dobiti ovaj certifikat, ali je neophodno provesti i platiti procedure.

Autor: M. D.

skenan
05.09.2010., 19:50
Elizabeta Josipović, vlasnica i direktorica Scontoproma, preduzeća za proizvodnju namještaja koji u tri pogona u Prijedoru, Prnjavoru i Sanskom Mostu zapošljava više od 600 radnika, potvrdila je za "Avaz" da je za italijansko tržište ugovorila posao vrijedan šest miliona eura.

Kreditni problemi

- Riječ je o izvozu tapaciranih kreveta, što traži proširivanje pogona u Sanskom Mostu i Prnjavoru. To automatski znači i nova radna mjesta tako da očekujem da će na novim poslovima u ova dva pogona već početkom narednog mjeseca biti angažirano dodatnih 30 radnika - kazala je Josipović te je dodala da Scontoprom očekuje i proširivanje poslova sa stalnim partnerom, švedskom IKEA-om te s Dormeom, koja je u fazi finalnih pregovora.

Ona je naglasila da se Scontoprom i dalje drži provjerene poslovne devize i pravila u kojima je važno ispoštovati ugovor i inozemnog kupca te, uz kvalitetnu i povećanu produktivnost, prilagoditi proizvodnju trenutnim zahtjevima tržišta. Ističe da i pored podsticaja za izvoz i subvencija koje Vlada Republike Srpske daje zaposlenima u tekstilnoj branši, problema ima s brzim bankovnim kreditima.

- Tu bi država trebala utjecati na banke koje kreditne aranžmane plasiraju sporo ili nikako i uz astronomske kamate tako da ispada da, praktično, radimo samo za banke. A tu, kada inozemno tržište traži novi proizvod, treba veoma brza reakcija ili posao propada - kaže Josipović.

Primjer Meksika

Navodi primjer kada je prije nekoliko mjeseci ugovorila plasman svojih proizvoda za meksičko tržište, kada joj je hitno trebalo 200.000 maraka za kupovinu materijala.

- Ni u jednoj banci nisam naišla na razumijevanje bez obzira na to što sam imala promet od 30 miliona KM, hrpu ugovora i godišnju dobit od 1,6 miliona maraka. Posao sa Meksikom ipak nije propao. Snašla sam se i odrekla svih svojih zarada kako bih ispoštovala kupca. Trud je nedavno nagrađen novim i još većim narudžbama namještaja, dvosjeda i garnitura - ističe ona.

Ravnopravni partneri

Elizabeta Josipović smatra da bi političari i država konačno trebali postati ravnopravni partneri i pregovarači s privrednicima, kojima bi putem brzih finansijskih injekcija pomogli da lakše prebrode ekonomsku krizu te da očuvaju proizvodnju i radna mjesta.

Autor: M. Zgonjanin

skenan
05.09.2010., 19:50
Sparkasse banka BiH ostvarila je u prvoj polovini ove godine rast kreditnog portelja od skoro 12 posto, plasirala je skoro 170 miliona KM novih kredita te privukla 13.000 novih klijenata, javlja Onasa.

- Osim toga, prvo polugodište završili smo s pozitivnim finansijskim rezultatom od skoro 2,2 miliona maraka. Ako govorimo o stopama rasta kredita i depozita, može se reći da smo zadržali isti trend vrlo ekspanzivnog rasta iz prošle godine, kada smo ostvarili rast kredita od 27 posto i imali najveći apsolutni rast volumena na tržištu - kazao je izvršni direktor Banke Nedim Alihodžić.

Sparkasse banka trenutno ima 48 poslovnica, mrežu od 60 bankomata i skoro 430 zaposlenih. U protekle dvije godine imala je vrlo snažnu regionalnu ekspanziju i proširila je mrežu poslovnica s 15 novih jedinica, gdje je možda najznačajniji izlazak na tržište Republike Srpske.

Autor: Redakcija

skenan
05.09.2010., 19:51
Za nekoliko dana radnici "Hidrogradnje" d.d. Sarajevo krenut će u realizaciju projekta na LOT-u 2 Sarajevske zaobilaznice, vrijednog 4,1 milion KM.

Po riječima tehničkog direktora "Hidrogradnje" Elvedina Borovine, na ovom projektu LOT-a 2, koji je na tenderu dobila hrvatska kompanija "Koteks" iz Osijeka, "Hidrogradnja" je podizvođač radova.

Na izvođenju radova bit će angažirano najmanje 50-ak radnika "Hidrogradnje", a rok za završetak radova je 12 mjeseci.

Ukupna vrijednost LOT-a 2 je 23 miliona eura.
Ugovor o izgradnji Sarajevske zaobilaznice LOT 2 dionice Butila-Briješće i Briješće-Stup, ukupne dužine 4,1 km, potpisan je u junu 2008. godine.


Autor: FENA

skenan
05.09.2010., 19:52
Preduzeće Rakić iz Bijeljine, proizvođač konzumnih jaja, posluje uspješno uprkos finansijskoj krizi i naglim skokovima ulaznih sirovina. Cijene kukuruza, osnovne komponente u proizvodnji stočne hrane, skočile su i do 50 posto, ali vlasnici preduzeća Rada i Savo Rakić uspješnom organizacijom opstaju na tržištu te vlastitim sredstvima grade još jednu farmu.

Plaće za 65 zaposlenih redovno se isplaćuju, a svoje proizvode plasiraju na tržište Bosne i Hercegovine i Srbije.

- Uz kapacitet od 100.000 koka nosilja, dnevna proizvodnja je 90.000 konzumnih jaja. Posjedujemo HCCP certifikat, naše farme su među najmodernijima u Evropi. Do sada smo imali zakupljene farme u Posavini, ali zbog povećanih cijena zakupa i transporta, gradimo objekt u koji ulažemo 500.000 KM vlastitih sredstava. Kapacitet je 33.000 koka nosilja, a s novim objektom bit ćemo još konkurentniji na tržištu - kaže Rada Rakić.

Ističe da svu dobit usmjeravaju u proširivanje kapaciteta i nabavku nove opreme, a pravilnom korekcijom cijena nastoje ostati bliski krajnjem kupcu.

Za ilustraciju odnosa države prema proizvođačima, treba napomenuti da preduzeće Rakić do sada nije imalo konkretnu pomoć ili podršku resornog ministarstva, a za investiciju vrijednu pola miliona maraka može se dobiti podsticaj u iznosu od svega 10.000 KM.

Autor: E. M.

skenan
05.09.2010., 19:53
Širokobriješka kompanija Presal Extrusion, koja se bavi izradom aluminijskih profila, izvezla je u prvoj polovini ove godine 4.000 tona ovih proizvoda, što predstavlja povećanje od čak 50 posto više u odnosu na lani.

Birokratske kočnice

Izjavio je ovo za "Dnevni avaz" direktor Presala Karlo Soldo, koji je kazao da je ova firma imala i povećane prihode, i to za 70 posto više nego 2009. godine. Objašnjenje o ovom uspjehu, kaže on, leži u činjenici da je 90 posto proizvoda Presala izvezeno u inozemstvo, i to većim dijelom u Italiju, Sloveniju, Francusku i Belgiju.

- Naša ovogodišnja proizvodnja bilježi planirani rast pa smo tako preradili 4.600 tona trupaca, što je, u odnosu na isto razdoblje lani, rast od 31 posto. Nažalost, situacija s proširivanjem naših kapaciteta ne prati našu tendenciju rasta, i to zbog sporosti državne administracije i nejasnih birokratskih kočnica. Naime, iako već imamo spreman pogon za plastifikaciju profila, još ga ne smijemo pustiti u rad s obzirom na to da čekamo ekološku dozvolu, koja je i dalje u proceduri na Kantonalnom sudu u Sarajevu. Samim tim, naši kapaciteti ostali su jednaki lanjskima te nismo uspjeli ostvariti plan i zaposliti nove radnike - kazao nam je Soldo.

Veći kapaciteti

Govoreći o planovima do kraja godine, Soldo je istakao kako se nada da će ispuniti svoj zacrtani cilj i proizvesti 10.000 tona profila. Nada se i otvaranju pogona za plastifikaciju, s novim proizvodima, koji trebaju biti još konkurentniji na tržištu. Naveo je da u skorijoj budućnosti planiraju postaviti druge prese kako bi povećali kapacitete firme i odgovorili potrebama tržišta.

- Kriza je posebno pogodila tržište metala te je lani cijena ovog proizvoda na Londonskoj berzi opala za 50 posto. Ove godine bilježimo rast cijena i lagani oporavak tržišta iako će trebati dosta vremena kako bismo se vratili na putanju kojom smo krenuli prije početka svjetske krize. Problem nam predstavljaju i veoma skupe bankarske usluge, a za njihovu regulaciju naša država, jednostavno, nema sluha - naglasio je Soldo.

Proizvođači nemaju podršku vlasti

- Poslovni ambijent u BiH daleko je od željenog. Iako smo, kao jedan od najvećih izvoznika, već nekoliko puta apelirali da se procedura ubrza, niko od nadležnih nije nam se obratio niti došao u posjetu. Proizvođači u BiH nemaju uporište u državi pa su, samim tim, osuđeni na stagnaciju i vječito kaskanje za konkurencijom - kaže Soldo.

Autor: A. DUČIĆ

skenan
05.09.2010., 19:54
Prema podacima Federalnog ministarstva trgovine, u prvih šest mjeseci ove godine na područje FBiH uvezeno je 278.515 tona naftnih derivata, što je za 22,7 posto manje u odnosu na isti period prošle godine.

Najviše je uvezeno iz Hrvatske 197.605, iz Italije 37.238 i Mađarske 10,31 tona naftnih derivata. Na listi najvećih uvoznika čelno mjesto zauzela je Hifa Oil s uvozom od 19,42 posto ukupnih količina. Slijede Holdina s 18,96 i Energopetrol sa 17,67 posto.

U istom periodu iz Rafinerije nafte u Bosanskom Brodu nabavljena je 121.461 tona naftnih derivata. Bilansom naftnih derivata za ovu godinu planiran je uvoz 700.000 tona, dok se 200.000 tona planira nabaviti iz kapaciteta Rafinerije nafte u Bosanskom Brodu.

Autor: M. Č.

skenan
05.09.2010., 19:56
Industrijska proizvodnja u Bosni i Hercegovini u julu ove godine veća je za tri posto u odnosu na prosječnu mjesečnu proizvodnju iz 2009. godine. Direktor Agencije za statistiku BiH Zdenko Milinović kazao je jučer da je julska proizvodnja za 4,7 posto manja nego u istom mjesecu lani.

U prvih sedam mjeseci ove godine, proizvodnja je veća za 0,2 posto nego lani. U odnosu na juni, industrijska proizvodnja veća je za 0,4 posto. Najveći rast, od 21,5 posto, zabilježen je kod trajnih proizvoda za široku potrošnju. Najveću stopu pada u odnosu na juli 2009., od 28,8 posto, imaju kapitalni proizvodi.

Prerađivačka industrija bilježi povećanje za 13,9 posto u odnosu na prosječnu mjesečnu proizvodnju iz prošle godine. U odnosu na lanjski juli, proizvodnja je veća za 1,8 posto.

M. A.

skenan
05.09.2010., 19:59
Privrednici iz naše zemlje u sedam mjeseci ove godine bilježe snažan rast izvoza u odnosu na isti period lani, od čak 30,7 posto, te potvrđuju da na svjetskom tržištu ima mjesta za bh. robe i proizvode.

Trgovinski partneri

Vrijednost izvoza iz BiH u ovom periodu iznosila je nešto više od četiri milijarde maraka. S druge strane, uvoz je vrijedio 7,4 milijarde KM, što je za samo 5,8 posto više nego u prvih sedam mjeseci lani.

Od januara do jula ove godine procent pokrivenosti uvoza izvozom iznosio je 53,8 posto, dok je vanjskotrgovinski deficit 3,4 milijarde maraka.

Najviše se izvozilo u Njemačku, i to u vrijednosti od 606 miliona KM, što je 15,1 posto od ukupno ostvarenog izvoza. U Hrvatsku je izvezeno robe u vrijednosti od 587 miliona KM, odnosno 14,6 posto od ukupnog izvoza.

Mineralne tvari

Kada je riječ o uvozu, najznačajniji partner nam je Hrvatska pa je u prvih sedam mjeseci ove godine uvezeno robe u vrijednosti od 1,1 milijarde KM, što je 14,7 posto od ukupnog uvoza. Iz Njemačke je uvezeno za 792 miliona maraka, odnosno 10,6 posto od ukupnog uvoza.

U prvih sedam mjeseci ove godine najveće učešće u izvozu ostvareno je kod običnih metala i njihovih proizvoda s ukupnom vrijednošću od 896 miliona KM. Najveće učešće u uvozu imale su mineralne tvari, ukupne vrijednosti od 1,4 milijarde maraka, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Veća pokrivenost uvoza

Kada je riječ o julu, i tu je naša zemlja zabilježila dobre rezultate. Iz BiH je u prošlom mjesecu izvezeno robe u vrijednosti od 638 miliona KM, dok je uvoz vrijedio 1,2 milijarde maraka. To znači da u okviru ukupno ostvarenog vanjskotrgovinskog robnog prometa BiH pokrivenost uvoza izvozom u julu iznosi 51,6 posto.

Autor: M. Avdić

skenan
05.09.2010., 20:01
Građevinari iz BiH u drugom kvartalu ove godine primili su nove narudžbe iz inostranstva čija je vrijednost za 92 odsto veća nego u istom periodu prošle godine, rekao je direktor Agencije za statistiku BiH Zdenko Milinović.

On je istakao da je vrijednost izvršenih građevinskih radova u inostranstvu u drugom kvartalu, u odnosu na isti period prethodne godine, manja za 29,2 odsto.

Prema njegovim riječima, od ukupno izvršenih građevinskih radova, na zgrade se odnosi 28,5 odsto, a na ostale građevine 71,5 odsto. Od ukupne vrijednosti izvršenih građevinskih radova, najveći dio odnosi se na zemlje Afrike i to 69,7 odsto.

Milinović je naveo da u zemljama Evrope u ukupno izvršenim građevinskim radovima objekti visokogradnje učestvuju sa 75,2 odsto, a objekti niskogradnje sa 24,8 odsto.

U zemljama Azije ukupna vrijednost izvršenih građevinskih radova odnosi se na objekte niskogradnje, a u zemljama Afrike objekti visokogradnje učestvuju sa 8,2 odsto, a objekti niskogradnje sa 91,8 odsto.

Kada je riječ o stambenoj izgradnji u BiH, Milinović je rekao da su u drugom kvartalu građevinska preduzeća završila 1 294 stana, što je u odnosu na isti period prošle godine za 42,5 odsto više.

Nezavršenih stanova je 4 669, što je u odnosu na isti period 2009. godine za 5,7 odsto manje, dok je prosječna površina završenih stanova u drugom kvartalu bila 52,4 metra kvadratna.

Autor: SRNA

skenan
05.09.2010., 20:02
Tvornica Unikom prometa, prema riječima vlasnice i direktorice Zahide Ćosić, zapošljava skoro 50 radnika. Kompanija radi lohn-poslove proizvodnje zaštitne radne odjeće za industriju, medicinu i sektor usluga, a skoro 70 posto proizvodnje izvozi u Njemačku te dijelom u Sloveniju i Luksemburg. Ostatak proizvodnje plasira na domaće tržište.

Vizni režim

- Imamo prostorne kapacitete i mogućnosti za proširenje, ali zbog nepostojanja ambijenta za napredak privrede u BiH, za sada stagnira ideja o proširenju - kaže ova poduzetnica, koja je uspjela sačuvati tekstilnu firmu u vrijeme recesije.

Ćosić kaže da već pet godina sarađuju s istim njemačkim partnerom, a da im vizni režim onemogućava da sami potraže kupce na zapadu, a time i bolji plasman svojih proizvoda.

- Recesija u svijetu najviše je pogodila tekstilnu oblast, jer su svi naši poslovi izvozni, a narudžbe su bile manje za 50 posto. Ove godine narudžbe su ponovno porasle. Uspjeli smo sačuvati ljude, kvalitet, tržište i kupce. Nažalost, većina bh. firmi to nije uspjela, kompanije su na koljenima - kaže Zahida, koja je dopredsjednica Udruženja tekstila, obuće i kože BiH (UTOK).

Kaže da su nevolja, muka i zajednički problem najbolji ujedinitelji države i ljudi u Bosni i Hercegovini.

Bez poticaja

- U tekstilnoj oblasti u BiH bez posla je ostalo 20.000 ljudi, od kojih 12.000 u Republici Srpskoj, a ostatak u Federaciji BiH. Ako znamo da su u ovoj oblasti uglavnom zaposlene žene, možete misliti u kakvu su situaciju pojedinačno dovedene te porodice, a zajedno cijela industrija - kaže Ćosić.

Prema njenim riječima, Vlada RS za svakog zaposlenog u tekstilnoj industriji izdvaja dodatnih 50 KM, a u FBiH nema nikakvih poticaja.

- Mi smo izvozno orijentirana kompanija, a vlast nas, zauzvrat, ničim ne pomaže, a kamoli stimulira. Nažalost, desetine hiljada radnih mjesta i stotine firmi propale su, jer im država ničim nije pomogla - kaže Ćosić.

U Žepču je jednostavnije

Zanimljiv je i razlog zbog kojeg je Ćosić odlučila da otvori tvornicu u Žepču, a ne u Zenici, gdje živi.

- Kada smo počeli gradnju pogona, raspitali smo se za sve potrebne dozvole, procedure i saglasnosti. Izračunali smo da će nas samo dokumentacija u Zenici koštati skoro kao cijeli projekt u Žepču, a da ne govorimo o sporosti administracije. Da smo dokumentaciju predali u Zenici, još ne bismo ništa izganjali, a ostali bismo bez desetina hiljada KM - kaže Ćosić.

Autor: A. Džonlić

skenan
05.09.2010., 20:02
Gradačac je poznat kao voćarski kraj u kojem je prije 40 godina osnovana turističko-privredna manifestacija Sajam šljive, kako bi široj javnosti skrenuli pažnju na problem otkupa i plasmana tržnih viškova.

Voćni napici

U posljednjih nekoliko godina broj novih voćnih zasada, a posebno šljive, ponovo je znatno uvećan, pa se gradačački voćari susreću s problemom od prije četrdesetak godina. Ipak, zahvaljujući privatnim poduzetnicima koji su dobili cetrifikate za izvoz, ovoga ljeta otkup šljive je u punom jeku.

Gradačačka šljiva nalazi se na trpezama zemalja Evropske unije i Rusije. Na gotovo 1.000 hektara berba šljive je u punom jeku i proizvođači mogu biti zadovoljni dinamikom otkupa.

Iako se ne može sa sigurnošću reći koliko je šljive izvezeno van granica BiH, procjenjuje se da će više od polovine uroda biti plasiran na inozemno tržište. Ostalo će ići u industrijsku preradu, ali i domaću proizvodnju pekmeza i voćnih napitaka. U proizvodno-marketinškoj zadruzi PMG-Vip nalazi se otkupna stanica odakle je firma Fruits&More iz Gradačca u Austriju i Njemačku izvezla više od 1.500 tona šljive.

Prerada viškova

- Nakon što smo dobili potreban certifikat zajedno s našim partnerom u inozemstvu krenuli smo u otkup šljive. Do sada smo izvezli više od 1.500 tona i ono što nas raduje jeste da je na tržištu šljiva jako dobro prihvaćena, jer je izuzetno dobrog kvaliteta. Jako je važno da se svi zajednički uključimo u promociju ovog bosanskog brenda koji se, pakovan u košarice od po kilogram, nalazi na policama velikih trgovačkih lanaca - ističe Ibrahim Latifović iz zadruge Fruits&More.

I pored organiziranog izvoza, u Gradačcu još nema dovoljnih skladišnih prostora, hladnjača i sušara za voće i povrće, čime bi se tokom cijele godine mogla vršiti prerada i distribucija tržnih viškova, a samim tim i dodatno ekonomski osnažiti ovo područje.

Slaba podrška bh. vlasti

Značajnu ulogu trebali bi imati novoformirana grupacija voćara pri Privrednoj komori Tuzlanskog kantona (TK). Dosadašnja podrška vlasti ogleda se u podsticajima od deset feniga po kilogramu za poljoprivrednike koji imaju rezistrirana gazdinstva i koji predaju više od tone šljive, te 50 KM po toni za otkupljivače koji preuzmu najmanje 150 tona voća.

Autor: Dž. Delić

skenan
05.09.2010., 20:03
Iako su poslovali u izuzetno teškim uvjetima, koje na jednoj strani određuje snažan pritisak globalne finansijske krize, a na drugoj ozbiljne posljedice elementarnih nepogoda u junu i julu, Rudnik mrkog uglja (RMU) Banovići u prvih šest mjeseci ove godine ostvario je dobit veću od milion maraka.

Planirali gubitak

Prema izvještaju o poslovanju, koji je usvojio Nadzorni odbor preduzeća, u ovom periodu proizvedeno je i plasirano na domaće i inozemno tržište 684.507 tona separisanog uglja. Uknjižen je prihod od 57.813.527, a rashod od 56.673.081 KM, što je rezultiralo profitom od 1,1 milion maraka.

- Veoma nepovoljan privredni ambijent i poplavljeni kopovi u vrijeme elementarnih nepogoda značajno su nas usporili u realizaciji mjesečnih planova proizvodnje, ali smo smanjili troškove poslovanja i zadržali pozitivan trend u ukupnoj ekonomiji preduzeća. Ovo je veoma dobar rezultat. To potvrđuju podaci da smo u istom periodu protekle godine imali gubitak 154.554 marke, a u godišnjem planu za ovu godinu u prvom polugodištu planirali smo gubitak u iznosu 2.360.205 KM, jer se radi o periodu u kojem, inače, pada potražnja za ugljem - kaže direktor Rudnika Munever Čergić.

Prosječna plaća

Ističe kako su sve obaveze redovno izmirivane, a prosječna plaća za 2.600 rudara dostigla je 954 marke, što je za 18,87 posto više od prosjeka u FBiH.

- U vrijeme kada rudnici u Federaciji BiH bilježe ogromne gubitke, poslovni rezultat RMU Banovići je više nego dobar i u cijelosti potvrđuje da je riječ o respektabilnoj kompaniji u kojoj se odgovorno gazduje imovinom države i malih dioničara - kaže predsjednik Nadzornog odbora Emin Haračić.

Autor: N. M.

skenan
05.09.2010., 20:04
Ukupan promet preduzeća Bosnaplast iz Bosanskog Petrovca, koji ima 30 zaposlenih, u prvih sedam mjeseci ove godine prelazi pet miliona KM. Za šest mjeseci ostvarena je dobit od 42.000 KM, što je porast za deset posto u odnosu na lani, kaže direktor ovog preduzeća Zlatan Hujić.

Bosnaplast je od 2002. godine u privatnom vlasništvu, proizvodi plastičnu ambalažu za različite grane industrije, plasira robu na domaće tržište, a izvozi i u Hrvatsku, Njemačku, Austriju i Srbiju. Izvoz, za sada, iznosi više od 20 posto ukupnog plasmana, s tendencijom rasta.

- Kriza je ozbiljno utjecala na poslovanje, u smislu veće štednje, racionalnosti i odabira kupaca. Ovo posljednje naglašavamo, jer se naknadno javlja problem naplate potraživanja ukoliko se roba isporuči kupcu koji je u problemima. Načini naplate starih dugova su problematični, počev od raznih vidova intervencija pa do sudskih procesa koji traju godinama - ističe Hujić i dodaje kako su bili primorani napraviti selekciju kupaca vodeći se kriterijem rizika.

Upravo zbog toga, Bosnaplast nema poteškoća s izmirenjem kreditnih obaveza, a sirovinu za svoju proizvodnju plaća avansno. Poslovni uspjesi Bosnaplasta vezani su svakako za kvalitet, jer ova kompanija posjeduje certifikate ISO 9001-2008 i HACCP.

Autor: M. D.

skenan
05.09.2010., 20:04
Zenička mesna industrija Zmajevac Franca započela je uzgoj prvog turnusa od 61 juneta na svojoj farmi u Kaknju, potvrdio je za "Avaz" Asim Nuković, izvršni direktor ove kompanije u BiH.

- Vlastita farma je početak naše druge faze razvoja u Zenici. Namjeravamo formirati vlastiti uzgojni sistem, ali i da podržimo veći broj kooperanata, koji će nas snadbijevati kvalitetnim mesom za paletu od 350 proizvoda, koje Mesopromet u Crnoj Gori i Zmajevac Franca u BiH imaju - kaže Nuković.

Prema riječima Hilmije France, vlasnika najveće crnogorske mesne industrije, 550 radnike te kompanije u Sandžaku u jednoj smjeni obradi između 50 i 70 tona mesa. Ovaj poduzetnik svoje mesnice i prodajne objekte ima na 28 lokacija u regionu, uz uzgoj junadi i teladi, te proizvodnju hrane za tov na stotinu hektara. Taj recept želi primijeniti u Zenici i centralnoj Bosni, odakle je krenuo sa širenjem u BiH.

- Imamo jedan prodajni objekt u pripremi u Zenici, te Busovači. Uz to, imamo našeg distributera za cijelu državu, te niz kupaca koji se kod nas snabdijevaju radi daljnje prodaje. Želim napomenuti da su svi zaposleni u pogonima u Zenici i Kaknju ovdašnji ljudi, kojima smo pokazali da se uz ispunjenje svih zakonskih obaveza može pošteno raditi i zaraditi, mada smo svakodnevno suočeni s nelojalnom konkurencijom i problemima uvoza nekvalitetnog mesa bez porijekla ili sumnjivog porijekla - kazao nam je Nuković.

Autor: A. Dž.

skenan
05.09.2010., 20:07
Automobilska industrija u cijelom svijetu, pa i u BiH, našla se pod velikim udarom ekonomske krize i, uz građevinarstvo, najviše je pogođena negativnim efektima recesije. Kao i sve druge grane privrede, autoindustrija je ostala bez podrške domaće vlasti pa se poduzetnici koji se bave ovom branšom, sami bore za preživljavanje.

Blijeda slika

No, privredni oporavak u svijetu donosi blagi optimizam i u BiH, ali su trenutne političke turbulencije kroz koje prolazi naša zemlja, dodatno zatvorile ovaj prostor i izolirale nas od mnogih pozitivnih globalnih vibracija.

Senad Sefić, generalni direktor kompanije F-Autocentar SA, ekskluzivnog zastupnika automobilskih brendova "ford", "mazda" i "land rover" za BiH te ovlaštenog koncesionara za "volvo", kaže za "Dnevni avaz" da se situacija na tržištima pojedinih zemalja u regiji i Evropske unije popravlja te da su pozitivini pomaci mali, ali evidentni.

- U našoj zemlji ti pomaci, nažalost, nisu primjetni. Nažalost, BiH još nije izgradila svoje tržište. Od završetka rata do danas BiH je redovno bila odraz nečega pa je tako i po prodaji novih automobila bila tek blijeda slika naših zapadnih susjeda. Naš tržišni volumen iznosio je tek jednu desetinu u odnosu na Hrvatsku i Sloveniju - kaže Sefić.

Prema njegovim riječima, sama činjenica da nijedan svjetski automobilski proizvođač nema vlastitu ispostavu u BiH, da postoji svega nekoliko direktnih uvoznika pojedinih automobilskih brendova, dovoljno govori o tome da BiH još nije postala ni prodajno interesantno područje, a da ne govorimo o sferi ozbiljnih investicija.

Kada je riječ o kompaniji F-Autocentar SA, ona danas predstavlja bitan faktor u automobilskoj branši na području BiH. Kao kompanija, nije imala značajnijih poremećaja u poslovanju, prije svega zahvaljujući fleksibilnoj organizaciji, spremnosti na promjene i brzu adaptaciju nastalim situacijama.

Ostvareni rezultati

- Prvi odraz globalnih poremećaja za nas je bio signal za dodatnu racionalizaciju poslovanja, obustavljanje dugoročnih investicijskih poduhvata i snažno fokusiranje na optimiziranje zaliha. U vrlo kratkom roku uspjeli smo izvršiti internu reorganizaciju, svesti nepotrebne troškove na minimum i dovesti svoje zalihe na optimalan nivo - kaže Sefić.

Prema njegovim riječima, ostvareni prihodi lani su iznosili 30 miliona KM i za jednu četvrtinu su niži od onih iz 2008. Istovremeno, dobit je bila neznatno niža u odnosu na 2008. zahvaljujući, prije svega, racionaliziranju troškova.


Lojalnost kupaca

- U situaciji u kojoj se sada nalazimo, vrlo je bitno održati kvalitetan balans u projekciji pojedinih pozicija poslovnih planova. Što se tiče planova ove kompanije, oni su usmjereni ka očuvanju i daljnjoj demonstraciji opredjeljenosti da postojećim i budućim kupcima pruže uvjerenje da će na njihovu lojalnost uzvratiti na najbolji mogući način - kaže čelnik F-Autocentra SA.


Autor: I. Šmigalović

skenan
05.09.2010., 20:09
Novi statistički podaci Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) pokazuju da je u 2009. zabilježen priliv izravnih inozemnih ulaganja u iznosu 346 miliona KM, što iznosi 1,4 posto BDP-a.

Ovaj iznos potvrđuje negativan utjecaj svjetske finansijske krize na bh. ekonomiju u 2009. godini. Na ovakav ukupan iznos izravnih ulaganja, pored niske razine ulaganja u vlasnički kapital, svega 258 miliona KM, te u ostali kapital u iznosu 311 miliona KM, značajno su utjecale negativne zadržane zarade u neto iznosu 223 miliona KM, saopćeno je iz Centralne banke BiH.

Negativne zadržane zarade su rezultat negativnih poslovnih rezultata (gubitaka) pojedinih poduzeća s izravnim ulaganjima, a što nije bio slučaj u prethodnim godinama.

Najveći neto prilivi ulaganja su iz Hrvatske (141 milion KM), Rusije (129 miliona KM), Srbije (105 miliona KM) te Njemačke (91 milion KM).

S druge strane, najveće negativne vrijednosti (najveći odljevi) zabilježeni su kod Švicarske (-115 miliona KM), Austrije (-105 miliona KM) te Francuske (-12 miliona KM).

U pogledu raspodjele po djelatnostima, zabilježene su znatne razlike u odnosu na 2008. godinu.

Dok je u 2008. najviše investirano u oblasti prerađivačke industrije (537 miliona KM), u 2009. najviše ulaganja je zabilježeno u oblasti trgovine (179 miliona KM). Oblast trgovine bilježi rast izravnih stranih ulaganja od oko 27 miliona KM.

Ulaganja u prerađivačku industriju bilježe znatan pad, te su iznosila 170 miliona KM.

Najviše negativnog utjecaja svjetska finansijska kriza je imala na oblast finansijskog posredovanja, što se ispoljava u negativnim vrijednostima izravnih ulaganja (odljevi) u iznosu -91 milion KM.

Ukupno stanje izravnih ulaganja na kraju 2009. iznosilo je 10,38 milijardi KM.

Ova statistika je rezultat izravnog istraživanja koje CBBiH provodi od 2004. godine, sukladno međunarodno priznatim statističkim standardima i metodologijama.

U sklopu novih podataka za 2009. godinu uključeni su revidirani podaci za prethodne dvije godine, navedeno je u saopćenju Službe za odnose s javnošću Centralne banke BiH.

Autor: FENA

skenan
05.09.2010., 20:10
Ukupan izvoz roba iz Brčko Distrikta u prvih šest mjeseci ove godine dostigao je vrijednost od 71,8 miliona maraka, a uvoz je za isto vrijeme iznosio 161,3 miliona KM, čime je ostvarena stopa pokrivenosti uvoza izvozom od 44,5 posto, potvrdila je šefica za statistička istraživanja u Ekspozituri Agencije za statistiku BiH u Brčkom Senija Fačić.

Ekonomske namjene

Istakla je da je pokrivenost uvoza izvozom u 2009. godini iznosila 39,3 posto te da se na osnovu ovog podatka može zaključiti da je u prvoj polovini ove godine zabilježeno poboljšanje u vanjskotrgovinskoj razmjeni u Brčko Distriktu.

- Izvoz roba iz Distrikta iznosio je u prošloj godini 120,9, a uvoz 307,8 miliona KM. Od svih roba, lani je, na osnovu ekonomske namjene, najviše izvezeno sirovina, i to u vrijednosti od 21 milion maraka - objasnila je Fačić.

Plasman na inozemno tržište za netrajne robe široke potrošnje naplaćen je sa 79,6 miliona KM, trajnih proizvoda sa 6,4, a kapitalnih s 3,4 miliona maraka.

Uvoz sirovina

U istom periodu uvoz sirovina bio je trostruko veći, a za netrajne proizvode iz inozemstva plaćeno je 118,5 miliona maraka.

Prema podacima Agencije za statistiku, iz Brčkog je u Austriju izvezeno roba u vrijednosti od 15 miliona KM, Njemačku deset, Italiju četiri, Tursku sedam i Sloveniju skoro šest miliona maraka.

Prema zemljama u razvoju, odnosno u Srbiju i Hrvatsku, lani je izvoz iznosio po 33 miliona KM te u Crnu Goru svega 1,6 miliona maraka.

Autor: E. Ražanica

skenan
25.10.2010., 13:38
Dokaz kvalitetnog rada je dugoročna saradnja sa stranim partnerima, a dodatno priznanje donose ugovoreni specifični poslovi, poput proizvodnje profesionalne odjeće i opreme.

Zeničko preduzeće Zenko godinama je specijalizirano za proizvodnju odjeće te uniformi za policijske snage, zaštitare i specijalističke službe. Novo priznanje ovih dana stiglo je u zeničku kompaniju, jer je ugovoren posao za potrebe vojske Republike Slovenije.

Uniforme za armiju članice NATO-a izrađuju se od posebno odabranih materijala, krojeva te uz, za naše prilike nevjerovatne mjere kontrole i provjere kvaliteta. S vlasnikom kompanije Fahrudinom Čančarom razgovarali smo upravo dok je ugošćavao najvišu vojnu delegaciju iz te države, koja je došla da se na licu mjesta uvjeri u proces proizvodnje uniformi.

- Osim ovog posla, imamo seriju civilnih jakni za italijansku kompaniju s kojom imamo dugogodišnju saradnju. Za njih radimo bez greške 13 godina - rekao je Čančar.

Osim ova dva strana posla, u Zenki kažu da trenutno rade nekoliko serija uniformi, jakni i radne odjeće za bh. zaštitarske službe i jedinice policije.

Autor: A. Dž.

skenan
25.10.2010., 13:39
Radi što kvalitetnijeg nastupa na bh. tržištu, F-Autocentar SA, ovlašteni zastupnik za Ford, Mazdu, Land Rover i Volvo, te distributer ulja i maziva programa Repsol i Storm u BiH, od sada posluje kao dio međunarodne korporacije Motus CEE, proizvođača i distributera motornih ulja i maziva za 15 tržišta regije, sa sjedištem u Londonu.

Dvije firme

Kako bi kvalitetno bilo pokriveno tržište cijele BiH, pod vlasničkim okriljem Motus CEE, odnosno F-AC, formirane su još dvije kompanije, Pro Motors u Banjoj Luci i Mostar Auto u Mostaru.

Kompaniju F-AC će, kao direktor, u nove poslovne uspjehe povesti Miroslav Tomić, ugledni privrednik koji je već ostavio trag u razvoju velikih preduzeća.

Tomić je posljednje četiri godine na poziciji direktora društva vodio Badel 1862 iz Sarajeva, koji je u vrijeme njegovog vodstva zauzeto stabilnu tržišnu poziciju i povećao tržišne udjele brendova koje zastupa.

- F-Autocentar SA, kao dio korporacije Motus CEE, i dalje će težiti najvišim poslovnim standardima, ciljevima i uspjesima. Izvrsnost u bilo kojem segmentu je pitanja stava koji oblikuje i motivira naše ponašanje i naše razmišljanje. Držeći se tog stava, vjerujemo da je uspjeh neminovan - rekao je Tomić.

Poslovni ponos

Kompanijom Pro-Motors upravljat će Ivica Sarjanović, a Mostar Auto vodit će Nikola Cvitanović. Dosadašnji višegodišnji direktor kompanije F-AC Senad Sefić preuzet će novu funkciju predsjednika Odbora direktora, upravljajući razvojem postojeće tri kompanije u BiH i šire.

- Kompaniju F-AC smatram svojim životnim i poslovnim ponosom, ostvarenjem poslovnog sna. Poveo sam ga iz povoja, od prvih koraka do stabilnog koračanja. Kako je F-AC prošao sve faze rasta, sada je pravo vrijeme za novu strategiju. Lično sam vrlo ponosan na postignuća kompanije - rekao je Sefić.

Autor: M. T.

skenan
25.10.2010., 13:39
Proizvodni rezultati kompanije Metalno bukvalno fasciniraju svakoga ko dođe u Zenicu.

Za samo tri godine otkako je privatizirana, ova kompanija bez jedne marke komercijalnog kredita uspjela je okončati investicije vrijedne deset miliona KM.

Obuka kadra

- Dvije nove hale, otvoreni skladišni kapaciteti, sistem plinovoda, samo su neki od poslova urađenih bez kredita, ali i bez podsticaja ove države - kaže direktor Semiz Šišić za "Avaz".

Kompaniji je potreban obučen kadar, prije svega varioci. Ranije je Metalno uspijevalo angažirati pripravnike te ih dvije godine obučavati, a dinamika i količina posla prisiljava ga da ima veći broj uposlenika, isključivo stručnih.

- Višetonski metalni proizvod mora biti varen specijalnim metodama i načinima, podliježe višestrukim provjerama, te su greške neoprostive. Zbog jednog pogrešnog vara možemo izgubiti posao od nekoliko miliona KM i ugled koji smo gradili decenijama - kaže Šišić.

Kompanija sa 400 radnika podmladila je kadar, čiji je prosjek sada 30 godina, a uz redovne plaće, sada više nema nijednog radnika na čekanju.

Posao u Splitu

- Radimo u dvije smjene, a kada treba, i 24 sata. Imamo kritične momente i rokove, koji moraju biti ispoštovani. Naši najveći kupci su grupacije iz Njemačke, Švedske, Norveške, Slovenije, ali i okruženja. Upravo smo zaključili posao za splitski aerodrom. U ovom trenutku imamo potpisane poslove vrijedne osam miliona eura za narednu godinu, a još dva miliona eura potpisat ćemo u naredne dvije sedmice - kaže Mirsad Smaka, jedan od izvršnih direktora kompanije.

Iako nevoljno govore o politici, čelnici Metalnog kažu da im pogone i upravu nikada nisu posjetili predstavnici vlasti, a kamoli pružili podršku u radu. Šišić ističe da je možda i bolje tako, jer prije dobiju posao na sjeveru Norveške nego u gradu u kojem žive i rade.

Hala za teške konstrukcije

Kako ističu Šišić i Smaka, predstoji rekonstrukcija ili gradnja novog sjedišta kompanije te izgradnja hale za teške čelične konstrukcije s kranovima za 100 i 50-tonske konstrukcione elemente. Ipak, sve je podređeno velikim, milionskim poslovima za zapadne klijente u narednoj godini.

Autor: A. DŽONLIĆ

skenan
25.10.2010., 13:40
U Rudniku Kreka sinoć je iskopana 1.572.000 tona ugljena, a nakon ulaganja u opermu doći će do povećanja proizvodnih rezultata, kazao je direktor tog rudnika Rešad Husagić.
Po njegovim riječima, o uspješnosti proizvodnje svjedoči podatak da je za prvih 12 dana ove godine u ridniku Kreka ostvarena proizvodnja od 100 posto.
Trenutno Krekin lider u proizvodnji je Površinski kop "Šikulje" koji je za devet mjeseci tekuće godine proizveo oko 538.000 tona ugljena, kazao je Husagić te dodao da planom proizvodnje predviđena isporuka od 2.200.000 tona crnog zlata neće biti upitna.


Autor: ONASA

skenan
25.10.2010., 13:41
Elvako iz Bijeljine, jedna od fabrika kompanije Bobar, uprkos velikoj konkurenciji i krizi metaloprerađivačke industrije, radi u tri smjene, a svoje proizvode izvozi na evropsko tržište, potvrđeno je iz tog preduzeća.

Za osam mjeseci ove godine ostvareno je 93 posto od planirane proizvodnje. Direktor Savo Radić kaže da se zapošljavaju novi radnici, a plaće i doprinosi redovno se isplaćuju. Elvako proizvodi elektrode, šine vođice i procesnu opremu, a paleta proizvoda je i proširena.

- Cisterne za tečna goriva izvozimo u Holandiju, kontejnere za rasute terete u Hrvatsku, Sloveniju, a panel-ograde u Italiju. Novost na domaćem tržištu su peći na čvrsta goriva namijenjene za centralno grijanje - kaže Radić.

Ističe da je, nakon reorganizacije i sistematizacije radnih mjesta, ove godine planirana proizvodnja u vrijednosti od 16 miliona maraka, što je dvostruko više nego prethodne godine.

U preduzeću ističu da je stabilizacija proizvodnje i čvrsta pozicija na bh. i stranom tržištu uvjet za uredno poslovanje, izmirenje obaveza i isplate plaća.

Autor: E. M.

skenan
25.10.2010., 13:41
Na području Slobodne zone Hercegovina, južno od Mostara, otvoreni su novi pogoni preduzeća Tekstilna industrija Mostar (TIM) u kojima će biti uposleno 70 radnika.

Riječ je o investiciji vrijednoj 1,2 miliona KM, a većinu sredstava uložila je njemačka kompanije Kind, koja upošljava više od 1.000 radnika. Također, za nove pogone i Federalna vlada izdvojila je određene iznose u vidu grantova.

Prema riječima direktora Tekstilne industrije Mostar Nikice Golemca, u novim pogonima po evropskim standardima će se proizvoditi zaštitna radna odjeća, mahom za strano tržište.

- Samo 20 posto ćemo biti zastupljeni na bh. tržištu, i to zbog poznatih barijera i loše naplate. Trenutno smo u pregovorima sa još jednom kompanijom iz zapadne Evrope, koja je zainteresirana za saradnju - kazao nam je Golemac.

Inače, TIM već ima potpisane ugovore s Nijemcima o isporuci proizvedene zaštitne odjeće, a sudeći prema najavi njemačkog investitora, saradnja će u dogledno vrijeme biti i proširena.

Autor: A. Du.

skenan
25.10.2010., 13:43
Zenička kompanija Termomatik dobila je posao remonta bagera za površinski kop Šikulje Rudnika Kreka Tuzla. Ugovor za generalni remont bagera vrijedan je 5,2 miliona maraka.

Kako nam je potvrđeno u ovoj kompaniji, posao će trajati deset mjeseci, a ogromni rotorni bager, težak 350 tona, bit će rasklopljen, svi dijelovi pregledani, neki zamijenjeni novijim, te će u bager biti ugrađena nova elektronska i hidraulična oprema. Ovaj uređaj, trenutno van funkcije, proizveden je prije 20 godina, a ubuduće će njime upravljati najmoderniji računarski softver.

- Opremu za generalni remont dijelom ćemo nabaviti u najrenomiranijim kompanijama poput Siemensa i Rexrotha, ali će znatan dio uređaja biti izrađen ili revitaliziran u našim pogonima i servisima u BiH - kazao je za "Dnevni avaz" Saud Beganović, direktor sektora za mašinstvo u Termomatiku.

Termomatik je u konkurenciji evropskih kompanija posao dobio prije svega zahvaljujući referencama iz BiH i inozemstva, a jedna je od rijetkih firmi na Balkanu koja paralelno razvija projektiranje i proizvodnju.

Osim u BiH, Termomatik ima značajne remontne poslove u Makedoniji, Hrvatskoj, Srbiji, a angažiran je na određenim projektima u Njemačkoj, Austriji, Rumuniji i Egiptu.

Autor: A. Džonlić

skenan
25.10.2010., 13:44
Na Sokocu je danas održana osnivačka skupština novoformiranog preduzeća "Green power" Sokolac vrijednosti 30 miliona eura, koje će se baviti preradom svih vrsta otpada sa područja ove regije.
U osnivačkom kapitalu opština učestvuje sa 10 posto, a slovenačka firma "Green power" sa 90 posto.
Načelnik opštine Sokolac Dušan Kovačević rekao je novinarima da se otvaranjem ovog preduzeća očekuje djelimično rješavanje problema nezaposlenosti na području opštine, uklanjanje otpada i veći prihod u budžet.
Prema njegovim riječima, dogovoreno je oko organa uprvaljanja i registracije.
Opština je za novo preduzeće ustupila hektar zemljišta, obezbijedila priključke za infratsrukturu i za mjesec dana firma bi trebala biti registrovana, nakon što od resornog ministarstva dobije odobrenje za rad.
Direktor slovenačke firme "Green power" Zoran Petrović rekao je novinarima da će u sokolačkom preduzeću biti zaposleno 50 radnika, a da bi pogon trebalo da počne sa radom u drugoj polovini naredne godine.


Autor: SRNA

skenan
25.10.2010., 13:45
Ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske /RS/ Slobodan Puhalac pustio je danas u rad novi proizvodni pogon Fabrike obuće "Sanino" u Prnjavoru, u kojem je zaposleno 120 novih radnika.

Ministar Puhalac je rekao da je preduzeće "Sanino" primjer uspjeha privatne inicijative, koji bi trebalo da posluži kao uzor i drugim privrednicima RS.

Puhalac je podsjetio da je "Sanino" u proteklom periodu dobilo 750.000 KM sredstava podsticaja Vlade RS za izvoz i subvencija za sektor tekstila, kože i obuće i da je korisnik tri miliona KM sredstava Investiciono-razvojne banke.

- Ovo je težak posao, ali je evidentno da su radnici koji imaju redovne lične dohotke zadovoljni, zbog čega treba potvrditi i afirmisati ovakav pozitivan primjer i u budućnosti, rekao je Puhalac.

Predsjednik Privredne komore RS Borko Đurić izrazio je zadovoljstvo što je u jednom danu, u jednoj radno- intezivnoj grani privrede, otvoren ovoliki broj radnih mjesta.

On je rekao da je preduzeće "Sanino" primjer dobrog partnerskog odnosa između poslovne zajednice i Vlade RS.

- Rukovodstvu ovog uspješnog kolektiva koje je i u teškim ekonomskim vremenima imalo hrabrosti i odlučnosti za ovakav korak, dugujemo veliku zahvalnost, rekao je Tomaš i podsjetio da je opština Prnjavor u rangu razvijenih opština RS, čemu najviše doprinosi upravo privreda.

Prema riječima direktora preduzeća Radovana Pazurevića, u ovoj firmi danas radi ukupno 685 radnika.

- U Prnjavoru smo u posljednja tri mjeseca primili oko 120 ljudi, što je ukupno 300 radnika u ovom gradu, rekao je Pazurević i najavio otvaranje novih radnih mjesta do kraja ove godine.

Fabrika obuće "Sanino" Derventa osnovana je 1999. godine učešćem privatnog kapitala Radovana Pazurević iz Dervente i dvojice slovenaca Benjamina Fugina i Martina Žilnika. Preduzeće već nekoliko godina uspješno sarađuje sa poznatim svjetskim proizvođačima obuće "Adidas", "Meindl" i "Haih" iz Njemačke i "Altrak-sport" iz Italije.

Uporedo sa sportskim programom "Sanino", u saradnji sa firmom "ARA" iz Njemačke, proizvodi visokomodnu žensku obuću.

Autor: SRNA

skenan
25.10.2010., 13:45
Bijeljinski Spektar drink, preduzeće za preradu voća i povrća, ovih dana otkupljuje jabuke i kupus koji će ići u izvoz. Kiseli kupus plasirat će se na tržište BiH i Crne Gore, a sokovi od jabuka, kao i ostali proizvodi ovog preduzeća, naći će se na tržištima više evropskih zemalja.

Prema riječima tehnologa Mitra Gospavića, planiran je otkup 600 tona jabuka po cijeni od 15 feninga za kilogram, te 200 tona kupusa po cijeni od 25 feninga za kilogram.

Gospavić ističe da je otkupljeno 50 tona šljive po cijeni od 40 feninga za kilogram, što je upola manje od planiranog, ali zahvaljujući zalihama preduzeća, plan proizvodnje bit će realiziran. Spektar drink zapošljava stotinu radnika i još odolijeva ekonomskoj recesiji i uspijeva zadržati svoje mjesto na domaćem i stranom tržištu.

Autor: E. M.

skenan
25.10.2010., 13:47
Generalni direktor Ugur Kocaoglu i marketing menadžer Oguzhan Kosetas turske livnice Trakya Dokum iz Istanbula boravili su u dvodnevnoj uzvratnoj posjeti kompaniji Prevent u BiH.
U fokusu predstavnika Uprave Trakya Dokum bila je Preventova fabrika za proizvodnju kočionih diskova FAD Jelah-Tešanj.

Tokom radnog sastanka u Sarajevu, čiji su domaćini bili direktor Proizvodne divizije Preventa u BiH Adnan Smailbegović i direktor FAD Jelah-Tešanj Ćazim Hamzić, postignut je dogovor o nastavku i proširenju saradnje dviju kompanija.

Precizirano je da će FAD Jelah-Tešanj od Trakya Dokum nabavljati odlivke za potrebe proizvodnje kočionih diskova, osnovnog proizvoda tešanjske tvornice. Osim toga, predstavnici turske kompanije su spremni pružiti punu podršku investicijskim planovima Preventa u BiH koji se odnose na planiranu izgradnju livnice, u kojoj će se proizvoditi odlivci koji se koriste za proizvodnju kočionih diskova.

Tokom boravka u BiH čelni ljudi Uprave Trakya Dokum posjetili su i ostale proizvodne lokacije Preventa u našoj zemlji.


Autor: FENA

skenan
25.10.2010., 13:48
U srbačkom selu Povelič danas je otvoren Logistički centar sa modernom hladnjačom grupacije "Perutnina Ptuj", za šta je ova slovenačka kompanija uložila dva miliona KM.

Logistički centar sa modernom hladnjačom, površine 1000 metara kvadratnih, otovrili su predsjednik Vlade Republike Srpske /RS/ Milorad Dodik, generalni direktor Grupacije "Perutnina Ptuj" Roman Glaser i načelnik opštine Srbac Mirko Kojić.

Dodik je novinarima rekao da je Vlada RS spremna da stimuliše podizanje novih peradarskih farmi da bi bila obezbijeđena sirovinska baza za rad klaonice i naglasio da su u Srpsku dobrodošle i ostale slovenačke firme, koje su spremne da otvore nove proizvodne kapacitete, što će doprinijeti stabilizaciji privrednog stanja.

"U RS je izvoz za devet mjeseci ove godine povećan za 100 miliona KM. Pokrivenost uvoza izvozom sa 38 miliona KM, koliko je iznosio prije četiri godine, sada je povećan na 60 odsto. Tome su doprinijele firme iz okruženja koje posluju u Srpskoj", naveo je Dodik.

Glaser je rekao da je Logistički centar sa modernom hladnjačom ključni objekat za obezbjeđenje zdrave i kvalitetne hrane za potrošače u BiH i inostranstvu.

"Od 2006. godine do danas u klaonicu je uloženo više od 10 miliona KM, što je dalo očekivane rezultate, jer se sada u Srpcu proizvodi više od devet miliona kilograma svježeg pilećeg mesa. Godišnji promet 22 miliona evra, a izvoz 2,2 miliona evra", kaže Glaser.

On je naglasio da je kvalitet mesa i mesnih proizvoda je isti kao u Sloveniji, gdje "Perutnina" radi 105 godina i jedna je od rijetkih firmi u Evropi sa ovolikim stažom.

Kojić je zahvalio predstavnicima slovenačke firme za ulaganje u ovaj privredni pogon i najavio da u opštinu Srbac stižu još dvije slovenačke firme koje će u otvaranje proizvodnje uložiti 10 miliona KM.

"Ovo potvrđuje da je opština Srbac obezbijedila dobar ambijent za strane investitore. Tome je svojim mjerama doprinijela Vlada RS i Investiciono-razvojna banka RS", naglasio je Kojić.

Današnjoj svečanosti prisustvovao je i ambasador Slovenije u BiH Andrej Graseli.

Autor: SRNA

skenan
25.10.2010., 13:49
Pogon Messer BH Gasa u Zenici, nakon godine poslovanja u ovom gradu, bogatiji je za laboratorij s plinskim analizatorima, trenutno najmodernijim u regionu, odnosno uređajima kakvi su trenutno ugrađeni u slične laboratorije u Njemačkoj i drugim zapadnim državama.

Bolji dani

- Laboratorij košta 500.000 KM. Poseban akcent u posljednje vrijeme dajemo na medicinski kisik, koji mora biti posebne čistoće i kvaliteta. Kakav kisik proizvodimo, pokazuje podatak da su evropski standardi negativnog učešća vlage i ugljendioksida primijenjeni s vrijednostima od deset do 3.000 puta manjim od propisanih - kaže Denis Butigan, voditelj laboratorija u Zenici.

Prema riječima Valentina Ilievskog, generalnog menadžera Messer BH Gasa, osim u Zenicu, ova kompanija plasira argon i kisik u Mostar, Gradačac, Odžak, na Pale, ali i u Mađarsku, Hrvatsku i Sloveniju.

- Svakog sata iz naših pogona izađe 12.000 kubnih metara kisika za potrebe Mittala. Uprkos smanjenju potražnje zbog recesije, zadovoljavamo potrebe naših kupaca u BiH i regionu. Najbitnije je da je nakon decenija uvoza kisika, argona, azota, BiH sada postala izvoznik. Čekamo bolje dane za bh. privredu. Tada će biti veća potražnja za našim proizvodima - kazao nam je Ilievski.

Potrošnja struje

Prema njegovim riječima, iako površinski ne zauzima veliki prostor, Messerova tvornica u Zenici specifična je po mnogo toga.

Tako, naprimjer, motor-agregat za kompresiju zraka vrijedan 3,5 miliona maraka u jednom od pogona troši osam megavata struje, što je prosječna potrošnja gradića od 20.000 stanovnika, dok je cjelokupna potrošnja tvornice čak 12 megavata.

Čiste zenički zrak

Messerova tvornica nalazi se u centru najvećeg zagađivača, Arcelor Mittala, a sav višak čistog kisika koji ne proda, pušta u atmosferu.

- Koncentracija kisika u zraku koji se nalazi oko naših pogona, za nekoliko procenata je veća od prosjeka na ovom području. Stoga često kažemo da obogaćujemo zenički zrak kisikom, dok ga drugi zagađuju - kaže Avdo Dedić, plant menadžer kompanije Messer u BiH.

Autor: A. DŽONLIĆ

skenan
25.10.2010., 13:50
Zamjenik direktora Optima grupe Slavko Šćepanović kaže za "Avaz" da je glavni cilj ove kompanije završetak i modernizacija svih kapaciteta proizvodnje Rafinerije nafte u Bosanskom Brodu te puštanje nove linije u rad kako bi se postigao kapacitet prerade nafte od tri miliona tona godišnje.

Odličan rezultat

- Osim toga, želimo postići da svi naši proizvodi budu u skladu s najstrožijim zahtjevima koji se tiču ekologije, kako bismo mogli plasirati proizvode u cijelom svijetu. Naravno, želimo održati i kvalitet proizvoda koje posjeduje Rafinerija ulja Modriča - kaže Šćepanović.

U skladu s tim, planirano je da u Rafineriju nafte do 2015. bude uloženo blizu 530 miliona eura. Prema Šćepanovićevim riječima, potpuni kvalitet proizvoda u Rafineriji nafte trebao bi biti dostignut do 2013., dok bi u preostale dvije godine investicije vrijedne skoro 200 miliona eura išle u razvoj maloprodaje.

- Trenutno imamo samo jednu benzinsku pumpu u Federaciji BiH. Želimo ojačati poziciju u FBiH, ali i zemljama u regionu, čime ćemo se još više približiti domaćim i potrošačima u državama regiona - kaže Šćepanović.

Potrošnja naftnih derivata iz jedine bh. rafinerije lani je povećana za 20 posto, što je, prema riječima Šćepanovića, odličan rezultat, jer se, osim potrošnje domaćeg proizvoda, znatno smanjuje i vanjskotrgovinski deficit BiH. Lani je na tržišta Austrije, Slovenije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Kosova plasirano skoro 250.000 tona, dok je na domaće otišlo 650.000 tona naftnih derivata.

Dobra saradnja

Šćepanović kaže da Optima grupa sarađuje sa skoro svim velikim distributerima naftnih derivata u BiH koji kupuju dizelsko gorivo, dok je mali problem s benzinima, koji još ne zadovoljavaju sve potrebne standarde kada je u pitanju zaštita okoliša.

- Benzini kod nas još ne ispunjavaju sve potrebne standarde. Olova u benzinu imamo čak i manje od propisane količine, dok benzena imamo više i na osnovu toga stvorena je fama da gorivo nije kvalitetno, što nije tačno - ističe Šćepanović.

Neravnopravan položaj

Šćepanović kaže da Hrvatska u BiH izvozi gorivo određenog kvaliteta, a isti takav kvalitet mi ne možemo izvoziti u Hrvatsku. Slična je situacija i sa Srbijom, gdje postoji zabrana uvoza goriva koje nema standard "euro 5".

- BiH nema puni reciprocitet, tako da sada imamo situaciju da neke zemlje izvoze gorivo u našu zemlju, a takva ista goriva ne mogu prodavati u svojoj državi. Smatram da bi trebalo promijeniti zakonsku regulativu, odnosno da se tržište uredi na takav način da se samo goriva približno istog kvaliteta mogu izvoziti, odnosno uvoziti u zemlje učesnice trgovine - kaže Šćepanović.

Autor: I. ŠMIGALOVIĆ

skenan
25.10.2010., 13:51
Tešanjski Enker je u prvoj polovini godine povećao proizvodnju, u odnosu na isti period lani, za 15 posto, potvrdio nam je direktor kompanije Berzad Vilašević. Trendovi u drugoj polovini godine govore da se povećanje proizvodnje nastavlja, pa će rezultati ove kompanije za 2010. biti značajno bolji nego godinu ranije.

- Enker je na tržištu već 46 godina, a od ranih početaka uz proizvodnju razvijao je vlastiti istraživački i razvojni tim. Kompletnu tehnologiju proizvodnje svjećica i industrijske keramike razvili smo u saradnji sa mnogim svjetskim proizvođačima automobila i drugim korisnicima proizvoda Al2O3 keramike - kaže Vilašević i objašnjava da su zato tešanjski proizvodi veoma zanimljivi partnerima u Evropi.

Enker se i ovog septembra predstavio na najvećem sajmu na svijetu "Automehanika" u Frankfurtu, na kojem redovno učestvuje od 1996. godine.

- Naše prve komšije na štandu su bili Audi i VW. Imali smo posjetioce i zainteresirane za naše proizvode sa svih kontinenata, a najviše iz Njemačke, Rusije, Egipta i Irana. Ovo je rezultat pada povjerenja u firme s Dalekog istoka koje se snabdijevale evropske proizvođače - kaže direktor Enkera.

Samo lani Enker je 93 posto svojih proizvoda prodao u inozemstvu.


Firma sa 260 radnika


Tešanjska kompanija je potpuno u privatnom vlasništvu. Trenutno upošljava 260 radnika, a na godišnjem nivou izbaci oko 200 tona različitih keramičkih proizvoda i desetak miliona svjećica i zapaljivača.

Autor: A. DŽ.

skenan
25.10.2010., 13:52
Kompanija "Mariborska livarna" Maribor (MLM) danas je u Bugojnu otvorila Tvornicu "MLM Alutec", koja će proizvoditi aluminijske tlačne odljevke za automobilsku industriju, javio je dopisnik Agencije ONASA.


U novootvorenoj tvornici posao je dobilo 47 radnika, a do 2015. godine planirano je ulaganje u proizvodne kapacitete od oko 7.500.000 eura, što će omogućiti otvaranje više od 100 novih radnih mjesta.


Grupacija Mariborska livarna Maribor pokrenula je investiciju u BiH vrijednu 2,5 miliona eura i formirala kompaniju MLM Alutec Bugojno, koja već nastupa na evropskom tržištu kao dinamično poduzeće, koje tehnologijom i znanjem udovoljava i najzahtjevnijim potrošačima.


Autor: ONASA

skenan
25.10.2010., 13:52
U septembru 1996. pokrenuta je proizvodnja u visočkom Ugarak produktu, a 14 godina kasnije privatna firma tri brata Ugarak zapošljava 81 radnika i ostvaruje višemilionski izvoz.

Rast zaposlenosti

- Imali smo projekt, plan, ali ne i dozvole vlasti, za koje su nam trebale četiri godine. Ipak smo 1996. počeli na trećem spratu tuđe zgrade. Možete zamisliti proizvodnju na trećem spratu. Četiri godine kasnije uspjeli smo dobiti dozvole, a godinu kasnije otvoriti i naš današnji objekt. Skoro da smo utrostručili broj zaposlenih, a radimo PVC i aluminijsku stolariju i sve što ide uz to - kaže nam Džemil Ugarak, suvlasnik i direktor firme.

Firma je bila i ostala bh. lider u posjedovanju certifikata propisanih evropskim standardima, poput ISO 9001-2008, kao i CE, bez kojeg od februara ove godine nema izvoza u Evropsku uniju.

- Mi smo svoj cilj, izvoz u Evropu, ostvarili još prije sedam godina plasmanom u Sloveniju, Belgiju i Francusku, koje su i danas naši kupci. Ovu godinu obilježio je prodor na tržište Libije, gdje smo svojim proizvodima potpuno opremili deset bolnica. Ovih dana imamo razgovore s libijskim Fondom za gradnju, što bi trebalo rezultirati dugoročnim i velikim poslovima - kaže Ugarak.

Zahtjevno tržište

Dok je lani svaki treći proizvod izvezen, ove godine dvije trećine proizvodnje plasira se van granica BiH. Prije svega, zbog visokih standarda i kvaliteta koje traži zahtjevno zapadnoevropsko tržište. Uz EU i Libiju, započeli su pregovori i za izvoz u Iran, što će značiti novo povećanje proizvodnje, a onda vjerovatno i nova radna mjesta.

- Imamo najkompliciraniji sistem izvoza u svijetu. Svaki naš kamion na carinjenje dovozimo s knjigom dokumentacije. Iako je 95 posto dijelova našeg proizvoda napravljeno u BiH, moram dva čovjeka, ekonomistu i inžinjera, svaki put dva do tri dana prekomandovati na sređivanje papira. To je stotinjak stranica prateće dokumentacije. A tako malo treba uraditi, samo prepisati od upješnijih - kaže Ugarak.

U Parizu može, u Visokom ne

- Dobili smo posao opremanja osmospratne bolnice u Parizu. Znači, imamo cijenu i kvalitet da dobijemo tender u Parizu, ali ne i u Visokom. Ovdje nismo podobni, nismo platili gdje treba. Apsolutno smo protiv mita, sređivanja tendera, ispunjavamo sve obaveze prema državi, ali ne valjamo nekima u njoj i zato nas ima u Parizu, a ne u našoj čaršiji - kaže Ugarak.

Ulazak u politiku

Ugarak kaže da je bio potpuno apolitičan, ali da se ipak odlučio priključiti Savezu za bolju budućnost BiH - SBB BiH Fahrudin Radončić.

- Sada sam predsjednik Općinskog odbora SBB BiH u Visokom i s nama je već 11 velikih privrednika. Privrednici su sputani, vladaju lopovi i kriminalne privatizacije. Omladina je na biroima, a mi ne možemo zaposliti više, jer nas sputava država kojoj služimo. Želimo napraviti bolji ambijent za život građana BiH. Zato sam se i priključio Savezu za bolju budućnost - ističe Ugarak.

Autor: A. Džonlić

skenan
25.10.2010., 13:53
Bratunački "Tehnički remont" već je spremio određenu količinu modifikovanih lovačkih i trofejnih pušaka za američko tržište, kako je predviđeno ugovorom o saradnji, koji je prije 11 dana potpisala ova kompanija sa američkom kompanijom "PW Arms", izjavio je direktor Remonta Vinko Vidović.

Vidović je rekao novinarima u Bratuncu da je "Tehnički remont" ranije obavio pripreme i odmah po potpisivanju ugovora krenuo u proizvodnju, modifikaciju i doradu određenih vrsta oružja za američkog partnera.

- Ugovorena saradnja podrazumijeva da mi vršimo skladištenje, čuvanje i sve druge neophodne radnje u vezi sa proizvodnjom, uvozom i izvozom vojne tehnike. `Tehnički remont` ima ovlašćenja od nadležnih državnih institucija da može da radi proizvodnju i promet vojne opreme, naglasio je Vidović.

Prema njegovim riječima, za pripremu i proizvodnju oružja za američko tržište trenutno je angažovano oko 50 radnika, a očekuje da će za šest mjeseci biti zaposleno najmanje još toliko novih radnika.

- Naši radnici su starije starosne dobi i planiramo da zaposlimo mlađe kadrove, sa ili bez radnog iskustva, istakao je Vidović, dodavši da će oni iskustvo steći uz starije stručnjake i majstore.

Vidović je naglasio da je podršku za zaključenje ugovora i njegovu realizaciju dala Vlada RS i resorno ministarstvo. On je izrazio uvjerenje da je "Tehnički remont", uspostavljanjem poslovne saradnje sa ovom američkom kompanijom, konačno "stao na noge" te da će postati uzorna firma u namjenskoj industriji Republike Srpske.

- Naš partner planira da uvede svoje tehnologije kako bismo zajednički proizvodili jednu vrstu trofejnog naoružanja, kao i proizvode, koje `PW Arms` ima u drugim fabrikama, naveo je Vidović ističući da će svi proizvodi biti plasirani na inostrano tržište, te da će imati oznaku ovog bratunačkog preduzeća.

On je dodao da je od 180 radnika, koliko ih je na evidenciji zaposlenih u Tehničkom remontu, trenutno na raznim poslovima angažovano oko 70, a uskoro će ih biti angažovan još na projektu, koji se realizuje sa američkom kompanijom.

Autor: SRNA

skenan
25.10.2010., 13:54
Boris Stanišić, vlasnik etno sela "Stanišići" kod Bijeljine, izjavio je da mu je međunarodna nagrada Novosadskog sajma - Veliki šampionski pehar za doprinos regionalnom razvoju turizma, priznanje i podstrek da to mjesto učini svjetskom turističkom atrakcijom.

"U selu je upravo u toku izgradnja kompleksa objekata na 7 000 metara kvadratnih, gdje će biti smješten veliki kongresni centar, sajamski prostori, kao i sale za svečane prilike. Osim toga gradim i još jedan hotel u selu koji će imati šest spratova sa stotinjak soba, kao i spa i velnes salama", rekao je Stanišić u Novom Sadu, povodom dobijanja velikog priznanja.

On je dodao da etno-selo "Stanišići" godišnje posjeti više od 700 000 ljudi iz BiH, Srbije, zemalja okruženja i Evrope.

"Usluge konaka, etno-restorana, ali i druge čari etno-sela posjeti godišnje 700 000 ljudi. Stoga je i ova nagrada još jedna obaveza, koja mi međutim, neće teško pasti, jer dosad na usluge etno-sela nije bilo, nijedne, jedine zamjerke", naveo je na kraju Stanišić.

Veliki šampionski pehar Borisu Stanišiću biće uručen večeras u Master centru Novosadskog sajama na tradicionalnoj svečanosti pod nazivom "Veče šampiona", koja počinje u 19.00 časova.

Etno-selo "Stanišić" osvojilo je Veliki šampionski pehar u konkurenciji 228 objekata i turističkih destinacija iz Srbije, BiH, Crne Gore, Hrvatske i Austrije.

"Veče šampiona" je tradicionalna svečanost u okviru 43. Međunarodnog sajma turizma koji traje u sajamskom Master centru.

Autor: SRNA

skenan
25.10.2010., 13:55
Šef Vladinog odjela za privredu u Brčko Distriktu Pero Gudeljević kazao je za "Avaz" da podsticaji privrednicima idu planiranom dinamikom, podsjetivši da su 2010. godine za ove namjene izdvojena tri miliona KM.

- Za podsticajne mjere privrednicima naredne godine bit će izdvojena ukupno četiri miliona maraka - rekao je Gudeljević.

Dodao je da Vlada i na ovaj način pokušava ublažiti krizni period privrednika, podsjećajući da je postojao prijedlog da se posebno subvencioniraju proizvodno-izvozna preduzeća, što su odbili poslanici u Skupštini Distrikta.

- Pokušat ćemo promijeniti Zakon o podsticajima u dijelu koji se odnosi na izvozna preduzeća - kazao je Gudeljević.

Vlada Distrikta 2006. godine uvela je podsticajne mjere u privredi koje se uplaćuju iz lokalnog budžeta za subvencioniranje utroška električne energije i vode, a od lani se subvencioniraju kamate na kredite koje su privrednici investirali u poslove.

Autor: E. R.

skenan
25.10.2010., 13:56
Hidroelektrana (HE) Višegrad ispunila je polugodišnji plan proizvodnje od 909 gigavat-sati električne energije, kazao je direktor preduzeća Mile Lakić.

U skladu s planovima revizije i remonta u ovoj godini, privode se kraju remontni radovi na postrojenjima.

Finansijski efekt

U prvih šest mjeseci proizvodnja električne energije bila je na najvišem nivou od kada ova hidroelektrana postoji. Ono što je utjecalo na relativni pad proizvodnje u avgustu i septembru jeste pražnjenje jezera HE Bajina Bašta i dosta niska kota jezera.

- Pretrpjeli smo gubitke u proizvodnji električne energije od čak 27 posto. Naši stručnjaci morali su prilagoditi kotu gornjeg jezera kako bi se stvorili tehnički uslovi za racionalnu proizvodnju električne energije. No, bez obzira na novonastalu situaciju u drinskom slivu, hidrološka situacija je povoljna i očekujemo rekordan finansijski efekt - kazao je Lakić.

Na česte pritužbe da Višegrad nema koristi od hidroelektrane, Lakić ističe da je to preduzeće od posebnog javnog značaja, jer je locirano na području višegradske općine, ali ima svoje obaveze prema akcionarima i osnivaču, odnosno Vladi RS.

- Ovo preduzeće poseban akcent stavlja na socijalno ugrožene i teško oboljele kategorije stanovništva u cijeloj regiji. Uvažavajući zakonske procedure, upravni organi preduzeća Hidroelektrane na Drini raspodijelili su sredstva za opštinu Višegrad u iznosu od 400.000 KM - pojasnio je čelnik ovog preduzeća.

Izrada studije

Naredni trogodišnji planovi preduzeća Hidroelektrane na Drini usmjereni su na izradu studije opravdanosti za projekt sanacije procurivanja vode ispod tijela brane HE Višegrad. Planirana sredstva za ove radove iznose 25 miliona KM.

- Utvrđenim analizama ustanovljeno je da nema opasnosti po branu od procurivanja vode ispod objekta, ali postoji realna opasnost kada su u pitanju gubici vode i njen ekonomski efekt - rekao je Lakić.

Autor: M. ANDRIĆ

skenan
25.10.2010., 13:57
Načelnik opštine Bosanski Novi Snježana Rajilić i vlasnik firme "Građevinarstvo Lazić" Zoran Lazić danas su u Bosanskom Novom svečano otvorili pogon za proizvodnju prekidača, priključnica i automatskih osigurača.

Lazić je izjavio da je riječ o projektu saradnje između "Metalke Majur" iz Jagodine i njegovog preduzeća, koji se realizuje zahvaljujući specijalnim vezama Srbije i RS.

- U prvoj fazi zaposlili smo 74 radnika, a u oktobru planiramo zapošljavanje još 22 radnika, rekao je Lazić i dodao da je ova jagodinska firma već uspostavila saradnju i s preduzećima u Banjaluci, Kotor Varoši i Srpcu, tako da će do 2012. godine zaposliti 500 radnika u manjem bh. entitetu.

Načelnik opštine Bosanski Novi Snježana Rajilić naglasila je da je opština izašla u susret "Metalci Majur" iz Jagodine, kojoj će u industrijskoj zoni u Poljavnicama po pristupačnoj cijeni ustupiti zemljište za izgradnju pogona, u kojem bi iduće godine bilo zaposleno još 100 radnika.

Autor: SRNA

skenan
25.10.2010., 13:57
UNIQA je nastavila trend rasta premije i razvoj mreže na bh. tržištu, potvrdila je danas direktorica UNIQA Osiguranja d.d. Sarajevo Senada Olević na pres-konferenciji u Sarajevu u povodu obilježavanja deset godina poslovanja UNIQA Grupe u regiji.
Naša odluka o kontinuiranom ulaganju u razvoj prodajne mreže, bez obzira na recesiju, indikator je stabilnosti i jasne strategije finansijski zdrave kompanije kakva je UNIQA Osiguranje. Cilj je omogućiti svim građanima BiH direktnu podršku i pristup svim našim proizvodima životnog i neživotnog osiguranja, dodala je Olević.

Ubrzanim otvaranjem novih poslovnica u BiH, naročito u Republici Srpskoj u kojoj je i kraće prisutna, UNIQA nastavlja širiti prodajnu mrežu. Novi servisni centar otvoren je u Trebinju, u okviru kojeg su otvorene poslovnice u Trebinju, Bileći, Gacku i Nevesinju. Osim ovih, otvorene su i nove poslovnice u Doboju, Derventi, Lukavici, kao i u Čapljini i Vogošći. Rezultat ovog širenja je i 40-ak novih radnih mjesta koje je UNIQA otvorila u prvih šest mjeseci ove godine.

Predsjednik Uprave UNIQA Grupe Konstantin Klien izjavio je da je u prvih šest mjeseci Grupa uspjela da ostvari značajan rast u svim segmentima, posebno u segmentu životnog osiguranja na većini od 21 tržišta osiguranja gdje je UNIQA prisutna.

UNIQA Osiguranje na bh. tržištu zauzima 3. mjesto u oblasti životnog osiguranju, petu poziciju za tržištu, ima 40 prodajnih lokacija i 212 uposlenika, te 105.000 polisa osiguranja.


Autor: FENA

skenan
25.10.2010., 13:58
Rast izvoza iz Federacije BiH u avgustu na 1,94 milijarde maraka, što je za 400 miliona KM više nego u istom periodu lani, ohrabrujuća je vijest za bh. privredu.

Prema ocjeni predsjednika Privredne komore FBiH Jage Lasića, primjetan je trend sve većeg rasta učešća domaćeg rada, što predstavlja dobar znak za bh. ekonomiju. On navodi da je naša privreda na dobrom putu da izađe iz krize ako se nastavi ovim trendom.

- Samo tri industrijske grane već su izašle iz krize, a to su proizvodnja baznih metala, čiji uvoz iznosi 565 miliona, a izvoz 887 miliona KM. Također, u suficitu je i proizvodnja električne energije s izvezenih 365 miliona, a uvezenih 125 miliona maraka. Dobre pokazatelje ima i proizvodnja namještaja, čiji izvoz vrijedi 460 miliona, a uvoz 158 miliona KM - kazao je Lasić.

Prema njegovoj ocjeni, ove rezultate ostvarili smo zbog pokretanja proizvodnje u zemljama gdje izvozimo, i to u oblasti automobilske industrije. Lasić navodi da je kriza još prisutna u građevinarstvu, a to je oblast koja konstantno bilježi pad i u kojoj radnici imaju najniže plaće.

Ističe da do oporavka industrije može doći ako, između ostalog, riješimo prometnu izoliranost tako što ćemo za potrebe privrede osposobiti željeznice.

Prema statističkim pokazateljima, stopa promjene industrijske proizvodnje u BiH u avgustu ove godine pozitivna je i iznosi 7,1 posto. Najviše udjela u ovome ima prerađivačka industrija, koja bilježi rast od 14,4 posto.

Javna potrošnja

Lasić podvlači da se kompletan privredni sistem u FBiH suočava s problemom koji se zove javna potrošnja, koju hitno trebamo smanjiti. Ona u FBiH iznosi čak 60 posto bruto društvenog proizvoda. On je kazao da u administraciji zaposlenost raste za 4,5, a u industriji opada za devet posto.

Autor: A. DUČIĆ

skenan
25.10.2010., 13:59
ASA Auto, članica ASA grupacije, u kriznom periodu zadržala je 40-postotno učešće na tržištu automobila u BiH. Ova kompanija ovakve rezultate pripisuje, prije svega, jakim i kvalitetnim brendovima koje prodaje (Škoda, Volkswagen, Audi, SEAT i Porsche), te pristupačnim cijenama, ali i ljudskim resursima.

Finansijski sektor

- Imamo 40 ovlaštenih trgovaca u BiH. U ASA Autu radi 85 uposlenika i svi su prošli dodatne obuke. Imamo sposoban kadar koji je spreman odgovoriti svim potrebama tržišta - kaže za "Avaz" Senad Olovčić, direktor ASA Auta.

Koliko se računa vodi o ljudskim resursima u ovoj kompaniji, najbolje govori podatak da je njemački koncern Volkswagen certificirao prvog trenera za netehničko školovanje. Jedini u svijetu trener s ovakvim kvalifikacijama je Elmir Talić, zaposlenik kompanije ASA Auto.

Govoreći o odgovoru na negativne efekte ekonomske krize koja je snažno pogodila autoindustriju, Olovčić naglašava da su oni krizu prepoznali kao šansu, pa su uspjeli omogućiti kupovinu automobila na jednom mjestu kroz finansijski sektor kao što je lizing i osiguranje.

- U narednom periodu našim kupcima ponudit ćemo nove modele automobila i mislimo da će oni svakako privući pažnju klijenata i omogućiti nam da još više rastemo kao kompanija - kaže Olovčić.

Proces homologacije

On je još jednom skrenuo pažnju i na nesprovođenje Pravilnika o homologaciji vozila, dijelova uređaja i opreme vozila koji je donijelo Ministarstvo komunikacija i prometa BiH krajem aprila 2008.

- Ovo pitanje je regulirano u našem okruženju kroz usvajanje odgovaraćuje legislative i izbor nadležnih tijela. BiH, uz Albaniju, ostaje izoliran slučaj gdje je ugrožena sigurnost svih sudionika u prometu, kao i zdravlje građana kroz moguće povećanje emisije štetnih plinova - kaže Olovčić.

Veliki jubilej

ASA Auto ove godine slavi jubilej sa prodatih 30.000 automobila marke "Škoda" za 14 godina, koliko je ova kompanija prisutna na tržištu BiH.

- Ovo je odličan rezultat s obzirom na to da je BiH malo tržište gdje se godišnje proda 10.000 vozila - kaže Olovčić.

Autor: I. ŠMIGALOVIĆ

skenan
25.10.2010., 14:00
U Sanskom Mostu počela je proizvodnja peleta u fabrici Eco Cat, kapaciteta dvije tone na sat. U pogonu Eco Cata na 4.000 kvadratnih metara smještena je u potpunosti automatizirana i digitalizirana tehnološka linija njemačkog proizvođača Stela Munch.

Veliki kapacitet

Osam uposlenika u tri smjene radi za već osigurano tržište u Austriji, Italiji i BiH. Vlasnik i direktor firme Alen Šabanović odlučio se na ovaj korak još davno, a ideju je dobio u Njemačkoj, gdje je jedno vrijeme boravio.

- Naša fabrika peleta rezultat je evropskih iskustava u proizvodnji, ali i našeg prilagođavanja i usavršavanja tehnološkog procesa - kaže Šabanović, koji je jedan od pionira u BiH u proizvodnji ove vrste alternativne energije.

Njegova fabrika vjerovatno je najveća po kapacitetu u BiH, a isplativost proizvodnje uopće nije upitna.

- Pelete pravimo od pilanskih ostataka, šumske biomase koja nakon sječe smeta razvoju šume i šumske celuloze, a ovu robu dobivamo od naših kooperanata u BiH - objašnjava Šabanović te dodaje da bi i daleko veću proizvodnju peleta zemlje Evropske unije odmah otkupile, ali je potrebno naći sigurne i povoljne kooperante za kontinuirano i povećano snabdijevanje drvnim otpadom.

Pelet se proizvodi relativno jeftino. KiIogram peleta košta 0,29 KM, a ima toplotnu vrijednost kao dva litra lož-ulja. Ako znamo da je na bh. tržištu litar ovog goriva 1,55 KM, onda je jasno koliko je pelet ekonomičniji, jeftiniji i kvalitetniji proizvod.

Državni podsticaji

- U EU subvencioniraju ovakvu proizvodnju, država svojim sredstvima pomaže prelazak s kotlovnica na lož-ulje na eko-kotlovnice. Iskreno, ja i ne znam subvencionira li BiH proizvodnju alternativnih izvora energije. Jednostavno, zbog velikih obaveza u vezi s instaliranjem kompleksne opreme i ishodovanja složene dokumentacije za rad nisam se ni stigao informirati - kaže Šabanović.

Kompletna njegova investicija u proizvodnju peleta zajedno kupljenim fabričkim prostorom iznosi šest miliona KM. Zvuči neobično i podatak da je ova velika investicija realizirana bez kreditnih aranžmana. Pelet iz Sanskog Mosta već je dobio zvanične potvrde iz Beča, prema kojima u potpunosti zadovoljava njemački DIN standard i austrijsku O-normu.

Savremeni tehnološki proces

Tehnološke linije u Eco Catu svele su ljudski faktor skoro na obično fizičko prisustvo. Od punjenja sirovine, preko digitalizirane sušare, procesa dositnjavanja, smještanja u silose, a potom u mlinove do presovanja, hlađenja, prosijavanja i pakiranja, zaposlenici prate putem upravljačkih jedinica.

Autor: M. DEDIĆ

skenan
25.10.2010., 14:01
Federaciju Bosne i Hercegovine u augustu 2010. je posjetilo 40.770 turista, što je za 23,7 posto više u odnosu na august 2009.
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, turisti su ostvarili 95.357 noćenja, odnosno 25,3 posto više u odnosu na isti mjesec prošle godine.

U ukupnom broju noćenja učešće stranih turista je 77,9 posto. Najviše noćenja su ostvarili gosti iz Poljske (19,8), Italije (14,2) i Slovenije (6,4 posto).

Što se tiče dužine boravka stranih turista u FBiH u augustu 2010., na prvom mjestu su turisti iz Irana, s prosječnim zadržavanjem od 5,8 dana, a zatim iz Irske s 5,2 i Češke sa 4,4 dana.

Kapaciteti u turizmu u augustu 2010. su iznosili 16.325 ležaja i u odnosu na isti mjesec prethodne godine veći su za 5,5 posto.


Autor: FENA

skenan
25.10.2010., 14:01
Kompanija "Prevent" dobila je jučer Zaključak Finansijske policije FBiH u kojem se navodi da "Prevent" nije ispoštovao obaveze iz ugovora o kupovini udjela u "Volkswagen Sarajevo" iz oktobra 2001. godine.
"Prevent" je manjinski vlasnik u "Volkswagen Sarajevo" sa 42 posto udjela, dok je većinski vlasnik sa 58 posto udjela "Volkswagen koncern" sa sjedištem u Wolfsburgu, Njemačka.

- Tvrdimo da je Finansijska policija zanemarila činjenicu da "Prevent" nije samostalan u odlučivanju, te da kao manjinski član može i mora pratiti odluke većinskog člana. Pored toga, nisu se stekli uslovi za realizaciju Studije na koju se poziva ugovor, naglasio je direktor proizvodne divizije "Preventa" Adnan Smailbegović.

Studija je predviđala proizvodnju 30.000 automobila godišnje, ali zbog promjene carinske politike u okruženju taj nivo proizvodnje je bio nerentabilan.

Zbog toga se i većinski vlasnik "Volkswagen koncern" odlučio za promjenu strategije poslovanja koju je "Prevent" morao pratiti.

To je podrazumijevalo i smanjenje ulaganja u proizvodnju, što je "Preventu" onemogućilo da investira u planiranom obimu.

- Zbog toga smo se odlučili sve svoje napore usmjeriti ka otvaranju novih radnih mjesta u "Preventovim" proizvodnim pogonima. To jasno naglašava 91 milion KM investicija do kraja 2009. godine i 3.500 zaposlenika u BiH, kao i ovogodišnje priznanje za najvećeg bh. izvoznika, zaključio je Smailbegović.

Razvoj "Volkswagen Sarajevo", kao i obaveze "Preventa" u skladu s ugovorom, uslovljeni su odlukama Skupštine tog društva, ciljevima Projektne studije, a zavisno od dinamike ulaganja i montaže opreme i uz dogovor sa "Volkswagen koncernom".

Smailbegović navodi da je "Prevent" od starta bio posvećen razvoju automobilske industrije u BiH.

- Naša volja, znanje i kapital uvijek su bili na raspolaganju "Volkswagen Sarajevo". Kako smo bili limitirani da ulažemo u proizvodnju automobila u Vogošći, "Prevent" je kapital i znanje usmjerio u proizvodnju automobilskih presvlaka i kočionih diskova u Visokom, Zenici i Jelahu, kazao je on.

Početkom 1999. godine otvoreni su proizvodni pogoni u Visokom, gdje je danas smještena najmodernija fabrika kože u jugoistočnoj Evropi. Tu se svakodnevno proizvodi 4.000 presvlaka za prvu ugradnju u automobilska sjedišta.


Autor: FENA

skenan
25.10.2010., 14:02
Centar za promociju lokalnog razvoja (PLOD) iz Bihaća svojim trogodišnjim aktivnostima kroz realizaciju razvojnih projekata popravio je nabolje sliku poslovnog okruženja na području Unsko-sanskog kantona (USK).

Ekonomski rast

- S Općinom Bihać realizirali smo projekte razvoja poslovnih zona, promocije mogućnosti investiranja u ovoj općini s vodičem za investitore, pružamo podršku razvoju malih i srednjih preduzeća (MSP) kroz projekt Regionalnog centra za poslovno povezivanje, kao i kroz sudjelovanje u projektima USAID-a FIRMA i FARMA - kaže direktor Centra Haris Komić.

Podrška PLOD Centra sektoru malih i srednjih preduzeća osigurana je i kroz PUM program konsultantske podrške MSP-a, koji finansira vlada Holandije.

- Naš strateški najznačajniji posao u oblasti turizma je implementacija programa "EU podrška ekonomskom razvoju u BiH - LOT 2" te "Razvoj turizma, klaster 1 - Uspostava eko-zona", koji će se realizirati na području Nacionalnog parka Una. Ukupna vrijednost ovog projekta je 437.175 eura, a Evropska unija finansira ga s 349.084 eura - kaže Komić.

Prema njegovim riječima, ovo je samo jedan od ukupno 11 novih projekata u BiH koji podržava EU putem Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) u ukupnom iznosu od 3,8 miliona eura, čime se pomaže ekonomski rast i usklađivanje standarda BiH s evropskim propisima.

Ključni akteri

Komić ističe i aktivnosti Konzorcija za ruralni razvoj, koji su formirali PLOD Centar Bihać i Poljoprivredni zavod USK. Konzorcij jača kapacitete ključnih aktera u poljoprivredi i ruralnom razvoju kako bi ih pripremio i prilagodio EU standardima u oblasti poljoprivrede.

Odatle je realiziran projekt edukacije poljoprivrednika "Unapređenje kapaciteta ključnih aktera poljoprivrednog razvoja na području USK". Edukacija poljoprivrednika se, također, odvija u okviru USAID-ovog projekta FARMA, gdje PLOD Centar organizira niz radionica o poslovnom planiranju i vođenju evidencije na farmama.

Autor: M. Dedić

skenan
25.10.2010., 14:03
U petoj godini postojanja preduzeće Thermoflux iz Jajca ima ozbiljne ponude da svu svoju proizvodnju kotlova proda Evropi, iako je potražnja i u BiH daleko veća nego što ova firma trenutno može proizvesti.

- Imamo 30 zaposlenih, a u augustu smo dobili certifikat ISO 9001, koji nam je bio preduvjet za dobivanje CE znaka za naš kotao na pelet Pelling. U narednih trideset dana očekujemo da nam i CE certifikat stigne iz Njemačke, čime ćemo otvoriti vrata ka tržištu zapadne Evrope. Naš kotao Pelling uz pelet može koristiti i drvo, što korisniku pruža dodatnu sigurnost u izboru energenta - kaže nam vlasnik i direktor firme Tomislav Ladan.

Thermoflux dobio je od italijanske kompanije Pasian licencu za proizvodnju njihovih kamina na pelet, za kojima je na bh. tržištu velika potražnja.

- Kamini su jako lijepi, te služe i kao ukras, uz osnovnu funkciju zagrijavanja. Ipak, u našoj proizvodnji smo posebno ponosni na naš kotao TF koji je namijenjen za automatsko sagorijevanje sitnog uglja, koji se uz pomoć regulacije automatski sam dozira. Na našim prostorima je ugalj najjeftiniji energent, te se jako puno koristi za zagrijavanje obiteljskih kuća i proizvodnih pogona, a uz njega se može ložiti i drvo - ističe Ladan.

Jajački Thermoflux, smješten u prigradskom naselju Skela, već je u dva navrata proširivao kapacitete.

Kako ističe njegov direktor, nova dva međunarodna certifikata, za čije dobivanje su izdvojene desetine hiljada maraka, bit će ulaznica za gladno tržište zapadne Evrope.

Tako BiH, osim po izvozu energenta peleta, postaje zelena oaza zapadnjacima i za peći, koje polako osvajaju i domaće tržište.

Autor: A. DŽONLIĆ

skenan
25.10.2010., 14:03
U Tržnom centru Bingo koji je otvoren u Prijedoru zaposleno je stotinjak radnika. U izgradnju i opremanje ovog tržnog centra, inače prvog na području RS, prema riječima Senada Džambića, vlasnika kompanije koja trenutno zapošljava 4.000 radnika, uloženo je 15 miliona maraka.


- Pravilo naše kompanije je da plasiramo robu iz domaće proizvodnje i to pravilo primijenit ćemo i u Prijedoru jer će se u našem tržnom centru naći i Mirini proizvodi, ali i proizvodi drugih prijedorskih preduzeća - kazao je Džambić i najavio da će novi Bingo tržni centar uskoro biti otvoren i u Modriči.


Autor: M. Z.

skenan
25.10.2010., 14:05
Teslićka fabrika za proizvodnju gornjih dijelova obuće i gotove obuće ''Škrebić kompani'' zaposlit će u narednoj godini dana oko 100 novih radnika, rekao je direktor i vlasnik ovog kolektiva Dragutin Škrebić.

On je naglasio da je firma počela sa radom prije 13 godina u zakupljenom prostoru sa skromnom tehnologijom i petnaestak radnika.

Škrebić kaže se plan razvoja iz godine u godinu realizovao, tako da je investiranjem proteklih godina izgrađena savremena fabrika u kojoj je trenutno zaposleno 160 radnika.

U toku je izgradnja još jedne proizvodne hale. Radovi na izgradnji novog objekta su već u poodmakloj fazi i sada će se raditi na unutrašnjem uređenju.

- U ovaj posao će biti investirano više od 500.000 KM, a posao će dovršetkom ovog projekta najkasnije do kraja ove godine dobiti još 50 novih radnika, a razvojnim planom ovog kolektiva planirano je u narednoj godini zapošljavanje još 50 novih radnika,čime će se proces proizvodnje potpuno zaokružiti, kaže Škrebić.

Trenutno se u ovom kolektivu dnevno proizvode oko 1.200 pari gornjih dijelova obuće i oko 300 pari gotove obuće, što će se znatno povećati uvođenjem nove linije nakon izgradnje novog objekta i nabavke montaže za proizvodnju modne gotove obuće. Škrebić kaže da je plasman robe osiguran na duži vremenski rok s austrijskom firmom ''Gabor''.

Za 13 godina postojanja fabrike plate sa svim obavezama koje ih prate redovno se isplaćuju, a osiguran je prevoz za sve radnike, kao i topli obrok u vlastitoj kuhinji.

Autor: SRNA

skenan
25.10.2010., 14:07
U Banjaluci je danas Fabrika "Nova DI Vrbas" otvorila pogon za proizvodnju masivnih drvenih ploča u koji je investirano 3.500.000 KM, što će omogućiti zapošljavanje 50 novih radnika.

Pogon su svečano otvorili ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske (RS) Slobodan Puhalac i vlasnik Fabrike "Nova DI Vrbas" Ljubomir Ćubić.

- `Vrbas` nastavlja razvojni program i uspostavljanje novih tehnologija i proizvoda. Fabrika će, uz 50 zaposlenih u novom pogonu, imati ukupno 400 zaposlenih i u narednoj goditi obezbijediti izvoz od 12 do 15 miliona KM, rekao je Puhalac i istakao da je ova fabrika pozitivan primjer privatizacije.

Puhalac je napomenuo da je Vlada RS u dva navrata pomogla "Vrbasu", odobrivši ukupno 250.000 KM za podsticaj izvoza.

Direktor Fabrike "Nova DI Vrbas" Dragiša Kalinić rekao je da je u nizu aktivnosti koje je firma pokrenula u sklopu programa isporuke namještaja za Njemačku, jedna od bitnih i nabavka opreme za proizvodnju ljepljivih ploča koje se proizvode u sklopu ovog programa.

- Riječ je o opremi u svijetu renomiranog proizvođača `Vajnig grupe`, koji je u roku uveo mašine u sam proces rada, tako da smo za dva mjeseca postigli planiranu proizvodnju od pet kubnih metara ploča u jednoj smjeni, rekao je Kalinić, najavivši da će povećanje proizvodnje do kraja godine omogućiti zapošljavanje dodatnih 50-tak radnika.

On je kazao da fabrika danas proizvodi jedan šleper dnevno, što podrazumijeva oko 50 vitrina i komoda, koje se direktno plasiranu na zapadnoevropsko tržište, a da je novi kapacitet projektovan za proizvodnju kapaciteta do šest šlepera dnevno.

Direktor kompanije "Lignopro", zastupnika "Vajnig grupe" za BiH Nedim Kolašinac naveo je da se njemačka kompanija bavi proizvodnjom uređaja za obradu masivnog drveta, te da egzistira više od 100 godina.

Regionalni menadžer prodaje za istočnu Evropu "Vajniga" Verner Špan istakao je da je riječ o najmodernijem pogonu za proizvodnju ploča od masivnog drveta.

Autor: SRNA

skenan
25.10.2010., 14:08
Banjalučka Fabrika obuće "Bema" proizvešće cipele za rudare čileanskog rudnika San Jose, koji su spaseni nakon što su više od dva mjeseca bili zatočeni u jami.
"Bema će napraviti cipele za novi početak života rudara", navodi se u saopćenju iz ovog preduzeća.


Iz "Beme" najavljuju da će jedan par cipela namijeniti čileanskom predsjedniku Sebastianu Pineru i njegovoj supruzi.


"Pinjero je ujedinio narod Čilea" tokom akcije spasavanja ugroženih rudara, navode iz "Beme".


Čileanski rudari, njih 33, izvučeni su iz jame rudnika San Jose, gdje su proveli 69 dana.


Rudari rudnika San Jose postavili su svjetski rekord u vremenu provedenom pod zemljom, a priča o njima obišla je svijet.


Autor: SRNA

skenan
25.10.2010., 14:09
Na deponiju Fabrike šećera Bijeljina, u selu Velika Obarska, do jučer je iz Srema u susjednoj Srbiji dopremljeno 20.000 tona šećerne repe. Kampanja prerade počet će kada zalihe dostignu 30.000 tona repe.

Jučer su potpaljeni kotlovi u fabričkoj Energani snage osam megavata, a početak kampanje prerade čeka i 22.000 tona uglja dopremljenog iz rudnika Tuzlanskog kantona.

Otklonjeni nedostaci

- Oni koji nisu vjerovali da će fabrika koja 18 godina nije radila ipak biti pokrenuta nakon što ju je privatizirao strateški partner Agrokop Banja Luka, definitivno su razuvjereni. Sve proizvodne linije su spremne, a u hodu se otklanjaju svi nedostaci. Uz sadašnjih 240 radnika, svakodnevno nam se javljaju stari radnici fabrike ili novi ljudi željni posla - tvrdi Rade Rakić, pomoćnik direktora za pripremu fabrike.

Rakić ističe da je za ovogodišnju kampanju planirana prerada 200.000 tona šećerne repe, dok je prerada 400.000 tona sirovine ukupni kapacitet jedine fabrike šećera u BiH, koja je s radom počela 1980. godine. Tokom rata, fabrika je pokradena i devastirana, iako u Semberiji nije bilo direktnih ratnih djelovanja.

Mukotrpni i skupi posao remonta i revitalizacije postrojenja obavilo je nekadašnje jezgro radnika i rukovodstva fabrike s Radetom Rakićem i Mehom Fafulićem na čelu.

Odriješene ruke

Na posao su pozvani svi stari radnici, od kojih su mnogi ponovo u radnim odijelima fabrike. U prijemnom laboratoriju vođa smjene je predratna radnica Sabiha Selimović, hemijski tehničar, a kako nezvanično saznajemo, među zaposlenima je i 50 Bošnjaka, nekadašnjih radnika fabrike.

Rukovodstvo tvrdi da su od vlasnika fabrike dobili odriješene ruke i uputstva da u radni odnos primaju stare radnike i sve one koji znaju raditi poslove za koje će biti zaduženi.

Autor: E. MUSLI

skenan
25.10.2010., 14:10
U bijeljinskoj Tvornici za preradu voća i povrća Sava, koja je krajem prošle godine privatizirana, u toku su pripreme za dobivanje certifikata ISO 9001 i HCCP kako bi se unaprijedio kvalitet proizvoda. Većinski vlasnik Milorad Krstić želi da plasira proizvode Save na domaće i inozemno tržište.

Mini diskont

Prema riječima Dragomira Ljubojevića, savjetnika generalnog direktora za marketing i komunikacije, na osnovu saradnje s pet distributivnih kuća, proizvodi Save već se prodaju na kompletnom bh. tržištu, a od naredne godine planiran je izlazak na tržište Evrope.

- Pokušavamo razviti široku distributivnu mrežu i da se naši proizvodi nađu u što više maloprodajnih objekata širom BiH. U krugu tvornice otvorili smo i mini diskont, a Sava će i ubuduće otkupljivati samo kvalitetne sirovine kako bismo zadržali kvalitet finalnog proizvoda - kaže Ljubojević za "Avaz".

U isto vrijeme, realizira se plan nastupa na evropskom tržištu. S poslovnim partnerima iz Austrije već se pregovara o nabavci novih mašina i opreme, a protekle sedmice tvornicu je posjetio Manfred Hofman (Hoffman), doktor ekonomskih nauka iz Njemačke, koji već godinu priprema elaborat za plasman Savinih proizvoda na tržište Evrope.

Radna snaga

Milorad Krstić, koji je u revitalizaciju fabrike uložio nekoliko miliona maraka, želi stvoriti uspješno preduzeće.

- Tržište Evrope je ogromno, a evropskim prerađivačima možemo konkurirati i kvalitetom i jeftinijom radnom snagom. Iako je i moj cilj da ostvarim profit, želim da radnici Save dobro žive od svog rada - kaže Krstić.

Autor: E. Musli

skenan
25.10.2010., 14:11
U septembru ove godine Bosna i Hercegovina je ostvarila izvoz u vrijednosti od 628 miliona KM, a uvoz od 1,27 milijardi maraka. U okviru ostvarenog vanjskotrgovinskog prometa pokrivenost uvoza izvozom iznosila je prošlog mjeseca 49,1 posto.

Zdenko Milinović, direktor Agencije za statistiku BiH, kazao je da je za devet mjeseci ove godine ostvaren izvoz u vrijednosti od 5,22 milijarde KM, što je za 29,1 posto više nego u istom periodu lani.

- Uvoz je vrijedio 9,91 milijardu KM, što je za 8,7 posto više u odnosu na isti period prethodne godine - kazao je Milinović objašnjavajući da je devet mjeseci pokrivenost uvoza izvozom iznosila 52,7 posto, dok je vanjskotrgovinski deficit iznosio 4,68 milijardi maraka.

U ovom periodu najviše se izvozilo u Njemačku, i to u vrijednosti od 794 miliona KM, a uvozilo iz Hrvatske za 1,48 milijardi maraka.

Obični metali najviše traženi

U periodu od januara do septembra najveće učešće u izvozu iz BiH imali su obični metali i njihovi proizvodi s ukupnom vrijednošću od 1,19 milijardi maraka. Najveće učešće u uvozu ostvareno je kod mineralnih tvari, i to u vrijednosti od 2,18 milijardi KM.

Autor: B. TURKOVIĆ

skenan
25.10.2010., 14:11
Lukavačka kompanija Lamina inžinjering na austrijsko tržište ovih dana izvezla je prvu visokoenergetsku kuću pravljenu od prirodnih materijala. Montažnu pasivnu kuću "Copule" veličine 120 metara kvadratnih kupila je jedna firma iz Graca, a njena tržišna vrijednost je 100.000 eura.

- Rađena je od potpuno prirodnih materijala, visokokvalitetnog uslojenog lijepljenog lameliranog drveta, s termoizolacijom na bazi celuloze. Ovaj objekt podrazumijeva malu potrošnju fosilnih goriva i neobnovljivih izvora energije. To znatno utječe na potrošnju energenata za grijanje i na emisiju ugljendioksida - kaže za "Avaz" Seudin Hidić, direktor Lamina inžinjeringa.

Specifičnost objekta je u tome što se u cijelosti gradi po sistemu ključ u ruke, s interijerom izgrađenim u krugu tvornice, te se gotov proizvod izvozi na tržište. Gradnja kuće traje 60 dana.

Lumina inžinjering trenutno planira izgraditi 18 ovakvih kuća koje će plasirati na strano tržište, a već duže vrijeme izvoznici su sličnih, niskoenergetskih kuća, koje prodaju po nižim cijenama.
Niskoenergetske kuće do sada su izvozili u Austriju i Hrvatsku, a u planu je i plasman na makedonsko tržište.

Autor: A. Mu.

skenan
25.10.2010., 14:13
Uspješan odgovor na pitanje kako privući mušterije oduvijek je u osnovi svakog dobro urađenog posla. Pored ponuđenog dobrog proizvoda ili kvalitetne usluge, važno je privući pažnju javnosti. Bijeljinske zanatlije odnedavno svoje usluge nude po uzoru na savremena marketinška pravila.

Servis za bicikle u ulici Miloša Obilića za reklamu ima visoko podignut bicikl koji se zahvaljujući fluorescentnim oznakama vidi i noću. Na sličan način građani mogu primijetiti i radionicu za popravku starih i izradu novih kazana za pečenje rakije u Novom Naselju pored sela Dvorovi. U obilju ponuda, na ovakav način vlasnici ovih zanatskih radnji sigurno neće ostati neprimijećeni, a ostalo je stvar kvaliteta usluga i zadovoljnih mušterija.

Autor: E. M.

skenan
25.10.2010., 14:14
Nevladina organizacija "Terra Sana", koja realizira projekte iz oblasti poljoprivredne proizvodnje, pokrenula je projekat zaštite i brendiranja rakije koja se proizvodi od kruške "crnice". Kako kaže predstavnik ove organizacije Enes Kurtović, na ovaj način želi se revitalizirati uzgoj ove vrste kruške, s obzirom na to da je u velikoj mjeri potiskuju druge sorte ovog voća.

- Kruška "crnica" stoljećima se uzgaja na širem području Grmeča, ali je sadašnji razvoj voćarstva potpuno zanemario ovu sortu i prijeti joj izumiranje - kaže Kurtović.

"Terra Sana" je izradila projekat sadnje novih stabala ove sorte kruške, te proizvodnju nadaleko poznate rakije izuzetnog kvaliteta koja bi se prodavala na tržištu.

- Zanimljivost kod ove sorte je da njeni plodovi u vrijeme berbe nisu jestivi pa mora proći određeni period u kojem dolazi do sazrijevanja ploda pri čemu nastaje tamnosmeđa slatka masa izuzetnog okusa - objašnjava Kurtović.

Donijeli je francuski vojnici

Prema nekim podacima, kruška "crnica" je na ove prostore došla u vrijeme Napelonovih osvajanja, a prema historičarima, u to vrijeme je svaki francuski vojnik morao u ruksaku nositi sadnicu nekog voća te je posaditi tamo gdje se njegova jedinica stacionira. Zato se u ovoj regiji ova kruška naziva i "napoleonkom".

Autor: M. D.

skenan
25.10.2010., 14:15
Polje džinovskih tikava na imanju Izeta Herende u Zupčićima kod Goražda samo djelimično pokazuje sa kakvim poljoprivrednim potencijalima raspolaže grad na Drini. Uzgojem tikava Herenda se bavio i prethodnih godina, ali je njihovom sadnjom u voćnjaku sa sistemom navodnjavanja „kap po kap“, proizveo primjerke rekordne veličine.
- Da nije bilo vode ne bi mogle ovoliko narasti. Njihova težina je u prosjeku oko 40 kilograma, ali par komada ima više od 50 kilograma. Rekorderka je teška 54 kilograma - kaže Herenda.
Odmah uz parcelu džinovskih, Izet uzgaja i posebnu vrstu tikava sa sjemenkama bez ljuske.
- Ona je i kvalitetnija za pitu tikvenicu, a dobra je i za ove sportske manifestacije nakon kojih dvorane ne bi bile pune smeća. Sjemenke samo ispržite i cijele konzumirate, bez bacanja ljuski - dodaje Herenda.
Sjemena je dobio od prijatelja iz Turske, podlogu pripremio sa stajskim đubrivom, a uz kvalitetan dotok izvorske vode rezultati nisu mogli izostati. Herenda kaže da uzgoj ove sorte povrća nije puno težak, ali problemi dolaze na kraju kada se proizvođač suoči sa nemogućnošću plasmana.
- Da imam kupca sa ove parcele od tri dunuma ja bih sada imao 15 tona kvalitetne bundeve. Ovako, proizvodim sok. Bundeva se dobro ispeče pa se propasira i onda se dolijeva sok od jabuke i kuha. Tako dobijete pravi đus, puno kvalitetniji od onog iz tržnih centara kaže Herenda.
Trgovački lobiji



- U predizbornim kampanjama svim političkim partijama puna su usta poljoprivrede, ali čim izbori prođu seljaka niko i ne gleda. Od zemlje se može živjeti samo treba obezbijediti tržište, da ovdje dođu kamioni na njivu, a ovako sve što radimo radimo bez cilja, jer trgovački lobiji ubijaju našu proizvodnju - ističe Izet Herenda.


Lubenice i kikiriki



U Zupčićkom polju Herenda je proizvodio i lubenice koje su dostizale težinu od 22 kilograma, pa čak i kikiriki.



- Sjeme kikirikija iz Makedonije je prije rata donio moj brat. Nisam mogao da vjerujem da se, kada uzraste poput graška i obehara, sav behar mora zatrpati zemljom. Nisam vjerovao da će to išta roditi, ali kada je došla jesen iznenadio sam se količinom sjeća se Herenda.

Autor: Al. BAJRAMOVIĆ

skenan
25.10.2010., 14:19
Iako je na početku ljeta izgledalo da bi ova godina mogla biti rekordna po urodu šljiva, najvažnijeg poljoprivrednog produkta ovoga kraja, to se nije dogodilo. Ljetos je suša uzela svoj danak, pa je u nekim dijelovima općine urod sasvim podbacio.
Već godinama na rezultate berbe značajno utječe i šarka, najopasnija bolest šljive, koju zbog nemogućnosti izlječenja nazivaju i rak šljive. Bolest je prije nekoliko decenija napala tradicionalnu sortu „požegača“ i svi pokušaji da se širenje zaustavi do sada su ostali bez uspjeha.


Kako do tržišta



Ipak, šljiva i ove godine im dovoljno za pekmez, za rakiju i sušare. Dok je u okolini Prozora i u južnim dijelovima općine prinos znatno umanjen, u Gornjoj Rami ovih dana pojedini vlasnici šljivika ne znaju šta s plavim sočnim plodovima. Uglavnom, najveći dio istresa se u rakijske kace, ali i to stvara proizvođačima rakije probleme, jer se na zalihama nalaze znatne količine šljivovice iz ranijih godina.
Neshvatljivo je da, osim pojedinačnih pokušaja da se šljivovica flašira i etiketira, nema organizovanih aktivnosti na udruživanju proizvođača domaće šljivovice, što bi omogućilo jednostavniji i brži izlazak na domaće i strano tržište. Čak ni sajam „Dani šljive“ na tom planu nije dao značajnije rezultate.


Podjela posla



Ovdje se smatra da je za rakiju i pekmez najbolja, odnosno najslađa šljiva koja se bere oko Miholja, pa smo u šljiviku porodice Nuspahić, samo dan nakon Miholjskog derneka, zatekli berače, koji se drže stare podjele posla da muškarci tresu a žene sakupljaju plodove. Dvije Šerife i jedna Vasva sakupljaju u gajbe plave plodove koje Almir snažnim rukama otrese sa stabala.


U novije vrijeme za berbu se koriste cerade i najloni sa kojih se plodovi brže sakupljaju.

Autor: H. MANOV

skenan
25.10.2010., 14:21
Više od 500 turista iz cijele Slovenije u petak je vozom stiglo u, kako su rekli, prijateljsko mjesto, grad na Neretvu. Tako je na željezničkoj stanici u Mostaru vladala nezapamćena gužva, a Slovenci nisu krili oduševljenje lijepim dočekom kojeg su im priredili Turistička zajednica Mostar i Putna agencija "Almira-travel".

Uživajući u tradicionalnim igrama BiH koje je izvela folklorna grupa "Ornament", slovenski turisti su mahali zastavicama i neumorno škljocali fotoaparatima i kamerama kako bi ovjekovječili trenutak dolaska u sunčani Mostar.

Putovanje vozom

Putovanje vozom, kako su nam kazali slovenski turisti, mnogo je drugačije. Atmosfera je, naveli su oni, uvijek ljepša jer ljudi osim što razgovaraju, vesele se i pjevaju.

- Uvijek je lijepo doći u BiH. Jako ste ljubazni i divno nas primite, stoga stvarno volimo da dođemo. Obići ćemo Stari grad, naravno, a potom ćemo na prve ćevape na vrelo Bune. Obići ćemo Međugorje, Počitelj, a malo ćemo se spustiti i do mora. Vraćamo se u nedjelju, ponovo vozom do Sarajeva, kako bismo obišli i vaš glavni grad - rekla nam je jedna od vodiča iz Slovenije.

Ogroman značaj

Zadovoljstvo njihovim dolaskom nije krio ni Mensud Duraković, voditelj Turističke zajednice Mostar, koji nam je kazao da je riječ o prvoj grupi te da tokom mjeseca očekuju dolazak oko pet hiljada turista iz Slovenije.

- Ovo je plan turističke zajednice o produženju ljetne sezone. Već smo lani u organizaciji "Almira travel" imali sličan dolazak slovenskih turista i nadam se da će ovo prerasti u tradiciju, jer značaj je zaista ogroman. Dovoljno je samo reći da će svaki dinar kojeg Slovenci potroše ostati u HNK i Mostaru, a na ovaj način nastavit ćemo razvoj turizma koji je u stalnom porastu - ističe Duraković.

Prema ocjenama turističkih radnika, Slovenci su jako dobri turisti.

Najbolja sezona

Ljetnu turističku sezonu, Duraković je ocijenio najboljom poslijeratnom.

- O tome svjedoči broj dolazaka, noćenja i ostvareni prihodi u ugostiteljstvu. Koliko će drugi pokazatelji to reći ne znam, ali mislim da smo jako dobra turistička destinacija koja ima trend rasta - kazao je Duraković.

Autor: M. SMAJKIĆ

skenan
25.10.2010., 14:22
Na inicijativu Udruženja poljoprivrednika, Udruženje žena „Most“, Udruženje pčelara „Bagrem“ i Udruženje građana „Poljoprivrednik“ iz Jablanice, Zemljoradnička zadruga je uz pomoć Općine na platou Gradske pijace organizovala manifestaciju „Jablanički dani zdrave hrane, ljekobilja i pčelarstva 2010“.


Cilj manifestacije bio je da ljudi koji u anonimnosti rade i obavljaju određene aktivnosti to prezentuju.


Manifestacija je bila izložbeno-prodajnog karaktera, tako da su posjetioci mogli kupiti i probati proizvode i upoznati se sa radom udruženja.


Održan je okrugli sto na temu „Zdrava hrana put dobrog zdravlja“, gdje je gost predavač bio prof. dr. Nezir Tanović, ekspert iz ove oblasti. Najbolji izlagač je bračni par Halil i Miralema Čilić, kojima su dodijeljene nagrade i zahvalnica.


- Bavimo se poljoprivredom već 10 godina. Moja žena je članica Udruženja „Most“, pravimo šarene salate, sirće, džemove i mliječne proizvode - kazao je Halil Čilić.


- Iz ovog što možemo vidjeti, Jablanica je spremna za jedan savez udruženja, a proizvodi koji su nam prezentirani su najboljeg kvaliteta. Pojedini proizviđači i Udruženja izrastaju i postaju prepoznatljivi posebno po ovim proizvodima - istakao je prof. Tanović.



- Osnovna ideja je bila da se promoviraju ljudi koji obavljaju neke aktivnosti, koji su udruženi u svoja udruženja. Svi oni dobro rade i osjetili smo potrebu da se oni zajednički predstave svojim sugrađanima i šire - kaže Emir Šukman, direktor Zemljoradničke zadruge.



Prerađevine od grožđa


Jedna od izlagača bila je i Samija Grabovac.
- U zadnjoj dekadi moja porodica i ja bavimo se proizvodnjom raznih alkoholnih pića, a sve su prerađevine od grožđa. Imamo lozu, ekstra lozu, razne vrste travarica, bijela i crvena vina, a pošto se ja bavim malo i slikarstvom potrudila sam se da to osmislim na malo ljepši način - kazala je Samija Grabovac, članica Udruženja „Poljoprivrednik“ iz Jablanice.


Autor: E. Brkić

skenan
25.10.2010., 14:24
Svjetski stručnjaci su rekli svoje, livadski med Rajka Radivojca (44), pčelara iz Prijedora jedan je od tri najbolja na svijetu u ovoj kategoriji. Priznanje i plaketu za osvojeno treće mjesto Rajko, inače i predsjednik Udruženja pčelara iz Prijedora, dobio je na Svjetskom ocjenjivanju meda koje je pod pokroviteljstvom Svjetske pčelarske organizacije (Api-mondije) od 26. septembra do 2. oktobra organizovano u Semiču u Sloveniji.


- U šali kažem da moja bronza sija kao zlato jer su se na sajmu pojavili takmičari iz 14 zemalja. Bez medalja se, siguran sam u to, ne bi vratili još neki moji pčelari, članovi Udruženja, jer znam kakav med proizvode. Možda čak i bolji od mog skromno priča Rajko koji se pčelarstvom porodično bavi punih 17 godina.
Dodaje da je žiri sastavljen od 13 vrsnih znalaca iz nekoliko zemalja bio prilično strog.
- Na Sajmu se pojavilo oko 600 uzoraka livadskog meda. Strogu kontrolu, sve potrebne hemijske analize, provjeru čistoće,boje, mirisa... i osjetljiva nepca žirija prošla je polovina uzoraka. Moje iznenađenje je tim veće što sam se ja u Semiču pojavio sa samo jednim uzorkom ovog meda kojeg proizvodim u svom pčelinjaku u Petrovom gaju - kaže Rajko. Mišljenja je da se na ovakvim i sličnim takmičenjim može svašta naučiti, ali i probati, poput vina od meda koje će, pošto je recept dobio, pokušati i sam napraviti.



Briljirali Slovenci i Amerikanci


I dok se u Semiču ocjenjivao kvalitet meda, gdje su briljirali Slovenci i Amerikanci, koji su u ukupnom plasmanu osvojili prvo, odnosno drugo mjesto, u Ljubljani, Mariboru i Celju „Api-mondija“ je organizovala još neke sadržaje, poput takmičenja u ocjenjivanju kvaliteta pića od meda, gdje su opet Slovenci bili najbolji.
Na svjetskom sajmu pčelarstva u Sloveniji predstavljena su i dostignuća u apiterapiji, liječenju pčelinjim proizvodima i organizovana izložba pčelarske opreme.


Autor: M. Z.

skenan
25.10.2010., 14:25
Više od 50 izlagača iz skoro svih hercegovačkih općina jednoglasni su u ocjeni da je organizovanje Sajma „Plodovi mediterana“, koji se već treću godinu zaredom održava u Stocu, potez koji se dugo vremena čeka.


Upravo ovakve manifestacije u mediteranskom biseru, što je grad na Bregavi u punom smislu te riječi, mogu otvoriti poglavlje nekih ljepših i pozitivnijih priča iz tog grada. U razgovoru s izlagačima iz Stoca i Neuma uvjerili smo se u takvu ocjenu.


Pero Matić iz Neuma izložio je svoje masline i maslinovo ulje. U ćaskanju s Bajrom Miljanovićem iz Ošanjića kod Stoca padaju i dogovori kako slične manifestacije proširiti i češće ih organizovati. Na Bajrinom štandu bogat repertoar: nar i narov sok, suhe i svježe smokve, slatko i pekmez od smokava, drijenjak, sok od drijenjka, suhi plodovi smreke.


- Nešto se u Stocu konačno mora promijeniti nabolje. Ljudi bi konačno trebali imati oslonac i motiv da se bave proizvodnjom voća i povrća, a ovo podneblje je Bogom dato za tu djelatnost - rekao nam je Miljanović.


Pavo Mustapić iz Stoca na svom štandu je izložio stolačke narove „sladunce“ i „glavaše“. Uzgoj i proizvodnja rasada smokve i nara u baštama Pave Mustapića dio je tradicije koja traje 40 godina.



Uz prijatnu atmosferu sve se odvija pod dirigentskom palicom trojca Petko Nikolić, Enver Zele i Zoran Raič, koji su prije tri godine i doveli u Stolac sajamsku priču znakovitog imena: Plodovi mediterana.


Autor: N. Bise

skenan
25.10.2010., 14:30
Bihaćki načelnik Hamdija Lipovača i načelnik Bosanske Krupe Armin Halitović zajedno su posjetili povratnike u bosanskokrupsku MZ Ivanjska.
Posjetu dvojice načelnika povratnici su iskoristili kako bi ih upoznali sa problemima sa kojima se susreću. Kako je rečeno, najveći problemi su pitka voda, slabi putevi, električna energija do nedostatka radnih mjesta i zaposlenosti.
Lipovača je posjetio i poljoprivredno dobro Senije Raković u ovoj mjesnoj zajednici i interesirao se za rad prve farme koza na ovom dijelu BiH. Nakon obilaska postrojenja i farme, izrazio je optimizam zbog ovog poslovnog poduhvata, podsjećajući na namjeru Tonija Megglea, počasnog građanina Bihaća i vlasnika kompanije „Meggle“, da na području USK investira u djelatnost kozarstva i proizvodnju kozijih mliječnih proizvoda.
Kako kaže Senija Raković, njena farma sa oko 500 koza nabavljenih u Norveškoj, proizvodit će i prerađivati mlijeko za tržište Bliskog istoka.

Autor: I.N.Š.

skenan
25.10.2010., 14:31
U tuzlanskom naselju Solana jučer je svečano otvorena moderna deponija „Upravljanje čvrstim otpadom u BiH“.


- Iskoristili smo priliku i uzeli kredit od šest miliona maraka za modernizaciju i opremanje stare sanitarne deponije „Desetine“. Nova deponija posjeduje objekat od 2.200 kvadrata za reciklažu komunalnog otpada, kapaciteta 75.000 ekvivalent stanovnika, što znači da u dvije smjene možemo reciklirati komunalnog otpada koliko za dan proizvede 150.000 stanovnika. Riječ je o najmodernijoj deponiji i prvoj ovakve vrste u BiH i regionu - kazao je Aid Berbić, zamjenik šefa Službe za komunalne poslove općine Tuzla.



Deponija, koja ispunjava sve standarde sličnih u zemljama Evropske Unije, omogućava reciklažu otpada, koja se nakon procedura recikliranja faktički pretvara u robu za prodaju. Postrojenje predviđa mogućnost odvajanja plastike, papira, željeza, raznih vrsta metala, obojenih ambalaža, PVC i PET boca, pa je jako blizu i realizacija ideje za dodatnim prihod od prodaje recikliranih materijala moguća.


Deponijom će biti pokriven čitav rejon općine Tuzla, a pored izgradnje nove hale sa najmodernijim postrojenjem za reciklažu, od kreditnih sredstava obnovljen je i vozni park tuzlanskog „Komunalca“, koji će upravljati deponijom.



Osim voznog parka „Komunalca“ koji je obnovljen u okviru ovog projekta Svjetske banke i Općine Tuzla, za potrebe deponije nabavljena su i specijalna vozila i kompaktori, te oko hiljadu posuda za odlaganje smeća.



Ispoštovati norme EU

Već postoji i idejni projekt za proširenje deponije, kako bi se u narednom periodu u potpunosti ispoštovale norme EU za deponovanje otpada.

Autor: A. Mu.

skenan
25.10.2010., 14:33
Zavod za zaštitu kulturnog naslijeđa USK u Bihaću, na čelu sa direktorom Mirzetom Mujadžićem, zahvaljujući iznimnom radu u pripremama projekta „Razvoj eko-zone Nacionalnog parka Una i obogaćivanje njegove turističke ponude“, u timskom radu sa Općinom Bihać i nevladinom organizacijom PLOD, omogućio je plasiranje sredstava Evropske unije od 438.295 eura. Ovo je do sada najveća suma izdvojena za turističku ponudu u historiji USK.


- Bez vašeg učešća i timskog rada ne bismo mogli pripremiti ovako kvalitetnu aplikaciju - u pismu zahvale direktoru Mujadžiću istakao je direktor PLOD ce- ntra Haris Komić.


Prije pola mjeseca delegacija EU potpisala je sa Općinom Bihać ugovor o realizaciji projekta „Razvoj eko-zone NP Una i obogaćivanje njegove turističke ponude“ u vrijednosti od gotovo 900.000 KM.


- Od 12 ponuđenih projekata odabran je jedan koji uključuje sva dobra kulturnog naslijeđa na prostoru Nacionalnog parka Una, zajedno sa kontaktnim zonama Parka - kaže Mujadžić.


Podršku Mujadžiću u ovom poslu pružio je resorni ministar kulture Amir Hadžić. Na području NP Una među brojnim spomenicima graditeljske kulture nalazi se i osam srednjovjekovnih utvrda, kao i drugi primjerci graditeljske baštine.



Iako Zavod za zaštitu kulturnog naslijeđa USK radi bez velike medijske pompe, ostalo je neprimijećeno da je ova ustanova u aprilu 2010. godine od Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH dobila pismo zahvalnosti. U njemu se ističe zasluga Zavoda i njegovog direktora u dodjeli nagrade EU za kulturno naslijeđe „Europa Nostra 2010“ u kategoriji „Predanost u radu na polju zaštite kulturno-historijskog naslijeđa“.


Da podsjetimo, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH jedina je evropska institucija koja je u 2010. godini dobila ovo priznanje.


Autor: M DEDIĆ

skenan
25.10.2010., 14:36
U zavidovićkoj firmi „Komi“, vlasnika Remzije Kadrića, već desetak godina proizvodi se drveni ćumur. Ideju za vlastiti proizvod dobio je od prijatelja „sa zapada“, koji je tražio da kupi veću količinu ćumura. Mala proizvodnja ćumura od maja ove godine prerasla je u pravi biznis.


- Od rođaka sam dobio na korištenje plac, 11 kilometara uz rijeku Krivaju, na području između naselja Brezik i Krivaja. Zaposlio sam dva radnika i prezadovoljan sam - kaže Remzija Kadrić.


Na pitanje kako teče sam postupak proizvodnje ćumura, Remzija spremno odgovara:


- Glavna sirovina je drvo koje više nije za upotrebu, najčešće ostatak od drvene sječe. Što je drvo tvrđe, ćumur je kvalitetniji. Drva se redaju u obliku kupole. Na sredini se ostavi otvor u vidu dimnjaka.


Drva se zatim oblažu travom, potom zemljom. U sredinu se sipaju žar i sitna drva. Poslije izvjesnog vremena sa strana se buše tzv. lule gdje dolazi do sagorijevanja peći. Proces sagorijevanja traje 15 dana i tada se vrši oprašivanje ćumura, nakon čega se dobije gotov proizvod - pojašnjava Kadrić.



Jedini problem, ako se tako može nazvati, jeste nedostatak radne snage.



- Nije tačno da nema posla. Posla ima, ali ljudi neće da rade - naglašava Kadrić.
Kako saznajemo, plaća radnika u firmi „Komi“ je 1.000 KM, uz dva obroka dnevno. Distribucija ćumura našla je svoj put i prema zemljama Beneluxa, ali i na lokalnim prodajnim mjestima.

Autor: Ar. M.

skenan
25.10.2010., 14:39
Grupa od 15 turoperatora iz švicarske Turističke agencije "Travel Gate" posjetila je jučer Mostar, Blagaj i Počitelj, kako bi se informirali o turističkoj ponudi ovih destinacija u Hercegovini.

Po povratku u Cirih, gdje je sjedište agencije, napravit će katalog o bogatoj turističkoj ponudi u BiH, s posebnim osvrtom na lokacije koje su jučer posjetili. Jučer smo ih zatekli kako uživaju u ljepotama Blagajske tekije.

- Nismo previše znali o Hercegovini, a sada smo imali prilike vidjeti dosta lijepih lokacija. Mislim da imate bogatu ponudu za turiste, a mi ćemo švicarskom tržištu predstaviti vaše turističke potencijale - kazala je Leondra Simitovič (Simitovich) iz agencije "Travel Gate".

Ramiz Bašić iz Turističke zajednice HNK, koja je u okviru projekta USAID-a i Norveške vlade upriličila jučerašnju posjetu, rekao nam je da će švajcarski turoperateri doprinijeti boljem predstavljanju turističkih potencijala BiH.

- Tržišta zapadne Evrope su najznačajnija za turizam u BiH. Naša ponuda jeste dosta bogata, ali se mora adekvatno upakovati u vrhunski turistički proizvod - kazao je Bašić.

Autor: A. Du.

skenan
25.10.2010., 14:40
Nakon dugogodišnje sapunice oko izgradnje deponije u Lukavcu i pobune mještana naselja Huskići, zbog čega su propala znatna kreditna sredstva Svjetske banke, općina Tuzla iskoristila je priliku i uzela kredit od šest miliona maraka za modernizaciju i opremanje stare sanitarne deponije „Desetine“, u naselju Drežnik.


Nova hala



Svečano otvaranje deponije, jedine u BiH ove vrste, planirano je za 20. septembar, a uređenje je trajalo nešto manje od godinu dana.


- U saradnji sa Svjetskom bankom pružili smo adekvatne garancije da ćemo sredstva realizovati na efikasan način. Izgrađen je objekat od 2.200 kvadrata za reciklažu komunalnog otpada, kapaciteta 75.000 ekvivalent stanovnika, što znači da u dvije smjene možemo reciklirati komunalnog otpada koliko za dan proizvede 150.000 stanovnika. Riječ je o najmodernijoj deponiji i prvoj ovakve vrste u BiH - kazao je Aid Berbić, zamjenik šefa Službe za komunalne poslove Općine Tuzla.


Deponijom će biti pokriven čitav rejon općine Tuzla, a osim nove hale sa najmodernijim postrojenjem za reciklažu, od kreditnih sredstava obnovljen je i vozni park tuzlanskog „Komunalca“, koji će upravljati deponjom.


Moguće proširenje


- Osim voznog parka „Komunalca“, nabavili smo i mehanizaciju za deponiju, specijalna vozila i kompaktore. Nabavljeno je i oko hiljadu posuda za odlaganje smeća, a riješen je i problem mehanizacije u „Komunalcu“, za barem narednih 10 godina - dodaje Berbić.
Osim o moderniziranoj deponiji „Desetine“, koja je izgrađena prije 20 godina, napravljen je i idejni projekt za njeno proširenje, kako bi se u narednom periodu u potpunosti ispoštovale norme Evropske unije za deponovanje otpada. Zanimljivo je i da se na deponiji na kojoj se nalaze velike količine otpada, neugodan miris uopšte ne osjeti.



Zarada od reciklaže

- Krajem septembra bit će pušteno u probni rad postrojenje za reciklažu otpada. Postrojenje predviđa mogućnost odvajanja plastike, papira, željeza, raznih vrsta metala, obojenih ambalaža, PVC i PET boce, te sve ono što može pokupiti magnet. Tokom probnog rada pokazat će se da li će postojati mogućnost za nova zapošljenja i dodatni prihod od prodaje recikliranih materijala, što mi i očekujemo. Samom reciklažom očekujemo smanjenje otpada za 50 odsto - kazao je Berbić.


Autor: A. MUSLIMOVIĆ

strelok
26.10.2010., 13:52
Još da hoće osvanut' vijest o 150-om kilometru autoputa:(..laganica..satić do Save,satić do Une, začas do Drine:o..eh..

eelmaa_1234
26.01.2011., 16:41
nazalost autoputa nemaaa!!! :-P

kljucanin
31.01.2011., 04:34
Još da hoće osvanut' vijest o 150-om kilometru autoputa:(..laganica..satić do Save,satić do Une, začas do Drine:o..eh..
Evo strelok da te malo obradujem



Predsjednik Vlade Republike Srpske Milorad Dodik potpisao je danas u Banjoj Luci okvirni sporazum o saradnji u oblasti izgradnje infrastrukture s predstavnicima Kineske kompanije za međunarodnu saradnju „Žongang“ (China Zhonghang International Cooperationa Co. Ltd), koje je predvodio predsjednik Kompanije Zhao Xiaolong.
Dodik i predstavnici ove kineske kompanije razgovarali su o mogućnostima učešća “Žonganga“ u izgradnji aerodroma u Trebinju i proširenju aerodroma u Banjoj Luci, kao i o učešću u izgradnji autoputeva, brzih cesta, mostova i bolnica u RS, saopćeno je iz entitetske vlade.
Predstavnici kineske kompanije će tokom boravka u Banjoj Luci razgovarati, kako se dodaje, s predstavnicima resornih ministarstava i javnih preduzeća koja se bave infrastrukturnim projektima, da bi se upoznali o dosadašnjim aktivnostima na pripremama za izgradnju aerodroma u Trebinju i autoputeva u RS-u.

tuzlanski
10.02.2011., 00:04
U zavidovićkoj firmi „Komi“, vlasnika Remzije Kadrića, već desetak godina proizvodi se drveni ćumur. Ideju za vlastiti proizvod dobio je od prijatelja „sa zapada“, koji je tražio da kupi veću količinu ćumura. Mala proizvodnja ćumura od maja ove godine prerasla je u pravi biznis.


- Od rođaka sam dobio na korištenje plac, 11 kilometara uz rijeku Krivaju, na području između naselja Brezik i Krivaja. Zaposlio sam dva radnika i prezadovoljan sam - kaže Remzija Kadrić.


Na pitanje kako teče sam postupak proizvodnje ćumura, Remzija spremno odgovara:


- Glavna sirovina je drvo koje više nije za upotrebu, najčešće ostatak od drvene sječe. Što je drvo tvrđe, ćumur je kvalitetniji. Drva se redaju u obliku kupole. Na sredini se ostavi otvor u vidu dimnjaka.


Drva se zatim oblažu travom, potom zemljom. U sredinu se sipaju žar i sitna drva. Poslije izvjesnog vremena sa strana se buše tzv. lule gdje dolazi do sagorijevanja peći. Proces sagorijevanja traje 15 dana i tada se vrši oprašivanje ćumura, nakon čega se dobije gotov proizvod - pojašnjava Kadrić.



Jedini problem, ako se tako može nazvati, jeste nedostatak radne snage.



- Nije tačno da nema posla. Posla ima, ali ljudi neće da rade - naglašava Kadrić.
Kako saznajemo, plaća radnika u firmi „Komi“ je 1.000 KM, uz dva obroka dnevno. Distribucija ćumura našla je svoj put i prema zemljama Beneluxa, ali i na lokalnim prodajnim mjestima.

Autor: Ar. M.


Drago mi je zbog vaseg unosnog posla , ljepo ste opisali postupak dobivanja uglja, koliko sam ja razumio a razumio sam kupole se dime i zagadjuju okolinu, krivaja je strasna lijepa rijeka (necete valjda?), drugo sta se desava sa travom i zemljom poslije postupka nadam se da ste razmisljali o adekvatnom odlagalistu (mislim "nadam se") lijepa zarada jos malo da se pobrinete za ekologiju i eto potpunog uspjeha.

Clausewitz
24.03.2011., 13:57
Izvoz drvne industrije trostruko veći od uvoza

Drvna industrija BiH za 10 mjeseci ostvarila je izvoz od oko 579 milijuna KM, što je za šest posto više nego u istom periodu lani, dok je uvoz bio viši za 0,6 posto i iznosio je oko 198 milijuna KM...

http://manager.ba/clanak/?i=1158

cheguevara
09.06.2011., 22:37
Dugo ništa na ovoj temi tako lijepog naziva, a onda ŠOK.

http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/39355-srbija-prva-bih-posljednja-po-stranim-investicijama-na-balkanu.html

I zadugo ćemo ovako... sve dok nam je politika draža od ekonomije.

fazlic
11.06.2011., 09:06
Dugo ništa na ovoj temi tako lijepog naziva, a onda ŠOK.

http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/39355-srbija-prva-bih-posljednja-po-stranim-investicijama-na-balkanu.html

I zadugo ćemo ovako... sve dok nam je politika draža od ekonomije.
I pored toliki investicija u Srbiji plati im manje od nasih. Nerazumijem u cemu je problem.



BiH po visini plate tek peta u regionu

Datum: 05.06.2011 22:00
Autor: Tanja Šikanjić
BANjALUKA - Rezultati istraživanja o visini prihoda koje je nedavno sprovedeno u Srbiji pokazali su da se, prema visini prosječne plate, BiH nalazi na petom mjestu među zemljama regiona.

Prema ovim podacima, do kojih je istraživanjem došao Zavod za statistiku Srbije, ispred BiH nalaze se Slovenija, Hrvatska, Mađarska i Crna Gora, a manje plate od stanovnika BiH imaju stanovnici Bugarske, Rumunije, Makedonije i Srbije.
Iako se BiH nalazi na petom mjestu po visini mjesečne plate, ipak je mnogo bliže dnu ljestvice.

Naime, plata u BiH, čiji stanovnici primaju u prosjeku 418 evra, dvostruko je manja u poređenju sa platom u Sloveniji, čiji stanovnici mjesečno prime u prosjeku 987 evra. U isto vrijeme, u poređenju sa Srbijom, čiji stanovnici imaju gotovo najmanju prosječnu platu u regionu, razlika je samo 61 evro.

Član Udruženja ekonomista RS SWOT Miloš Todorović rekao je "Glasu Srpske" da, iako je BiH na petom mjestu, ako se porede apsolutni iznosi, razlika između Srbije i BiH nije značajna.

- Ako bismo visine primanja posmatrali u kontekstu životnog standarda, onda je potrebno uključiti i cijene hrane, odjeće i obuće, kao i režijska plaćanja, da bi se imala kompletnija slika - istakao je Todorović.
Prema dosadašnjim istraživanjima, u ukupnim troškovima stanovnika BiH, ako se izuzme iznajmljivanje stana, najviše novca od plate troši se za hranu i piće, i to 36,7 odsto.

Todorović je dodao da, s obzirom na ovoliko učešće hrane u troškovima, porodici sa prosječnim primanjima u BiH ne ostaje mnogo prostora za zadovoljavanje potreba koje ne spadaju u kategoriju osnovnih.

- Potreban bi bio značajno veći iznos da bi naši stanovnici mogli da sebi priušte i neke druge stvari. U to, svakako, spadaju kulturne, obrazovne i druge potrebe. Za većinu građana odlazak na ljetovanje, finansiranje ekskurzija i izleta za djecu predstavlja izuzetno težak zadatak - istakao je Todorović.
Stanovnici Srbije za hranu i piće troše 41,2 odsto zarade, a lošiji životni standard od stanovnika Srbije imaju jedino u Makedoniji, gdje je učešće hrane u ukupnim troškovima 43,4 odsto.

Prosječne plate u martu 2011. godine u evrima


Zemlja plata

Bugarska 352
Srbija 357
Rumunija 358,5
Makedonija 367
BiH 418
Crna Gora 474
Mađarska 518
Hrvatska 755
Slovenija 987

asbhfanaticos
01.09.2011., 20:27
budimo realni i ovo je previsoko,ljudi zivi i sa dosta manje.

almond eyes
02.09.2011., 12:48
budimo realni i ovo je previsoko,ljudi zivi i sa dosta manje.

Ne moze se izaci na kraj mjeseca ni sa ovim,a ne sa manjim.Hajde ti uzmi u ruke prosjecnu BiH platu i prezivi mjesec,ali da ti niko ne pomogne i da nemas nikakvih prihoda sa strane:kokice:

asbhfanaticos
12.09.2011., 18:07
mislio sam da su to ovi koji racunaju te prosjeke u interesu politicara to malo vise uljepsali a situacija na terenu je drugacija

almond eyes
13.09.2011., 00:48
mislio sam da su to ovi koji racunaju te prosjeke u interesu politicara to malo vise uljepsali a situacija na terenu je drugacija

Prosjeci su takvi jer ih "izvlace" plate u administraciji nase vrle drzave.Zato ispada da je prosjek 700-800 KM,a u stvarnosti obican radnik,konobar ili obucar ne vidi toliko para ni za dva mjeseca.Pod uslovom da mu je plata redovna:o
E,sad i da je prosjecna plata kod "obicnih " radnika ipak 7-8 stoja i to nije ni izbliza dovoljno za jednu prosjecnu porodicu.
Potrosacka korpa je oko 1600 KM,pa ti racunaj.Cak i gdje u porodici rade i muz i zena ne mogu sastaviti kraj s krajem i podmiriti sve mjesecne potrebe porodice.

asbhfanaticos
16.09.2011., 17:54
da tako i ja mislim.racunaju u prosjek sve sto se moze staviti i onda nam kazu kako je prosjek plata m od 800 i nesto maraka a ja poznajem ljude koje za mjesec dana u bosni zarade 250 maraka.vecini je ljudi u bosni plata ispod tog prossijeka,zalosno kako sa nama manipuliraju

Mimoza
08.01.2012., 13:43
"Zenička industrija mlijeka" otkupila 6,5 miliona litara mlijeka


Najveća mljekara u srednjoj Bosni, "Zenička industrija mlijeka“ (ZIM) završila je 2011. sa ostvarenim boljim rezultatima u odnosu sa 2010. godinu.
http://static.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/120105122.jpgFoto: Arhiv

Od oko 1.500 kooperanata sa područja Zeničko-dobojskog (ZDK) i Srednjobosanskog kantona (SBK) tokom protekle godine otkupljeno je i u pogonima "Zeničke industrije mlijeka“ prerađeno blizu 6,5 miliona litara mlijeka, što je za četiri posto više nego godinu dana ranije.

Posebno dobri rezultati ostvareni su u prvom polugodištu kada je otkupljeno 3.341.616 litara mlijeka, dok su nešto slabiji rezultati zabilježeni u posljednja tri mjeseca protekle godine.

Direktor "Zeničke industrije mlijeka“, dr. Hajrudin Skender, izjavio je kako se osim na domaće tržište, proizvodi ZIM-a plasiraju i na tržište zemalja u regionu.

"Uprkos svim teškoćama sa kojim se susrećemo i mi i naši kooperanti očekujemo da ćemo u 2012. godini ako ne povećati, onda bar zadržati dostignuti nivo proiz vodnje“, rekao je dr. Hajrudin Skender, direktor "Zeničke industrije mlijeka“ d.d. Zenica.

đizlija
08.01.2012., 14:23
Izvoz drvne industrije trostruko veći od uvoza

Drvna industrija BiH za 10 mjeseci ostvarila je izvoz od oko 579 milijuna KM, što je za šest posto više nego u istom periodu lani, dok je uvoz bio viši za 0,6 posto i iznosio je oko 198 milijuna KM...

http://manager.ba/clanak/?i=1158

i rude i rudnog bogatsva,kao i struje.Učili smo davno kako je to išlo u Kraljevini Jugoslaviji i što je nacionalizovano,također isto urađeno poslije svakog prevrata i u Africi,aziji,Južnoj Americi.Samo to se tada zvao kolonijalizam,a ne tranzicija:mad:

Mimoza
18.01.2012., 20:56
Dobri poslovni rezultati Bosnalijeka u 2011. godini

Uprkos nepoticajnom poslovnom ambijentu u BiH, kompanija Bosnalijek d.d. Sarajevo u 2011. godini je, prema preliminarnim rezultatima, ostvarila ukupan prihod od prodaje u iznosu 106,5 miliona KM, što predstavlja rast od pet posto u odnosu na prethodnu godinu, te netodobit od 5,9 miliona KM ili 42 posto višu u odnosu na 2010 godinu.

Direktor Bosnalijeka Edin Arslanagić danas je na godišnjoj konferenciji za novinare kazao da su od ukupnog prihoda od prodaje 50,3 miliona KM ostvarena na tržištu BiH, a 56,2 miliona KM u izvozu.

"Ostvareni rezultati u izvozu potvrđuju našu strategiju prema razvoju međunarodnog poslovanja, a koja će svoj zamah doživjeti u 2012. godini. Mi nećemo odustati od realizacije naše vizije izrastanja u respektabilnu kompaniju na svjetskom tržištu", kazao je Arslanagić i istaknuo da Bosnalijek ove godine obilježava svoj 61. rođendan.

Dodao je da o kvalitetu Bosnalijeka, također govore i rezultati inspekcije EU-a koja je provedena krajem prošle godine i koja je potvrdila da Bosnalijek radi u skladu s Evropskim standardima dobre proizvođačke prakse (EU GMP), što mu otvara put u Evropu.

Ambiciozni planovi za naredni period

Araslanagić je posebno naglasio da Bosnalijek u 2012. planira ostvariti prihod od prodaje u iznosu 118 miliona KM, što će predstavljati povećanje za 11 posto u odnosu na 2011. godinu.

"Prihodi od prodaje u izvozu bi trebali rasti za cijelih 19 posto, što će rezultirati povećanjem učešća izvoza u ukupnom prihodu od prodaje sa 53 na 57 posto. Planirana netodobit u 2012. trebala bi biti veća za 47 posto u odnosu na dobit u 2011., te bi, prema planu, trebala iznositi 8,7 miliona KM", rekao je Arslanagić.

Naglasio je da Bosnalijek ima ambiciozne planove za naredne tri godine i da bi prihodi od prodaje do 2014. trebali rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od 12 posto, dok bi dobit bilježila stopu rasta od čak 30 posto, a učešće izvoza u ukupnom prihodu od prodaje trebalo bi da iznosi 60 posto.

Podrška projektima

Ovakav plan rasta prodaje, odnosno obima prozvodnje, prema Arslanagićevim riječima, pratit će i neophodna investiciona ulaganja, koja samo u 2012. treba da iznose 30 miliona KM.

Novi izvršni direktor za marketing i prodaju u Bosnalijeku, renomirani stručnjak u međunarodnom farmaceutskom poslovanju, Bojan Kebe, rekao je da će ta kompanija u narednom periodu poslovni fokus, svoja znanja i kapacitete usmjeriti ka razvoju međunarodnog poslovanja te da je strateški cilj kompanije da postane jedna od vodećih generičkih kompanija na području istočne i jugoistočne Evrope.

On je kazao da je Bosnalijek u 2011. u Rusiji ostvario 25 miliona eura u sekundarnoj prodaji, sa stopom rasta od 25 posto, kao i da će ta kompanija, s obzirom na to da očekuje najveći rast na tržištu Rusije i u budućnosti, otvoriti svoje sjedište za regiju CIS (neke bivše sovjetske republike) u Moskvi, na čelu s direktorom iz Rusije.
Danas je, također, istaknuto da će Bosnalijek i u budućnosti svoj uspjeh djeliti sa širom društvenom zajednicom i da će i dalje podržavati naučne, zdravstvene i kulturne projekte, kao što je to bio slučaj i svih prethodnih godina.

Mimoza
19.01.2012., 11:58
Samo pozitivne ekonomske vijesti iz BiH (http://forum.dnevniavaz.ba/showthread.php?2299-Samo-pozitivne-ekonomske-vijesti-iz-BiH)



Tema su VIJESTI!

To nekome nije jasan smisao teme:confused:
Ubuduće offove brišem bez upozorenja.Par spratova niže su vam teme za chat.


Edit:

PS.TEMA OČIŠĆENA!!!

Mimoza
22.01.2012., 14:42
Bosnalijek otvara predstavništvo u Moskvi




http://www.business-magazin.ba/images/stories/slike/vijesti/domace/_MG_7422.jpgNa obilježavanju 61. rođendana Bosnalijeka, Uprava ove kompanije istaknula je zadovoljstvo ostvarenim poslovnim ciljevima, uprkos nepoticajnom poslovnom ambijentu. Bosnalijek je, prema preliminarnim rezultatima, u 2011. godini ostvario ukupan prihod od prodaje u iznosu od 106,5 miliona KM, s rastom od pet posto u odnosu na 2010. godinu. Od toga, na tržištu BiH ostvareno je 50,3 miliona prihoda, a u izvozu 56,2 miliona KM. Učešće izvoza u ukupnom prihodu od prodaje iznosi 53 posto, dok je ostvareno neto 5,9 miliona KM, što predstavlja rast od 42 posto u odnosu na prethodnu godinu.

„Ostvareni rezultati u izvozu potvrđuju našu strategiju prema razvoju međunarodnog poslovanja, koja će svoj zamah doživjeti u 2012.godini. Nećemo odustati od realizacije naše vizije izrastanja u respektabilnu kompaniju na svjetskom tržištu“, rekao je direktor Bosnalijeka Edin Arslanagić.
Dugoročni strateški cilj Bosnalijeka jeste da postane jedna od vodećih generičkih kompanija na području istočne i jugoistočne Evrope, naglasio je novoizabrani izvršni direktor za marketing i prodaju Bosnalijeka Bojan Kebe, koji, kao renomirani stručnjak u međunarodnom farmaceutskom poslovanju, navodi zapažene rezultate Bosnalijeka u Rusiji
„ U 2011. godini, bili smo kompanija sa najbržim rastom, ostvarivši 25 miliona eura u sekundarnoj prodaji, sa stopom rasta od 25 posto“, objašnjava Kebe.
Bosnalijek će u narednom periodu poslovni fokus, svoja znanja i kapacitete usmjeriti ka razvoju međunarodnog poslovanja. Kako se na tržištu Rusije očekuje najveći rast i u budućnosti, Bosnalijek otvara svoje sjedište za regiju CIS, u Moskvi.
Planovi Bosnalijeka za naredne tri godine su veoma ambiciozni, a planiran je rast prodaje i profita, povećanje izvoza i otvaranje novih radnih mjesta. Ovakav plan rasta prodaje, odnosno obima proizvodnje, pratit će svakako i neophodna investiciona ulaganja, koja će samo u 2012. iznositi 30 miliona KM. U ovoj godini, Bosnalijek planira ostvariti prihode od prodaje u iznosu od 118 miliona KM, što će predstavljati povećanje za 11 posto u odnosu na 2011. godinu.

Mimoza
22.01.2012., 14:43
Prevent Goražde novi dobavljač Volkswagena





http://www.business-magazin.ba/images/stories/slike/vijesti/domace/prevent.jpgPrevent Goražde je uspješno prošao proces revizije o zadovoljavanju standarda i zahtjeva kvaliteta koji je sproveo najveći evropski proizvođač automobila Volkswagen AG. Time je završena i posljednja faza u cilju otvaranja proizvodnih pogona najmlađe članice Prevent grupacije u Bosni i Hercegovini.
„Velika nam je čast da smo ispunili veoma zahtjevne standarde kvaliteta renomiranog kupca i da možemo početi proizvodnju autopresvlaka u našim proizvodnim pogonima“, kaže Haris Rahman, direktor Prevent Goražde, te dodaje „ispunjavanjem ovih zahtjeva povečavamo konkurentsku prednost Prevent grupacije na globalnom tržištu dobavljača automobilskih dijelova, ali i doprinosimo razvoju bh. društva i ekonomije kroz otvaranje novih radnih mjesta."
U proteklih nekoliko sedmica, Prevent je radio na prekvalifikaciji 600 osoba koje će sada biti zaposlene u proizvodnim pogonima ove kompanije, a do nedavno su se vodile na evidenciji nezaposlenih Kantonalne službe za zapošljavanje Bosansko-podrinjskog kantona. Prevent Goražde je najmlađa članica Prevent Grupacije, koja u Goraždu proizvodi još i zaštitnu opremu.
Prevent grupacija u Bosni i Hercegovini je vodeći izvoznik dvije godine za redom. Konstantnim ulaganjem u razvoj i zapošljavanje Prevent ostvaruje poslovnu stabilnost i osigurava dugoročne projekte koji doprinose razvoju bh. ekonomije.

Mimoza
22.01.2012., 14:48
Bh. kompanije se vraćaju u Libiju





http://www.business-magazin.ba/images/stories/slike/regija/tripoli-libya-africa.jpgTri mjeseca nakon zvaničnog završetka libijske revolucije, oružje u Libiji nije u potpunosti utihnulo i situacija je još uvijek daleko od normalne. Uprkos tome i činjenici da su brojne zapadne korporacije pohrlile da uzmu svoj dio libijskog kolača, u bosanskohercegovačkim kompanijama koje su do početka takozvanog Libijskog proljeća bile aktivne na tom tržištu, kao i u institucijama zaduženim za lobiranje u njihovu korist, vlada priličan optimizam u vezi sa obnavljanjem poslova u Libiji prekinutih ratom pa čak i njihovim širenjem potpisivanjem novih ugovora. Piše Armin Zeba

Mimoza
24.01.2012., 16:53
Ministar trgovine, turizma i saobraćaja Tuzlanskog kantona (TK) Aziz Čačković danas je, u radnu posjetu, primio Tarika Šahovića, menadžera Projekta za poboljšanje poslovnog okruženja u BiH pri IFC-u - članici grupacije Svjetske banke.
http://static.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/120123144.jpg

Razmatrane su mogućnosti investiranja Svjetske banke u Projekt Međunarodni aerodrom Tuzla - Regionalni Cargo centar sa industrijskim parkom.

Obzirom da su za IFC, a time i za Svjetsku banku, projekti u oblasti proizvodnje hrane i infrastrukture posebno važni, zaključeno je da projekt Međunarodnog aerodroma Tuzla, kao regionalni cargo centar, predstavlja jednu od najvećih šansi i prednosti za ubrzan razvoj privrede Tuzlanskog kantona ali i regije u cjelini, zbog čega može računati na značajnu podršku i od ove organizacije.

Mimoza
29.01.2012., 21:32
I ovo je ekonomija u službi zdravstva.:)

Mostar pomoću Saudijaca dobiva Kliniku za onkologiju

http://www.dw-world.de/image/0,,15688566_1,00.jpg (http://www.dw-world.de/popups/popup_lupe/0,,15691444,00.html)Klinika za onkologiju u izgradnji (http://www.dw-world.de/popups/popup_lupe/0,,15691444,00.html)

Skorim završetkom izgradnje Klinike za onkologiju u Mostaru, povećat će se kapaciteti zdravstvenog sustava BiH, a osobe oboljele od raka, neće više morati odlaziti na liječenje u Sarajevo, Split ili Zagreb.



Zdenka Ćubela iz Mostara se već sedam godina liječi od raka dojke, koji je u međuvremenu metastazirao. No Zdenka se ne predaje. Uvijek nasmijana i vedra ova Mostarka vjeruje kako će njezina snažna volja za životom pobijediti zloćudnu bolest. Ipak priznaje kako joj je sve teže putovati na zračenje u Sarajevo ili Split. „Sjediti u autu dva i pol sata - meni je to bilo jako naporno i teško, ali morala sam“, priča ona.

http://www.dw-world.de/image/0,,15688569_1,00.jpg (http://www.dw-world.de/popups/popup_lupe/0,,15691444_ind_1,00.html)Zdenka Ćubela (http://www.dw-world.de/popups/popup_lupe/0,,15691444_ind_1,00.html)Zdenka je jedna od 800 osoba s područja Hercegovine koliko ih godišnje treba onkološke usluge. Oni više neće morati odlaziti u Sarajevo, Split i Zagreb na liječenje. Za mjesec dana Mostar će, naime, dobiti Kliniku za onkološke bolesti s najsuvremenijom opremom za dijagnostiku i liječenje.
Veliki značaj za BiH i pored postojećih klinika
„Do početka ožujka onkologija će biti završena i spremna za svečano otvaranje. Nakon toga nam treba mjesec dana probnog rada, kako bi se uigrao tim doktora onkologa, fizičara, inženjera radiologije, jer tu ne smije biti greške, tako da ćemo 15. travnja moći primiti prvog pacijenta na radioterapiji“, kaže za Deutsche Welle ravnatelj Sveučilišne kliničke bolnice Mostar prim. dr. Ante Kvesić.

http://www.dw-world.de/image/0,,15688564_1,00.jpg (http://www.dw-world.de/popups/popup_lupe/0,,15691444_ind_2,00.html)Ante Kvesić (http://www.dw-world.de/popups/popup_lupe/0,,15691444_ind_2,00.html)Iako u BiH postoje klinike za onkologiju u Sarajevu, Tuzli i Banja Luci, obzirom na stalni rast broja oboljelih od raka, otvaranje onkologije u Mostaru ima veliki značaj za zdravstveni sustav BiH.
Deset milijuna dolara zajma od Saudijaca
Ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH prim. dr Željko Ler kaže kako će to biti jedna od najsuvremenijih ustanova u regiji. Dodaje kako će otvaranjem centra i instituta za onkologiju u Mostaru kapaciteti zdravstvenog sustav u BiH bit povećani.
„Otvaranjem Klinike za onkologiju u Mostaru zdravstveni sustav u BiH imat će kapacitete za dijagnostiku i liječenje ne samo pacijenata iz BiH, kojih je na žalost sve više, već i pacijenata iz regije“, kaže Ler.
Zgrada onkološke Klinike u Mostaru izgrađena je zahvaljujući vrlo povoljnom zajmu Saudijskog fonda za razvoj u iznosu od deset milijuna dolara, dok je s pet milijuna maraka izgradnju klinike pomogla Hercegovačko-neretvanska županija. To je, dakako, primjer koji pokazuje kako Saudijska Arabija u BiH ne gradi „samo džamije“, kako je to dosad isticano u javnosti, već pomaže i razvoju zdravstvenog sustava.
Autor: Milan Šutalo
Odgovorna urednica: Marina Martinović

Titan
29.01.2012., 22:08
http://www.mojevijesti.ba/slike/novosti/AAA MOJE VIJESTI/BOSNA I HERCEGOVINA/pruga_.jpg
Hamdija Šarić, zamjenik generalnog direktora Korporacije “Željeznice BiH”, izjavio je da je za generalni remont, elektrifikaciju, te osiguranje stanica za regulaciju saobraćaja i komunikacijske veze pruge Brčko-Banovići, duge 92 kilometra, potrebno oko 46 miliona eura






Hamdija Šarić Za remont pruge Brčko-Banovići potrebno blizu 50 miliona eura




Hamdija Šarić, zamjenik generalnog direktora Korporacije “Željeznice BiH”, izjavio je da je za generalni remont, elektrifikaciju, te osiguranje stanica za regulaciju saobraćaja i komunikacijske veze pruge Brčko-Banovići, duge 92 kilometra, potrebno oko 46 miliona eura.

“Potrebno je oko 500.000 eura po kilometru pruge samo za remont, bez elektrifikacije i ostalih poslova, s tim da u ovaj iznos nije uračunata cijena daljinskog upravljanja saobraćaja.”, naglasio je Šarić.

Prema njegovim riječima, studija izvodljivosti ovog projekta bi trebala biti završena naredne godine, iako se, i pored toga što već ima zainteresiranih, još ne zna ko će je finansirati, kao i sam projekat.

Šarić je naglasio da je do sada samo djelimično ulagano u remont, ali da ispravnost 'omladinske pruge' Brčko-Banović i pored toga ni sada nije upitna, s tim da se vozovi ne kreću većom brzinom od 60 kilometara na sat.

Još je dodao da se potpunim remontom ove pruge očekuje da će ona ponovo dobiti privredni značaj kakav je nekada imala i zbog čega je zapravo i izgrađena.

__________________________________________________ __________________________________________________ _______________________________

đizlija
08.03.2012., 12:06
Bosnalijek otvara predstavništvo u Moskvi




http://www.business-magazin.ba/images/stories/slike/vijesti/domace/_MG_7422.jpgNa obilježavanju 61. rođendana Bosnalijeka, Uprava ove kompanije istaknula je zadovoljstvo ostvarenim poslovnim ciljevima, uprkos nepoticajnom poslovnom ambijentu. Bosnalijek je, prema preliminarnim rezultatima, u 2011. godini ostvario ukupan prihod od prodaje u iznosu od 106,5 miliona KM, s rastom od pet posto u odnosu na 2010. godinu. Od toga, na tržištu BiH ostvareno je 50,3 miliona prihoda, a u izvozu 56,2 miliona KM. Učešće izvoza u ukupnom prihodu od prodaje iznosi 53 posto, dok je ostvareno neto 5,9 miliona KM, što predstavlja rast od 42 posto u odnosu na prethodnu godinu.

„Ostvareni rezultati u izvozu potvrđuju našu strategiju prema razvoju međunarodnog poslovanja, koja će svoj zamah doživjeti u 2012.godini. Nećemo odustati od realizacije naše vizije izrastanja u respektabilnu kompaniju na svjetskom tržištu“, rekao je direktor Bosnalijeka Edin Arslanagić.
Dugoročni strateški cilj Bosnalijeka jeste da postane jedna od vodećih generičkih kompanija na području istočne i jugoistočne Evrope, naglasio je novoizabrani izvršni direktor za marketing i prodaju Bosnalijeka Bojan Kebe, koji, kao renomirani stručnjak u međunarodnom farmaceutskom poslovanju, navodi zapažene rezultate Bosnalijeka u Rusiji
„ U 2011. godini, bili smo kompanija sa najbržim rastom, ostvarivši 25 miliona eura u sekundarnoj prodaji, sa stopom rasta od 25 posto“, objašnjava Kebe.
Bosnalijek će u narednom periodu poslovni fokus, svoja znanja i kapacitete usmjeriti ka razvoju međunarodnog poslovanja. Kako se na tržištu Rusije očekuje najveći rast i u budućnosti, Bosnalijek otvara svoje sjedište za regiju CIS, u Moskvi.
Planovi Bosnalijeka za naredne tri godine su veoma ambiciozni, a planiran je rast prodaje i profita, povećanje izvoza i otvaranje novih radnih mjesta. Ovakav plan rasta prodaje, odnosno obima proizvodnje, pratit će svakako i neophodna investiciona ulaganja, koja će samo u 2012. iznositi 30 miliona KM. U ovoj godini, Bosnalijek planira ostvariti prihode od prodaje u iznosu od 118 miliona KM, što će predstavljati povećanje za 11 posto u odnosu na 2011. godinu.





ipak treba razlučiti "pozitivne" vijesti,dobro sada je oficijelno i pred hapšenje i oduzimanje imovine,takva je sudbina zvizdača.

đizlija
08.03.2012., 15:51
Nikšić: Bosnalijek sistematski obezvrijeđivan da bi bio preuzet
Vlada Federacije je kao najveći pojedinačni dioničar Bosnalijeka sa oko 20 odsto dionica odlučna da uprava svojom imovinom, kazao je u razgovoru za FTV u sinoćnjem Dnevniku 2 federalni premijer Nermin Nikšić.

"Mi već neki period pokušavamo da ostvarimo uticaj u Bosnalijeku u skladu s činjenicom da smo najveći pojedinačni dioničar. Nažalost, na posljednjoj Skupštini dioničara resorni ministar i ja smo bukvalno dovedeni u situaciju da budemo izigrani, jer je pokušano da se dodatnom emisijom dionica uveća kapital, odnosno smanji udio federalne Vlade. To je bio posljednji klik koji nam je kazao da se tu dešava ono za što smo već imali neke informacije koje su dolazile od uposlenika Bosnalijeka. Zbog toga smo se opredijelili na to konačno raščistimo stvari", kazao je premijer Nikšić obrazlažući jučerašnju odluku Vlade FBIH da zatraži smjenu Uprave i naloži uzlazak finansijske policije u kompaniju.
Na pitanje da li se sistematski obezvrijeđivao Bosnalijek da bi se punili privatni računi, Nikšić je kazao kako su Vladi ubijeđeni da jeste.
"Cijena dionice Bosnalijeka nije realna. Jedna farmaceutska kompanija koja je ostvarivala tako dobre poslovne rezultate u periodu iza nas došla je u situaciju da njena dionica vrijedi 8 KM mada je realna vrijednost između 20 i 25 KM. To je samo jedan od razloga. Niz je pokazatelja koji stvaraju osnove za sumnju kako je Uprava Bosnalijeka radila sistematski na uništavanju, odnosno obezvređivanju kompanije i pripremi preuzimanja Bosnalijeka, odnosno praktično u potpunosti stavljanja pod kontrolu njihovu umjesto pod kontrolu Vlade", istakao je Nikšić.
Potvrdio je ndicije da je Uprava Bosnalijeka unajmila detektivsku agenciju radi praćenja njega i ministra Erdala Trhulja, ali i prijetnje menadžmenta predstavniku Vlade u Nadzornom odboru.
"Mi smo imali informaciju koju su nam dali ljudi iz Bosnalijeka koji su nas upozorili da postoje indicije o praćenju. Međutim, ja od toga ne bih pravio problem. Meni je ovdje puno bitnije da Vlada ostvari uticaj u Bosnalijeku onakav kakav treba da bude. Meni je stalo da stvari istjeramo na čistac, da oni koji su radili kriminal u Bosnalijeku, ako su ga radili, konačno odgovaraju, da ti koji su mislili da novcem mogu sve da rješavaju shvate da se ne može tako raditi, da neko mora odgovarati za svoje postupke", rekao je Nikšić.
Potvrdio je da je predstavnik Vlade u Nadzornom odboru zaista doživio prijetnje na telefon i da je to prijavio policiji.
"Ludi su pogubili kompas, počnu da misle da mogu da rade šta hoće i kako hoće i to je osnovni problem", rekao je Nikšić.
Pojasnio je da su dva člana Nadzornog odbora od četiri s kojima je obavljen razgovor, jer jedan nije uopšte u zemlji, prihvatili navode Vlade i opredijelili se za raščišćavanje stvari dok dva člana, predsjednik NO Veljko Trivun i član Abdul Umid Šalaka nisu i još jednom su pozvani da razmisle o zaključcima Vlade, te da održe hitnu sjednicu NO i izvrše smjenu Uprave. Nikšić je rekao da je zatrženo od finansijske policije da uđe u Bosnalijek i povezane firme, pogotovo u firmu Brštenica za koju postoje indicije da su preko nje rađeni nelegalni poslovi, ali i u druge povezane firme jer je Vlada, kako je rekao, počela dobijati nevjerovatne informacije.
"Riječ je o duplim fakturama, nešto što se u Bosnalijeku naplaćivalo 25.000 eura plaćalo se drugima 5.000 eura, plaćanje kredita prebijanjem depozitima u banci. Sve to treba istražiti", istakao je Nikšić idodajući kako je Vlade čvrsto opredijeljena da se uhavti u koštac sa kriminalom.
http://indikator.ba/ekonomija/9747-niksic-bosnalijek-sistematski-obezvrijedjivan-da-bi-bio-preuzet-ftv-finansijska-policija-brstenica-povezane-firme- (http://indikator.ba/ekonomija/9747-niksic-bosnalijek-sistematski-obezvrijedjivan-da-bi-bio-preuzet-ftv-finansijska-policija-brstenica-povezane-firme-trivun-)

Dinastija Arslanagića;

http://www.zurnal.info/home/images/stories/bosnalijek.jpg


http://www.zurnal.info/home/images/stories/1554_5.jpg

http://www.zurnal.info/home/images/stories/DSC_0642_copy.jpg

http://www.zurnal.info/home/images/stories/229100_2081280231531_1230818085_32503091_7287416_n .jpg



od mene im teška bolest i dug život:mad:

cheguevara
22.06.2012., 12:01
U isto vrijeme - novi rekordi:

http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/teme/102109-sta-je-pokazao-najnoviji-izvjestaj-eurostata-kupovna-moc-bh-gradjana-daleko-najgora-u-evropi.html

Ovca je stoka sitnog zuba i osim za šišanje, služi i za sex.

plivadon
22.06.2012., 13:28
A ima li negativnih vijesti?

Titan
22.06.2012., 18:57
A ima li negativnih vijesti?

Eh sada drug, na tebi je gdje ces ovu vijest da svrstas, da Turski privrednik Bosanskog porijekla, Aybar Uluca (haman Kosovar) tako pak on veli,
namjerava u Bosni i Hercegovini otvoriti 1000 farmi koza sa po 150 komada.
Samo neznam dali i RS ima namjeru podmiriti sa kozama...doduse, ima namjeru puno koza preseliti na nase podrucje.

http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/102168-turski-privrednici-otvaraju-hiljadu-farmi-koza-u-bih.html

fazlic
22.06.2012., 19:23
http://krajina.ba/wp-content/uploads/2012/06/kampuss-600x450.jpg

U sklopu univerzitetskog kampusa u Bihaću do kraja ove godine trebala bi početi izgradnja dvije nove zgrade gdje će biti smješteni Pravni i Ekonomski fakultet. Rektor Univerziteta u Bihaću Refik Šahinović potvrdio je za eKapiju da će novi fakulteti biti izgrađeni na lokaciji Repušine, u blizini Elektrotehničkog fakulteta i Visoke zdravstvene škole, na zemljištu koje je općina Bihać prodala za 700.000 KM.

“Nastava na Pravnom fakultetu se trenutno odvija u dijelu prostora jedne osnovne škole u Bihaću, dok je Ekonomski fakultet smješten u zgradi gdje se nalazi rektorat. Zbog nedostatka prostora te stalnog interesa studenata za ove studije, nametnula se potreba za izgradnjom novih prostorija“, ističe Šahinović. Za izgradnju objekta Pravnog fakulteta raspisan je konkurs za izradu idejnog rješenja, na osnovu kojeg će se napraviti procjene vrijednosti projekta.

Šahinović ističe da, uzimajući u obzir kvadraturu budućih zgrada, u izgradnju bi trebalo uložiti deset miliona KM. U pregovorima su sa turskim privrednicima, koji su potencijalni finansijeri ovog projekta. “Islamska razvojna banka i jedna jača grupa privrednika iz Turske izrazili su interes da finansiraju cijeli projekat. Računamo i na pomoć Turske agencije za razvoj (TIKA), koja nam je ranije pomogla u realizaciji projekta opremanja laboratorija“, kaže Šahinović.

Govoreći o značaju projekta, on je naglasio da su za kvalitetan rad u obrazovanju potrebni kadar, prostor i oprema.
“Za sada Univerzitet u Bihaću nema niti jednog metra kvadratnog u svom vlasništvu. Visoka zdravstvena škola koja se prostire na 2.000 metara kvadratnih, a koju je je potrebno opremiti, bit će naš prvi objekat. Svi ostali fakulteti su podstanari”, navodi Šahinović.

Izvor: ekapija.ba, N. Voloder

http://krajina.ba/58995/investicija-od-10-miliona-dvije-nove-zgrade-za-pravni-i-ekonomski-fakultet-u-bihacu/

Yoker
23.06.2012., 11:19
Stanogradnja u porastu, ali kome stanove prodati? (http://www.indikator.ba/ekonomija/15458-stanogradnja-u-porastu-ali-kome-stanove-prodati)


http://www.mojevijesti.ba/slike/novosti/AAA%20MOJE%20VIJESTI/BOSNA%20I%20HERCEGOVINA/izgradnja%20stanova.jpg_ffff.jpg http://www.bihac.net/thumbnail.php?file=stanbena_zgrada_447927399.jpg&size=article_large

Mnogi se busaju u prsa govoreći da se grade džamije koje zjape prazne.
Da li takvi imaju odgovor na stanove koji isto tako zjape prazni.

cheguevara
07.07.2012., 13:39
Znači, bolje opet zidati džamije/crkve? Šta se dešava, malo ih ima, ili je vjernika previše?

Kako ti se ne omače da spomeneš neku fabriku, farmu, plantažu, put, prugu, etc, u kontekstu stanogradnje, nego odmah skočio na bogomolju. Koliko su u posljednje vrijeme posjećene, 'ladno bi ih mogao zaključavati od petka do petka ili od nedjelje do nedjelje. A ono malo iskrenih vjernika bi sebi moglo pronaći mjesto, samo treba uvesti dežuru. Pa opet ne bi bilo gužve, osim za vrijeme Ramazana, Božića, Bajrama i Uskrsa.

Doduše, možda bi se te friške bogomolje mogle pretvoriti u prenoćišta za one kojima samo ulica ostane, kad im država uredi život.

Yebeš fabrike Yokeru! I puteve, plantaže, farme i bilo kakvu privredu. Važno je dušu nahraniti, stomak neka pričeka.

Yoker
07.07.2012., 15:01
Znači, bolje opet zidati džamije/crkve? Šta se dešava, malo ih ima, ili je vjernika previše?

Kako ti se ne omače da spomeneš neku fabriku, farmu, plantažu, put, prugu, etc, u kontekstu stanogradnje, nego odmah skočio na bogomolju. Koliko su u posljednje vrijeme posjećene, 'ladno bi ih mogao zaključavati od petka do petka ili od nedjelje do nedjelje. A ono malo iskrenih vjernika bi sebi moglo pronaći mjesto, samo treba uvesti dežuru. Pa opet ne bi bilo gužve, osim za vrijeme Ramazana, Božića, Bajrama i Uskrsa.

Doduše, možda bi se te friške bogomolje mogle pretvoriti u prenoćišta za one kojima samo ulica ostane, kad im država uredi život.

Yebeš fabrike Yokeru! I puteve, plantaže, farme i bilo kakvu privredu. Važno je dušu nahraniti, stomak neka pričeka.

Ja sam samo napravio poređenje.
Ako ima praznih bogomolja ima i praznih stanova.

Dr.Vukadin
10.08.2012., 12:56
Helikopteri Armije RBiH 17 godina leže u Turskoj

Banjaluka - Pet vojnih helikoptera "Mi-24" vrijednih oko 2,5 miliona maraka, koje je Armija
RBiH kupila 1995. godine, nikada nisu stigli u BiH i još se nalaze u Turskoj.
http://www.glassrpske.com/slika/slikacitava.php?slika=20120809221212_88745.jpg

Prema dokumentima koja su u posjedu "Glasa Srpske", ovi helikopteri nisu uvršćeni na spisak naoružanja i
vojne opreme koji su entitetske vojske bile obavezne da naprave prilikom formiranja Oružanih snaga BiH.

U dopisu koji je u avgustu 2007. godine uputio Vladi FBiH tadašnji ministar odbrane BiH Selmo Cikotić zatražio
je da se pitanje preuzimanja helikoptera uvrsti u dnevni red prve iduće sjednice federalne Vlade.

- Kao što vam je poznato, u Republici Turskoj nalazi se uskladišteno pet helikoptera "Mi-24" koji su tokom 1995.
godine kupljeni za potrebe Armije RBiH. Federalno Ministarstvo odbrane više puta je pokušavalo da ih uveze u BiH
za potrebe Vojske FBiH, ali to do sada nije realizovano. S obzirom na to da je od njihove kupovine prošlo 12 godina,
ambasador Turske je ranije, a i u pismu od 18. maja 2007. godine upućenom Ministarstvu odbrane BiH,
tražio da Ministarstvo preuzme helikoptere - naveo je Cikotić u dopisu koji je u posjedu "Glasa Srpske".

On je predložio da Vlada FBiH helikoptere stavi na raspolaganje Ministarstvu odbrane BiH, koje bi dalje rješavalo
njihov status. U tom smislu molimo vas da na idućoj sjednici Vlade FBiH uvrstite ovaj zahtjev na dnevni red i da
helikoptere stavite na raspolaganje Ministarstvu odbrane BiH - naveo je Cikotić.

Vlada FBiH, međutim, nikada nije donijela odluku o Cikotićevom zahtjevu, niti je on, mada je još godinama bio na
funkciji ministra odbrane, insistirao na tome da helikopteri budu prebačeni iz Turske u BiH.

U Vladi FBiH nismo uspjeli da dođemo do izjave u vezi sa ovim slučajem, a u Ministarstvu odbrane BiH kazali su da će
nam informacije o helikopterima proslijediti kada se o slučaju izjasni nekoliko njihovih odjeljenja. Iako je prošlo
nekoliko dana od kada smo ih zatražili, odgovori nisu stigli.

Predsjedavajući Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost Parlamenta BiH Dušanka Majkić kazala je "Glasu Srpske"
da nije iznenađujuće da se još na pojedinim lokacijama u BiH i van nje nalaze oprema i sredstva koja su trebalo da budu
predata u nadležnost Ministarstva odbrane BiH, a koja su nekada pripadala Armiji RBiH, odnosno Vojsci FBiH i HVO.

- To je razlog zbog kojeg nikad i nije izvršen popis imovine koju su te vojske predale Ministarstvu odbrane BiH. Sigurno
je da će se na raznim destinacijama i ubuduće pronalaziti oprema i naoružanje. Nedavno sam informisana o tom problemu.
Pokrenuto je mnoštvo pitanja o sličnim problemima, ali odgovora nema - kaže Majkićeva.
Ona je zaključila da Ministarstvo odbrane BiH nema odgovor na ta pitanja zato što, u stvari, ni samo ne zna
zašto do sada nije preuzelo opremu koja mu pripada.

Odgovornost

Dušanka Majkić kaže da je zadatak odgovornih u Ministarstvu odbrane da insistiraju na predaji vojne opreme Vojske
FBiH koja bi mogla da se koristi i u civilnom sektoru kada je u pitanju gašenje požara i slično.
- Odgovornost za to što ta sredstva još uvijek nisu tu, isključivo je na Ministarstvu odbrane - rekla je Majkićeva.

http://www.glassrpske.com/novosti/vijesti_dana/Helikopteri-Armije-RBiH-17-godina-leze-u-Turskoj/lat/88745.html

fazlic
20.09.2012., 18:57
Njemačka agencija za zapošljavanje će u narednih nekoliko sedmica potpisati sporazum sa BiH o zapošljavanju naših ljudi u Njemačkoj, potvrđeno je iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

http://krajina.ba/wp-content/uploads/2012/09/radnici-njemacka-bih.jpg

Beate Rabe, portparol Centrale za posredovanje zapošljavanja u inostranstvu (ZAV) Njemačke agencije za zapošljavanje, potvrdila je za banjalučke “Nezavisne novine” da će od radnika biti traženo da nauče njemački jezik.
“Biće potrebno da radnici savladaju njemački jezik, ne samo zato što će u preduzećima radni jezik biti njemački, nego i zato jer će im jezik biti potreban za njihov svakodnevni život”, rekla je Rabeova.
Objasnila je da će Agencija posredovati u zapošljavanju u saradnji sa bh. agencijom za zapošljavanje i da će prvi kontakt zainteresovanih ići preko bh. službi.
“Svi ljudi koji budu u okviru ovog programa došli u Njemačku dobiće radnu dozvolu za obavljanje poslova koji su dogovoreni prilikom posredovanja, kao i dozvolu za boravak. Podrazumijeva se da će oni morati da se presele u Njemačku da bi mogli ovdje raditi”, istakla je Rabeova.

U Agenciji za rad i zapošljavanje BiH kažu da još nije dogovoreno kojim profilima radnika će biti nuđen posao u Njemačkoj.
“Za sada nam je poznato samo to da će tražiti radnike za njegu starijih i nemoćnih osoba, jer im je taj profil potreban. Za ostalo ćemo vidjeti. Oni su nas kontaktirali i mi ćemo svakako pokušati proširiti tu listu na što veći mogući broj zanimanja”, istakao je Boris Pupić, portparol Agencije.

U ZAV-u su rekli da je trenutno u Njemačkoj najveća potražnja za osobljem za njegu starijih osoba, medicinskim radnicima, ugostiteljskim radnicima, poput hotelijera i radnika u gastronomiji. Što se tiče visokokvalifikovanog osoblja, Njemačkoj su potrebni akademici svih profila, a najviše inženjeri i stručnjaci u tehnologiji.
Pupić je rekao da će postupak, ukoliko bude sklopljen dogovor sa Nijemcima, koji u Sarajevo dolaze u naredne tri sedmice, biti jednostavan.
“ZAV će od njemačkih poslodavaca dobiti zahtjev koji im profil ljudi treba. Onda će oni to proslijediti nama i pitati imamo li mi radnike za te djelatnosti. Mi ćemo to onda spustiti entitetskim zavodima kako bi oni to mogli pustiti na lokalne biroe, oglasne table, internet i u ostalim medijima”, rekao je on. Nakon što se ljudi jave, entitetski biroi za zapošljavanje će liste sa ljudima koji ispunjavaju uslove iz konkursa prosijediti Agenciji BiH, koja će podatke vratiti ZAV-u.
“Onda će oni kontaktirati sa poslodavcima i ako im profil ljudi odgovara, zakazuje se intervju. Prilikom intervjua prisutan je neko iz naše agencije, koji nudi svu pomoć i savjete. Mi insisitramo da troškove putovanja snosi poslodavac i brinemo se da naši ljudi dobiju svaku moguću sigurnost”, rekao je Pupić.

Ukoliko bude postignut dogovor, radnici iz BiH će sa dokumentima iz Njemačke biti upućeni na njemačku ambasadu, u kojoj će im biti izdata dozvola za boravak u toj zemlji. On je istakao da je ovaj program različit od individualnog odlaska ljudi u inostranstvo, jer je sve legalno i u saradnji sa zvaničnim službama zemlje domaćina, a radnici iz BiH ne moraju da strahuju da će biti prevareni ili da će morati raditi na crno.
“Oni će raditi prema njemačkim zakonskim normama iz oblasti rada i uslovi su isti za sve radnike, bez obzira odakle su. Sve će zavisiti od uslova koje ponudi njemački poslodavac. Oni će biti prijavljeni u Njemačkoj, imaće staž i sve socijalne beneficije. Svi ti ljudi koji legalno odu će nakon povratka u BiH ostvariti sva prava ovdje i sva prava iz Njemačke će im biti priznata”, istakao je Pupić.

http://krajina.ba/74306/velika-sansa-za-bh-gradane-njemacka-putem-konkursa-trazi-radnike-iz-bih/

cheguevara
29.09.2012., 02:13
Ne mogu da odolim!

http://x.vukajlija.com/var/products/posters/201111/328356/jobs.jpg

sajlent
29.09.2012., 02:21
kad bolje pogledash, ovaj 'Tihi' fakat na svasta lichi..

pozitivna vijest bi bila..

pojeftinit ce so.! svrbe me j***.! :D

cheguevara
29.09.2012., 14:14
kad bolje pogledash, ovaj 'Tihi' fakat na svasta lichi..

pozitivna vijest bi bila..

pojeftinit ce so.! svrbe me j***.! :D

Probaj sa depilacijom!

Nećeš doživjeti da išta pojeftini.

Osim života. Sve je skupo, samo je život jeftin.

sajlent
29.09.2012., 16:55
Probaj sa depilacijom!

Nećeš doživjeti da išta pojeftini.

Osim života. Sve je skupo, samo je život jeftin.

neko rece,.. joj sto volim kad godina izda, sve poskupi, pojeftini piz**.! :D

plivadon
29.09.2012., 17:27
neko rece,.. joj sto volim kad godina izda, sve poskupi, pojeftini piz**.! :D

Kad je piz** plodna i godina je rodna:loler:

producent
29.09.2012., 19:08
Kad je piz** plodna i godina je rodna:loler:

...pa...kako se uzore,ili si ti ono teoreticar..:)

đizlija
29.09.2012., 19:27
...pa...kako se uzore,ili si ti ono teoreticar..:)

treba orati duboko i često.......

Dr.Vukadin
17.10.2012., 16:56
Boris Dežulović: Big Mac i Big Mak


Četrdeset godina poslije Maka Dizdara, eto Maka Donaldsa da Bosnu precizno definira kao obećanu zemlju
za velike svjetske investitore, liberalni kapitalistički džennet u kojemu predsjednik države lično otvara jeftine
fast food zalogajnice, američke aščinice s reklamnim sloganom "Taman sam ti sjeo i kratko ti mi je sjediti"

http://www.6yka.com/img/s/656x350/upload/images/Novembar%202012/mcdonalds.jpg

Udario me nekidan u dva iza ponoći Kožo nogom u cjevanicu. Ima on taj običaj, u gluho doba noći iz čista
mira udari ljude nogom u cjevanicu. Nije to smiješno, kažem ja. Nisu ni vicevi, veli on, pa ih svejedno objaviš.

E, kad smo kod toga, imam ja jednoga, dobacio Durmo sa šanka. A Durmo na bolovanju, dosađuje se,
pa navratio u kolumnu. Elem, otvorio Mujo ćevabdžinicu u Washingtonu. Mjesec dana sve američke novine
pisale kako se u Washingtonu otvara prva Mujina samostalna ugostiteljska radnja u Sjedinjenim Državama,
Pennsylvania Avenue na dan otvaranja bila zakrčena ljudima, novinarima i televizijskim snimateljima.

U neka doba eto i konvoj crnih limuzina, izlazi Barack Obama lično, maše ljudima i ulazi u Mujinu ćevabdžinicu,
tu je i gradonačelnik Washingtona, i mnogo poznatog svijeta. Onda Mujo zamolio malo tišine, u kratkom pozdravnom
govoru najavio do kraja godine otvaranje ćevabdžinica u Los Angelesu i New Yorku, te drive-in aščinice u Washingtonu,
pa pozvao Baracka Obamu da svečano otvori objekt.

I?, pitam ja. I ništa, veli Durmo, Barack Obama svečano otvorio Mujinu ćevabdžinicu. Pa šta je tu smiješno?, pitam ja.
Kažem, ništa, odgovorio Durmo. Kao kad te Kožo udari nogom u cjevanicu. Ali zašto je onda, pita se on na kraju,
onako smiješno kad predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić osobno presijeca vrpcu na svečanom otvaranju sarajevskog McDonaldsa?

A da je smiješno, smiješno je. U nekim drugim zemljama predsjednici svečano otvaraju auto-puteve, divovske mostove
ili futurističke muzeje, ali ne i u Bosni. U Bosni predsjednik države otvara jednu običnu gostionicu. Ista kao svaka, samo
malo lošija. Taj čuveni Big Mac, kaže mi Durmo, tako mali da on i tamo, kao cijeli život, naručuje "deset s lukom".
Takvu, eto, kafanu u Bosni otvara osobno predsjednik države. Koži sad žao što ga nije zvao da mu svečano otvori
dva stola što ih je u bašti dodao za festival.

Opet - netko će reći - što drugo nesretni Komšić da otvori? Posljednji put kad je imao prilike nešto svečano otvoriti,
to je bilo kad je ono lani na internetu otvorio svoj blog. Ali nije to. Otvaranje sarajevskog McDonaldsa nije bio samo
istinski društveni događaj, već - što je mnogo važnije - i politički. Znak je to, kako su istakli visoki uzvanici,
da je Bosna i Hercegovina od sada ravnopravna članica modernog svijeta, signal ulagačima da je ta zemlja sigurna
i otvorena za biznis. Sam bog zna koliko je poslova u Bosni do sad propalo zato što nije imala McDonalds.

- Ima samo jedan problem - javio se lani, na sastanku uprave Microsofta, jedan mali ćelavi, nekakav development manager. - Nema McDonalds.

- Kako misliš, nema McDonalds? - zaprepastio se Bill Gates. - Svugdje ima McDonalds.
- E pa u Sarajevu nema.
- Čuj, nema u Sarajevu McDonalds? - još se više zaprepastio Bill. - Pa gdje ti ljudi jedu Big Mac?
- Kod nekoga Mrkve.
- Fak!

Tako je, da ne dužim, propala trideset osam milijardi dolara vrijedna investicija Microsofta, koji je naumio
kraj Sarajeva otvoriti svoju euroazijsku centralu, golemi IT-kompleks u Silicijskoj dolini piramida.
Sve je bilo spremno, već je Željko Komšić napisao govor za svečano otvaranje, kad se ispostavilo
da u cijeloj Bosni nema McDonaldsa. Zašto je pak za velike svjetske investitore tako važno da zemlja
ima McDonalds, pitate se vi zbunjeno, ali to je zato što se ne razumijete u ekonomiju. Evo, recimo, Vatikan nema McDonalds,
i načisto propada. Nije tamo nova zgrada izgrađena ima četiri stotine godina, a svećenici u crkvama skupljaju milostinju.
Puna ta mala državica starih momaka, ne čuje se na ulici dječja graja, izumire Vatikan bez McDonaldsa.

S druge strane, samo najbliži primjer, u Hrvatskoj ima dvadesetak McDonalds restorana, svako selo tamo
ima McDonalds, uopće, toliko je Hrvatska ravnopravna članica modernog svijeta, sigurna i otvorena za biznis,
da se veliki svjetski investitori tuku da uđu na hrvatsko tržište. Toliko se tuku da do sad nije ušao nijedan.
Opet, ne kažem, može biti i da je to zato što su čuli da se jedan McDonalds otvara u Bosni.

A nije to mala stvar. Bosna nema Big Mac punih četiri desetljeća, još otkako je 1971. umro njen autentični Big Mac.
Samo par dana prije svečanog otvaranja mekdonaldžinice u Titovoj ulici, navršilo se naime četrdeset godina od
odlaska bosanskog Big Maka, velikog Maka Dizdara, ali to je u Bosni, zauzetoj najavama historijskog dolaska američkog SUR-a,
bilo vrijedno tek osmrtnice Makove fondacije iz Stoca. Nije predsjednik države otvorio nekakav muzej, spomen-kuću,
barem kafanu - možda najbolje kafanu, MakDizdar, s pravom bosanskom MakSuzijom - niti kakvu kamenu ploču u spomen
na čovjeka koji je prvi precizno definirao Bosnu, makar koju praznu spomen-ploču, pa da zamijeni one tužno ispucale i
propale ploče na Obali Maka Dizdara s druge strane Miljacke.

Big Mak Dizdar, shvatili ste, nije nikakav ekonomski pokazatelj, nikakav signal ulagačima, Bosna je bez Velikog Maka
samo još jedna od dvjesto dvadeset država svijeta koje ga nemaju. Bez Big Maca, međutim, odjednom Bosna nesigurna,
besperspektivna i zatvorena za biznis. Četrdeset godina poslije Maka Dizdara, eto Maka Donaldsa da Bosnu precizno
definira kao obećanu zemlju za velike svjetske investitore, liberalni kapitalistički džennet u kojemu predsjednik države
lično otvara jeftine fast food zalogajnice, američke aščinice s reklamnim sloganom "Taman sam ti sjeo i kratko ti mi je sjediti".

Zadovoljan je, najzad, i reis, dobila je Bosna pravu modernu halal kafanu bez svinjetine, alkohola, duhanskog dima
i oznojenih pjevačica - da je najzad valjda precizno definira - pa malo zapravo i čudi kako je dopustio da je
pored njega živog otvara Željko Komšić.

Reis će valjda otvoriti onu drugu, drive-in kraj Radon Plaze, i bit će Bosna konačno potpuno sigurna zemlja.
Neće se gladni vehabije u automobilima i kamionima morati zaustavljati pred američkim kafanama.

Iz Arhiva BUKE

Dr.Vukadin
15.11.2012., 09:32
Farmaceutska mafija kupuje ljekare i u BiH
http://www.6yka.com/novost/30761/farmaceutska-mafija-kupuje-ljekare-i-u-bih

đizlija
15.11.2012., 09:35
Farmaceutska mafija kupuje ljekare i u BiH


http://www.6yka.com/novost/30761/farmaceutska-mafija-kupuje-ljekare-i-u-bih
gdje ne kupuje

Dr.Vukadin
15.11.2012., 09:35
gdje ne kupuje

U Drvaru !

đizlija
15.11.2012., 09:37
pa 1 doktor,ne isplati se ići tamo.Ja nisam bio kod nećima da nije ušao neki predstavnik farmaceutske kuće

Dr.Vukadin
21.11.2012., 11:44
Ma bravo Bosno...činiš sve da ti ekonomija stane na noge...

http://www.avaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/od-1-januara-bez-carina-na-odredjene-proizvode-iz-eu

Evita
21.11.2012., 11:58
Ma bravo Bosno...činiš sve da ti ekonomija stane na noge...

http://www.avaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/od-1-januara-bez-carina-na-odredjene-proizvode-iz-eu




Ahhhhha!!
Koji zaključak-oborio me s nogu.
BiH ima kapacitete da preživi ali kako bi EU u kojoj se nalazi Slovenija i uskoro i Hrvatska mogle imati tržište,potrebna je i BiH.
Naravno,BiH SLUŽI za njihov otpad jer zna se koja kvaliteta dolazi na BiH tržište.
Naravno moj savjet za mliječne proizvode je -kupujte domaće mlijeko od krave a ne sumnjive kvalitete iz EU i Hrvatske.

Dr.Vukadin
21.11.2012., 12:01
Ahhhhha!!
Koji zaključak-oborio me s nogu.
BiH ima kapacitete da preživi ali kako bi EU u kojoj se nalazi Slovenija i uskoro i Hrvatska mogle imati tržište,potrebna je i BiH.
Naravno,BiH SLUŽI za njihov otpad jer zna se koja kvaliteta dolazi na BiH tržište.
Naravno moj savjet za mliječne proizvode je -kupujte domaće mlijeko od krave a ne sumnjive kvalitete iz EU i Hrvatske.

O tome se radi Evita, kupuj domaće !
A šta misliš koji biser u vladi je dozvolio da se ukine carina?
I pogotovo, šta on ima od toga ?? :)

Evita
21.11.2012., 12:12
O tome se radi Evita, kupuj domaće !
A šta misliš koji biser u vladi je dozvolio da se ukine carina?
I pogotovo, šta on ima od toga ?? :)



Mi nemamo vladu koja radi u interesu ekonomije BiH.
Ovdje vlada kriminal i korupcija i iza ovakve podvale stoji prevara i izdaja građana.
Ali postoji i osveta građana pa fino kupuješ zdravu hranu,bez otrova i ističe rok trajanja.
Kada otvoriš slovenačku pavlaku-ona se ubuđala,u Hrvatskoj ima posebna linija za BiH,iz Srbije nam uvoze smeće sa istekom roka trajanja.
Ne,hvala -neka gospoda jede svoje smeće a mi ćemo naše.
Ulaganjem u našu ekonomiju jačamo BiH a ne kriminal i korupciju.

Dr.Vukadin
21.11.2012., 12:18
Radi se o sličnoj problematici...

http://www.njuz.net/tabakovic-hrana-poskupela-zato-sto-joj-je-porasla-cena/

producent
21.11.2012., 12:33
O tome se radi Evita, kupuj domaće !
A šta misliš koji biser u vladi je dozvolio da se ukine carina?
I pogotovo, šta on ima od toga ?? :)

Ima VULEi te kako.
Poznato t je da postoji zakon o sklapanju stetnih ugovora i licnog intresa.
E to yebe Bosnu,mislim u cjelini,i to je praksa i za ubuduce,sto da ne??
Tu se vrti najveca lova.
Unapred se zna koja osoba ce da sjedi na tom mjestu
i nemoze da bude skupa.
A novac.....haaa yebo ga ti....tisu.

Evita
21.11.2012., 12:35
Radi se o sličnoj problematici...

http://www.njuz.net/tabakovic-hrana-poskupela-zato-sto-joj-je-porasla-cena/



Veze oni nemaju isto kao ni ovi ovdje.
Čuj Narodna banka ahhhha.
Oni hoće da im privrednici i radnici rade džaba a Narodna banka da profitira.
Najviše zarađuju trgovci jer nemaju ulaganja-oni samo preprodaju i imaju keš.
Najveći gubitnici su proizvođači jer oni ulažu od sirovine do mašina i radne snage.
Vlada je dužna da pomogne privredi a ne uništava svoje građane kojima samo servira cijenu.
U Ministarstvima sjede debili koji pojma nemaju o potrebama svojih građana isto kao što ni Općinari neznaju gdje su šuplji.
To su paraziti sistema i koja EU i ekonomija -bićemo samo prostor za njihov otpad.

Dr.Vukadin
21.11.2012., 12:36
Veze oni nemaju isto kao ni ovi ovdje.
Čuj Narodna banka ahhhha.
Oni hoće da im privrednici i radnici rade džaba a Narodna banka da profitira.
Najviše zarađuju trgovci jer nemaju ulaganja-oni samo preprodaju i imaju keš.
Najveći gubitnici su proizvođači jer oni ulažu od sirovine do mašina i radne snage.
Vlada je dužna da pomogne privredi a ne uništava svoje građane kojima samo servira cijenu.
U Ministarstvima sjede debili koji pojma nemaju o potrebama svojih građana isto kao što ni Općinari neznaju gdje su šuplji.
To su paraziti sistema i koja EU i ekonomija -bićemo samo prostor za njihov otpad.

Evita,
onaj tekst je satira :)